Leksikografski zavod FNRJ u Zagrebu osnovan je 5. listopada 1950. uredbom savezne vlade, s glavnom zadaćom da radi na izradi Enciklopedije Jugoslavije. U proteklih pedeset godina stvoreno je pozamašno leksikografsko djelo koje može stati uz bok najvećim europskim i svjetskim leksikografskim ostvarenjima.
Nakon pozdravnih riječi glavnog ravnatelja Zavoda, akademika Dalibora Brozovića, koji je naglasio da je u 50 godina djelovanja tiskano 239 različitih leksikografskih, enciklopedijskih i sličnih izdanja, znanstveni skup je otvorio pokrovitelj, predsjednik Republike Stjepan Mesić.
Čestitajući jubilej, predsjednik Mesić izrazio je djelatnicima Zavoda zahvalnost za visoka postignuća Leksikografskog zavoda čiji rezultati Hrvatskoj daju veliko značenje i istaknuto mjesto u zajednici većih i bogatijih naroda.
- Ako je leksikografska djelatnost ispit duhovnih sposobnosti jednog naroda i zrcalo njegove kulture, onda je taj ispit u vašim ostvarenjima dostigao najveće ocjene i pridonio neprijepornom ugledu svekolike naše slike u svijetu - rekao je Mesić.
- Zahvaljujući svima koji su ustrajali na tom putu, od genijalnog Krleže do vas, njegovih vjernih sljedbenika, imamo tako bogatu duhovnu riznicu, na koju smo svi jako ponosni - ustvrdio je Mesić.
Nakon svečanog otvorenja znanstveni skup je nastavljen izlaganjem djelatnika Zavoda. Prva sekcija, od deset predviđenih, posvećena je ulozi Leksikografskog zavoda i doprinosu Miroslava Krleže i Mate Ujevića u razvoju enciklopedike i leksikografije.
Hrvatsku enciklopediku u pola stoljeća rada Zavoda predstavio je Trpimir Macan dajući pregled zavodskoga izdavalaštva. Govorio je i o djelovanju Zavoda u društveno-političkom kontekstu i stvaranju temelja morderna hrvatske enciklopedike.
Josip Šentija govorio je o Krležinoj ulozi u radu Zavoda i na Općoj enciklopediji - najznačajnijem izdavačkom projektu te institucije koja je doživjela tri izdanja. Ističući kako je početni poticaj i glavni motiv osnivanja Zavoda bilo pokretanje Enciklopedije Jugoslavije, Šentija je naglasio kako se ubrzo pokazalo da je Krleža zamislio i planirao raznovrsniji i univerzalniji program, koji je kulturno i politički bio širi od ondašnjega državnog okvira.
Krleža je otvorio druge i brojne programske linije koje će dovesti do stvaranja Opće enciklopedije, rekao je Šentija, dodajući da je Krleža u projekt stvaranja Zavoda ušao prvenstveno s naumom stvaranja raznolikog enciklopedijskog programa s univerzalnom enciklopedijom kao okosnicom cijeloga programa.
Skup će u nastavku rada rasvijetliti niz tema kao što su autorsko pravo u enciklopedijskom i leksikografskom radu, enciklopedije i leksikoni u Hrvatskoj, enciklopedije i nove tehnologije, jednojezični i višejezični rječnici, normiranje jezika u enciklopedičkom i leksikografskom radu i druge.
