Srčane bolesti uzrok su čak 17 i pol milijuna smrti u svijetu godišnje, više nego HIV, malarija ili rak. A procjenjuje se da će do 2030. taj broj porasti na 23 milijuna.
Kako bi osvijestili građane koliko je važno očuvati kardiovaskularno zdravlje, obilježen je Svjetski dan srca (29. listopada) - i u svijetu i u Hrvatskoj.
Računanje indeksa tjelesne mase, mjerenje glukoze u krvi i krvnog tlaka - samo su neki od preventivnih pregleda kojima su se građani mogli podvrgnuti. Strpljivo se čekalo da se bitni pregledi obave na jednome mjestu.
"Ne treba uputnica, ne mora se čekati, inače znate kakvo je stanje u našim bolnicama", tvrdi Marija.
Bivši ili sadašnji pušači mogli su izmjeriti i ugljikov monoksid u izdahu i tako procijeniti ovisnost o nikotinu jer upravo je pušenje najčešći uzrok srčanožilnih bolesti.
"Ako želite smanjiti rizik od razvoja kardivaskularnih bolesti, odbacite cigaretu još danas, jer tek za 15 godina od prestanka pušenja vaš rizik za razvoj srčanožilnih bolesti izjednačava se s rizikom osoba koje nikada nisu pušile", poručuje koordinatorica Svjetskog dana srca Ivana Portolan Pajić.
Aktivna briga o zdravlju
Uz pušenje, rizik povećavaju nezdrava prehrana, nedovoljna tjelesne aktivnost i prekomjerno uživanje alkohola. Iako su rezultati niži u odnosu na godinu prije, situacija je i dalje alarmantna - bolesti srca i dalje su najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj.
Od njih je u 2018. umrlo 23.048 osoba, odnosno gotovo 44 % svih umrlih te godine. Analiza po spolu pokazuje da su u većem riziku žene - 49 % žena i 38 % muškaraca umrlo je upravo od posljedica srčanožilnih bolesti.
"Ono što mi je posebno drago, unatoč tome što nas i dalje s pravom svrstavaju u zemlje visokog kardiovaskularnog rizika, jest to što smrtnost od srčanožilnih bolesti opada, i to dosta uvjerljivo, recimo u zadnjih 10 godina ta smrtnost je pala za više od 10 posto", kaže Davor Miličić, predsjednik Hrvatskoga kardiološkog društva.
Uz napredak medicine, osvješćivanje građana važno je jer se gotovo 80 % preuranjenih smrti može spriječiti kontrolom rizičnih čimbenika.
"Svake godine ja dođem, i tu sam, i uvijek se kontroliram i uvijek mi je sve dobro", kaže Ana Glušica.
Uz pozitivne misli i aktivnu brigu o zdravlju mogućnosti za što dulji život sve su veće.
