Od samog početka pandemije koronavirusa, protivnici uvođenja karantene i mjera ograničenja širom svijeta tvrdili su da takve intervencije ljudima nanose više štete od same bolesti. Međutim, analiza globalnih zdravstvenih podataka sugerira da postoji malo dokaza koji podupiru ideju da je lijek gori od bolesti.
Analiza objavljena u časopisu BMJ Global Health razmotrila je tvrdnje da karantena uzrokuje više zdravstvene štete od covida, ispitivanjem utjecaja lockdowna, uključujući stope smrtnosti, rutinske zdravstvene usluge i mentalno zdravlje, piše The Guardian.
Lijek nije gori od bolesti
Kao dio svoje studije, znanstvenici su ispitali postojeće dokaze, uključujući zemlje koje su nametnule restriktivna ograničenja iako su imali samo nekoliko slučajeva covida kako bi procijenili je li intervencija izazivala prekomjernu smrtnost, rekao je autor prof. Gavin Yamey s Duke Global Health instituta na Sveučilištu Duke.
Jedna od ključnih studija koju su pregledali naziva se World Mortality Dataset, skup podataka o smrtnosti iz 94 zemlje, a znanstvenici su otkrili da zemlje poput Novog Zelanda i Australije prošle godine nisu imale odstupanja u broju smrtnih slučajeva. Suprotno tome, mjesta s malo covid ograničenja, poput Brazila, Švedske, Rusije, ali i dijelova SAD-a, imala su velik rast smrtnih slučajeva tijekom pandemije u odnosu na predpandemijski period.
"To je jedan od najuvjerljivijih dokaza koji podupiru ideju da lijek nije gori od bolesti", rekao je Yamey. "Čini se da su zemlje koje su djelovale brzo i agresivno često imale manje smrtnih slučajeva nego prethodnih godina. Studija je pokazala da je karantena možda smanjila godišnju smrtnost i do 6 posto, samo ako se eliminirao prijenos gripe", objašnjava Yamey.
Sljedeće što su istražili su bile zdravstvene usluge. Iako podaci sugeriraju jasno smanjenje zdravstvenih usluga koje nisu obuhvaćene covidom tijekom karantene, preopterećene zdravstvene usluge ili visok percipirani rizik od zaraze u zdravstvenim ustanovama također bi mogao odbiti ljude da pristupe skrbi, sugeriraju stručnjaci. "S trenutnim dokazima jednostavno nije moguće adekvatno podržati niti jednu uzročnu tvrdnju", zaključili su.
Odnos između mentalnog zdravlja i karantene često se ističe, ali često se zanemaruje veza između teških slučajeva covida i depresije i anksioznosti, primijetili su autori studije. "Nedostatak škole očito utječe na mentalno zdravlje djece, ali i gubitak voljene osobe zbog covida", naglasili su.
Članak, koji ne uključuje razmatranje ekonomskih parametara, tvrdi da je vjerojatno da je karantena imala negativne učinke na gospodarstvo. Međutim, "činjenica da nigdje na svijetu nema mjesta gdje je uvedena karantena, a da je bilo odstupanja u broju smrtnih slučajeva od prosjeka, govoti da karantena ne može biti gora od izbijanja i širenja epidemije covida".
Doktor Dean Burnett, počasni znanstveni suradnik sa Sveučilišta Cardiff, koji nije bio uključen u analizu, rekao je kako studija sugerira da se mnogi problemi koji se pripisuju karanteni ne mogu lako razlikovati od onih uzrokovanih samom pandemijom.
"Pandemija postoji, bez obzira postoji li karantena ili ne. Iako ona može imati niz negativnih posljedica na mentalno zdravlje, malo je ili uopće nema dokaza da su te posljedice išta gore od onoga što bismo vidjeli u istoj situaciji u nedostatku karantene. Daleko je vjerojatnije da bi bilo suprotno", zaključio je doktor Burnett.
