Rezultate istraživanja pod nazivom: "Tehnička (ne)ispravnost vozila kao element sigurnosti u prometu", predstavili su prof.dr.sc Goran Zovak, predstojnik Zavoda za prometno-tehnička vještačenja Fakulteta prometnih znanost, mr.sc. Goran Pejić, direktor tehničkog sektora Centra za vozila Hrvatske, a svoj su osvrt na temu dali i dr.sc Damir Škaro, Predsjednik AK Siget i prof.dr.sc Marinko Jurčević, zamjenik Predsjednika AK Siget i profesor na Fakultetu prometnih znanosti. Intencija tribina u AK Siget je progovoriti o aktualnoj problematici u prometu, voditi brigu o standardu vozača i promicanju struke.
Istraživanje se provodilo tri godine u sklopu Nacionalnog programa Sigurnosti u cestovnom prometu.
Vrlo je zabrinjavajući podatak spomenut na samom početku, naime na uzorku od ukupno 166 vozila, čak je 42,17 posto bilo tehnički neispravno. Ono što je zaintrigiralo sudionike istraživanja je zapravo razlog prometnih nesreća. U MUP-ovom biltenu je naveden podatak da je čak 95 posto nesreća prouzročeno pogreškom vozača, a 3 posto je pogreška pješaka, preostali postoci se odnose na pogreške na vozilima.
Vozila u HR sve starija i starija
Prosječna starost voznog parka u HR je više od 12 godina, a osobnih vozila čak 13 godina, dok je čak 64 posto voznog parka u našoj zemlji starije od 10 godina. Osobni automobili čine i najveći dio uzorka, jer u Hrvatskoj 77 posto voznog parka spada u kategoriju osobnih automobila.
U 2015. godini kroz redovne tehničke preglede prošlo je 1 950 000 vozila, a od njih, čak 427 000 nije bilo tehnički ispravno što je 22 posto neispravnih vozila u RH.
Najviše je pogrešaka uočeno na: uređaju za kočenje – 26,10 posto, svjetlosnoj i signalnoj opremi 26,67 posto te 2,86 posto na uređajima za upravljanje.
Zanimljivo je primijetiti da je do 2013. godine registrirano 70 posto novih automobila, a 30 posto rabljenih, no nažalost taj se trend obrnuo, što je jako loše jer su nova vozila puno sigurnija i pouzdanija budući da u redovnoj i obaveznoj opremi sadrže puno više elemenata pasivne i aktivne sigurnosti.
Rabljena vozila iz EU lošija od onih kupljenih kod nas
Pri radu na istraživanju uspoređivala su se iskustva s Njemačkom i Norveškom. Pritom je vrlo interesantan podatak da u Norveškoj, u slučaju prometne nesreće, na očevid izlaze osim policije i ekipa za analizu tehničke ispravnosti vozila, ekipa za infrastrukturu, ekipa za procjenu ponašanja vozača i zajedno utvrđuju uzrok prometne nesreće dok je to kod nas samo policija.
Stalni je trend povećanja starosti vozila na hrvatskim cestama i taj trend i dalje raste. Posebno je taj porast uočen u zadnjih nekoliko godina, ulaskom Hrvatske u EU kad je porastao i uvoz rabljenih vozila u našu zemlju. Pritom je interesantno da postoji velika razlika među rabljenim automobilima kupljenima u Hrvatskoj i onima iste starosti uvezenim iz zemalja EU.
Naime ova uvezena uglavnom ne prolaze na eko testu jer su prešla puno više kilometara od onih rabljenih kupljenih u RH. Broj tehnički neispravnih vozila linearno raste s njihovom starosti.