Još 1960-ih seizmolozi na nekoliko kontinenata otkrili su misteriozni puls koji se generira svakih 26 sekundi. No, u posljednjih 60 godina nitko nije uspio dokučiti što taj zvuk zapravo jest, piše Oddity Central.
'Zemljin puls' prvi je put 1962. godine dokumentirao John Oliver, znanstvenik s Geološkog opservatorija Lamont-Doherty na Sveučilištu Columbia. Shvatio je da dolazi negdje iz južnog ili ekvatorijalnog dijela Atlantskog oceana i da postaje intenzivniji tijekom ljetnih mjeseci. Potom je 1980. godine Gary Holcomb, geolog iz Američkog geološkog zavoda, također uočio ovaj tajnoviti puls, napominjući kako je jači za vrijeme oluja.
Međutim, otkrića ovih dvaju znanstvenika bila su zapostavljena više od dva desetljeća, sve dok seizmolog sa Sveučilišta Colorado, Mike Ritzwoller, nije ponovno otkrio 'Zemljin puls' i odlučio ga istražiti.
On i kolega Nikolai Shapiro primili su se posla, analizirajući puls i podatke iz svih mogućih kutova, provjeravajući svoje instrumente pa čak i triangulirajući izvor pulsa do jednog mjesta u Gvinejskom zaljevu, uz zapadnu obalu Afrike.
Dvije teorije
Ritzwoller i njegov tim izvukli su istraživanje Olivera i Holcomba te su objavili studiju o misterioznom pulsu 2006. godine, no nikada nisu uspjeli objasniti o čemu se zapravo radi. Jedna teorija tvrdi da se radi o valovima, dok druga navodi da puls nastaje zbog vulkanske aktivnosti na tom području, no nijedna nije dokazana.
Profimedia
Teorija valova datira iz 2011. kada je Garrett Euler, student postdiplomskog studija na Sveučilištu Washington, odredio da puls dolazi iz dijela Gvinejskog zaljeva koji se zove 'Bight of Bonny'. Njegova teorija počiva na pretpostavci da valovi udaraju u kontinentalni pojas, zbog čega tlak deformira seizmičko dno oceana, što pak uzrokuje impulse koji odražavaju obrazac valova.
Iako je njegova teorija bila primjerena, nije uvjerila baš sve znanstvenike. Dvije godine kasnije, Yingjie Xia s Instituta za geodeziju i geofiziku u Wuhanu teoretizirao je da je izvor pulsa - vulkanska aktivnost. Naime, izvor signala bio je blizu vulkana na otoku Sao Tome, a negdje drugdje na svijetu postojao je barem jedan 'mikroseizam' koji je dijelio neke sličnosti s njim.
Ipak, niti jedna od dvije teorije ne objašnjava puls u potpunosti. Zašto se on javlja samo u Bight of Bonny? Valovi udaraju obale diljem svijeta, a postoji mnoštvo drugih regija sa seizmičkim aktivnostima pa što je toliko posebno oko tog mjesta? To je odgovor na koji nikad nitko nije odgovorio.
"Postoje određene stvari na koje se koncentriramo u seizmologiji. Želimo utvrditi strukturu ispod kontinenata, takve stvari. Ovo izlazi iz okvira onoga što bismo obično proučavali budući da nema nikakve veze s razumijevanjem strukture Zemlje", objasnio je seizmolog Doug Wiens.
Nekoliko seizmologa pokušava riješiti misterij 'Zemljinog pulsa', intrigantni fenomen koji znanost još uvijek ne može objasniti.