Samovozeća vozila predstavljaju se kao rješenje za sve veći broj fatalnih prometnih nesreća u kojima širom svijeta svake godine gine zastrašujući broj od 1,3 milijuna ljudi, piše Daily Mail.
Etika i ljudski instinkt
Iako je u zadnje vrijeme tehnologija samovozećih automobila znatno uznapredovala, tek trebamo detaljnije istražiti kako će autonomna vozila biti programirana da se ponašaju u situacijama koje ugrožavaju ljudski život. Kako bi bolje razumjeli načine na koje bi samovozeći automobili mogli donositi takve odluke, znanstvenici su provjerili kako se ljudi nose sa sličnim dilemama. Pokazalo se da su ljudi spremni žrtvovati se za druge, da donose odluke na temelju dobi žrtve te su u stanju naglo skrenuti na pločnik kako bi umanjili broj izgubljenih života. U ovakvim se slučajevima ljudski instinkti ne slažu s pravilima etike koja diktiraju da je svaki život jednako vrijedan.
"Tehnološki napredak i i usvajanje autonomnih vozila kreće se brzo, ali društvene i etičke rasprave o njihovom ponašanju zaostaju", kaže vodeći autor Lasse T. Bergman, koji je dovršio studiju sa svojim timom iz Instituta kognitivne znanosti sa Sveučilišta u Osnabrücku u Njemačkoj. "Ponašanje koje će se smatrati pravilno u takvim situacijama ovisi o tome koji će čimbenici biti istodobno moralno relevantni i društveno prihvatljivi."
Automatizirana vozila će s vremenom postati u svemu bolja od ljudskih vozača, no još uvijek će dolaziti do situacija kada će vozila morati donositi etičke odluke kako bi spasile ili moguće riskirale ljudski život. Ova je studija posebno relevantna s obzirom da je ranije ove godine samovozeći Uberov auto udario i ubio putnika u Arizoni, a taj se incident smatra prvom smrću čiji uzročnik je autonomno vozilo.
Komisija za etiku
Studija je napravila scenarij u kojem dijete iznenada izletjelo ispred autonomnog vozila. Skrene li auto na pločnik te na taj način prekrši prometna pravila i potencijalno ugrozi druge? Njemačko Ministarstvo prijevoza osnovalo je etičku komisiju koja je napravila skup pravila, koja je predstavila mišljenja svojih članova o raznim problemima u vezi samovozećih automobila. No ta stručna mišljenja možda nisu ista kao i ljudska intuicija.
Bergmann i kolege razvili su eksperiment u virtualnoj stvarnosti kako bi provjerili ljudsku intuiciju u raznolikim mogućim scenarijima vožnje. Temelji se na poznatom etičkom misaonom eksperimentu - problemu s vlakom. U tom misaonom eksperimentu, vlak van kontrole juri niz tračnice. Malo ispred, na tračnicama leži vezano petero ljudi koji se ne mogu pomaknuti dok vlak juri prema njima. Malo dalje stoji osoba pored poluge. Ako povuče polugu, vlak će skrenuti na druge tračnice. No na njima leži vezana jedna osoba. Da li da osoba povuče polugu te tako ubije jednu osobu, ili da ne učini nište, uslijed čega će ih poginuti petero?
"Njemačka komisija za etiku predlaže da osoba u vozilu ne može biti žrtvovana da bi se spasilo više ljudi, što nije mišljenje koje je slijedilo većina subjekata u eksperimentu", rekao je Bergmann. "Otkrili smo i da ljudi češće izaberu da spase više života, čak i ako to uključuje skretanje na pločnik i ugrožavanje ljudi koji uopće niti ne sudjeluju u prometu", objasnio je, dodavši i da ljudi redovito izabiru spasiti djecu radije nego starije osobe.
Bergmann priznaje da mu je jasno kako većina ljudi ne bi odobrila odluke vozila ako bi ona slijedila preporuke etičke komisije. "Ako bi autonomna vozila slijedila smjernice komisije za etiku, naši eksperimentalni dokazi ukazuju da ljudi ne bi bili sretni s odlukama koje bi vozila donosila", rekao je Bergmann, koji smatra da su potrebne dodatne rasprave i istraživanja. "Vožnja zahtijeva detaljno odvagivanje rizika i nagrada, primjerice povećana brzina nasuprot nastanka kritične situacije", objasnio je Bermann. "Potrebno je istražiti i proces donošenja odluka uoči same kritične situacije."
