Iako nosi negativan predznak, fašističkoj arhitekturi treba priznati da je vodila računa o životu svojih građana. U Raši su tako od početka izgrađene tipske kuće za rudare, sportski tereni, olimpijski bazen, kino i kazalište, komunalna palača, škole, vrtići i crkva.
Raša, najmlađi istarski grad, uvršten je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Sve je to sada zaštićeno kao jedinstvena cjelina i neće se moći
dalje nadograđivati bez dozvole konzervatora.
"Sad ja mogu samo reći da se nadam da će konzervatori imati
razumijevanja. Razumijevanja za građane Raše i da će se nastaviti
barem u najmanju ruku praksa koja je bila i do sada", kaže
stanovnik Raše Zlatan Fejzić.
Potrebe građana bit će zadovoljene, ali planski
No to vjerojatno neće biti moguće.
"S druge strane općina koja razvija projekte koji vrednuju kulturno industrijsku baštinu sada dobiva priliku da se u suradnji s ministarstvom kulture prijavi na natječaje za bespovratna sredstva koja vrednuju kulturna dobra", objašnjava Igor Radić, pročelnik jedinstvenog upravnog odjela Općine Raša.
Poput direkcijske zgrade rudnika, pulsirajućeg srca nekadašnje industrije ugljena u kojoj je radilo više od 10 tisuća rudara. Najzaslužniji za upis u Registar svakako je Mladen Bajramović, živuća enciklopedija povijesti raške industrije koji tvrdi da mještani neće biti zakinuti zbog zaštite kulturno-industrijske baštine.
"Mi moramo imati na umu da je grad jedna živa struktura, da se
mijenja, da se mijenjaju potrebe ljudi, da se mijenjaju i nekakvi
standardi", tvrdi Bajramović predsjednik "Udruge Istarski
ugljenokopi Raša".
Potrebe građana, kaže, bit će zadovoljene, ali planski. Od
utemeljenja u Raši nije Izgrađena nijedna nova zgrada, ali su
mnoge zato propale. Namjera je ovu vrijednu baštinu prijaviti i
na UNESCO-ov popis.
"Evo to nam je nekakav krajnji cilj ali to je jedan proces koji
će sigurno potrajati kojeg ćemo morati još dokazivati da je
jedinstven primjer ne samo u Hrvatskoj nego u svijetu", kaže
Bajramović.
I utihnula bi se ljepotica mogla uskoro probuditi.
