Afera špijuniranje: Je li ugrožena sigurnost ili se radi o medijskoj hajci?

"Niti je policija učinila bilo kakvu nezakonitost niti sam ja kao ministar imao veze s operativnom obradom jer nisam mogao ni davati nekakve naloge, a posebno ne političke", poručio je ministar unutarnjih poslova Rajko Ostojić.

Ministar je također naglasio kako je riječ o medijskoj hajci, a kako su informacije iscurile u javnost, utvrdit će istraga koju je najavio.

Policija, inače, ima ovlasti uzimati izliste telefonskih poziva i bez sudskog naloga, ali ako je osoba pod sumnjom.

"Nemamo saznanja da smo predmetom istrage. Upućujemo vas da odgovor potražite kod nadležnih organa“, kratko su priopćili iz Agrokora.

No, nije riječ samo o popisu telefonskih poziva, već i o prisluškivanju, istaknuo je odvjetnik Anto Nobilo.

Upoznat je da su se na zahtjevima za prisluškivanje određenih sumnjivih osoba nadopisivali i telefonski brojevi nekih drugih, koje se tad prisluškivalo.

"Onda se daju dva telefona nekog Petra Petrovića i dodate broj jednog trećeg telefona. Sudac to nikada ne provjerava, pa na telefone Petra Petrovića, imate i jedan za njihove potrebe", pojasnio je Nobilo kako izgleda prisluškivanje u Hrvatskoj.

Ministar policije pak kaže kako to nije istina.

"Suprotno raširenom mišljenju da bilo koji policajac može uzimati izlistaje, to je moguće samo za 24 policajca na čelu s šefom kriminalističke policije", dodao je Ostojić.

U HDZ-u tvrde da je riječ o grubom narušavanju sustava nacionalne sigurnosti, no izjasnit će se o svemu nakon očitovanja premijera i predsjednika Republike, koji danas nisu odgovarali na pozive novinara.

Stručnjaci upozoravaju da nad policijom nema nadzora. Postoji Vijeće za građanski nadzor tajnih službi, no ono nema ovlasti.

"Vijeće ne nadzire operativni tehnički centar iako je bilo zahtjeva da se i na to proširi. Ali nije bilo političke volje", rekao je  član Vijeća za građanski nadzor tajnih službi, Zoran Grgić.

Godišnje se navodno nadziru mobiteli oko 40.000 građana.

Sustav poput hrvatskog postoji još u BiH i Srbiji, u ostalim europskim državama to se smatra zadiranjem u privatnost.

"Javnost ima pravo znati što tijela represije u ovoj državi rade, možda ne odmah tko se prisluškuje, ali za godinu, dvije, da se zna tko je bio prisluškivan i zašto", zaključio je Zorislav Antun Petrović iz Transparency Internationala Hrvatska.

Ministar Ostojić tvrdi da se i sam zalagao za veći nadzor rada policije.