Nakon prvotne šok-terapije i prilagodbe kroz koju su organizacije i zaposlenici prolazili, polako postaje jasno da je pandemija trajno promijenila poslovne organizacije. Čak i u tvrtkama koje su se prilagodile novim načinima poslovanja, pandemija je utjecala na otpornost timova. Upravo je tema kako graditi otpornost u vrijeme stresa i krize, bila okosnica predavanja na okupljanju NLP Business Network pod vodstvom Domagoja Lipošinovića, poslovnog coacha, voditelja NLP Business Akademije i suradnika brojnih vodećih tvrtki na hrvatskom i europskom tržištu.
Što je zajedničko planinarenju na duge staze i poduzetništvu pokazao je u zanimljivom razgovoru s Tatjanom Šavorić, medicinskom sestrom, članicom HGSS-a i prvom ženom koja je u zimskim uvjetima prešla Via Adriaticu i planinarila 1100 kilometara u 45 dana te Filipom Jelićem, poduzetnikom koji je s partnerima u centru Zagreba otvorio hotel netom prije početka korona krize i potresa koji je zadesio metropolu. Priče su to dvoje ljudi koji su poželjeli promjenu i izazov u životu, ali koji su na tom putu doživjeli i padove i slomove koji su ih učinili jačima i otpornijima. Iako su njihove priče o otpornosti na prvi pogled različite, imaju jedan zajednički nazivnik – ljude.
Planinarka Tatjana naglasila je koliko joj je u najtežim trenucima značila podrška obitelji, kao i tzv. trail angelsa – ljubitelja prirode koji su joj pomagali na putu dugom 1100 kilometara. Poduzetnik Filip je pak istaknuo kako je u vrlo zahtjevnoj poslovnoj situaciji uspio sačuvati prisebnost upravo zahvaljujući povjerenju i podršci koje je osjećao u odnosu s partnerima.
“Business lideri se danas susreću s istim problemom, kako graditi otpornost u situaciji krize u kojoj pokušavate preživjeti i održati svoje poslovanje. Ako ćemo izdvojiti tri ključna savjeta kako graditi psihološku otpornost, onda bih rekao da su to: fokus na svrhu, izgradnja iskrenih odnosa ispunjenih povjerenjem te razvoj kulture učenja iz pogrešaka i slavljenja uspjeha", ističe Lipošinović.
Dodaje kako se u proteklih godinu i pol pokazalo da mnoge tvrtke, koje su uvele hibridnu radnu atmosferu u kojoj dio tima radi doma, a dio u uredu, pokazuju potrebu za jačim neformalnim i autentičnim interakcijama.
“U uvjetima u kojima se količina posla dodatno povećala, izuzetnu važnost za angažiranost zaposlenika ima davanje svrhe kroz širu sliku te zadržavanje osjećaja pripadnosti kroz empatično vodstvo”, tvrdi Lipošinović.
Mnogo je lakše organizirati timove i posao od doma nego zadržati osjećaj pripadnosti, zadovoljstva i ispunjenosti. U brojnim anketama o angažiranosti zaposlenika rezultati pokazuju da se mnogim zaposlenicima osjećaj uspješnosti i zadovoljstva, čak i u slučaju odličnih rezultata, značajno smanjio. I, kao što su sudionici predavanja istaknuli kako im je za uspjeh bila nužna podrška drugih i osjećaj ispunjenja te mala zadovoljstva kao nagrada na pojedinim dionicama tog puta, isto se danas može primijeniti u kompanijama.
Fokus na svrhu je iznimno važan, a pogotovo u kriznim situacijama i u situacijama u kojima možda i nisu svi zaposlenici fizički prisutni na svom radnom mjestu kako je to bilo prije. To znači da treba unaprijediti komunikaciju unutar tima i širiti svijest o tome s kojom svrhom radimo stvari koje radimo. Drugi važan čimbenik za jačanje otpornosti je izgradnja snažnih iskrenih odnosa koji počivaju na međusobnom povjerenju članova tima i unutar kojih se možemo podržavati, ali isto tako i imati konstruktivne konflikte koji će dovesti do kvalitetnijih poslovnih odluka. I treće, kao preduvjet ostvarivanja prethodne dvije točke, je da lideri trebaju pomaknuti svoj fokus sa ciljeva na ljude koji te ciljeve postižu; identificirati kojem članu tima treba podrška, kome pritisak, kome sloboda, a kome jasnoća i struktura, te kako održati i pojačati koheziju tima.
