OGLAS

Sat sna više / Opet vraćamo satove, evo kad. A zašto to u EU još nije ukinuto?

Image
Foto: Slaven Branislav Babić/Pixsell

Pripazite da se u noći na nedjelju sinkronizirate sa službenom promjenom iz ljetnog u zimsko računanje vremena. Donosimo i priču iza toga

29.10.2022.
8:40
Slaven Branislav Babić/Pixsell
VOYO logo

Još jedna jesen u kojem ćemo završetkom ljetnog računanja vremena i prelaskom na zimski kronometrijski režim, dobiti jedan sat sna više, ali će nam posljedično večernji mrak nastupati sat vremena ranije.

Državni zavod za mjeriteljstvo (DZM) objavio je da 30. listopada, u nedjelju, točno u 3 sata ujutro službeno vrijeme pomičemo za jedan sat unatrag odnosno na 2 sata. DZM se pritom poziva na Uredbu o ljetnom računanju vremena u 2022., 2023., 2024., 2025. i 2026. godini, koju je Vlada RH donijela na sjednici od 27. siječnja ove godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
tik-tak /

Odgađa se ukidanje zimskog i ljetnog računanja vremena. Evo i zašto

Image
tik-tak /

Odgađa se ukidanje zimskog i ljetnog računanja vremena. Evo i zašto

Oni koji se sjećaju, primijetit će da je proteklih godina Europska unija bila na pragu toga da jednom za svagda odustane od sezonskog računanja vremena.

U kolovozu 2017. tadašnji predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker najavio je da će EU ostati u ljetnom vremenu nakon provedene ankete u kojoj se nešto više od 80 posto građana EU-a izjasnilo da bi htjelo upravo to. Juncker je tada rekao da je "debata o ljetnom i zimskom računanju vremena već jako dugo prisutna".

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ubrzo nakon te Junckerove izjave, slijedila je inicijativa 70 zastupnika u Europskom parlamentu u tom smjeru i na kraju… Od svega ništa jer se iz niza razloga nadležna tijela EU-a nisu uspjela dogovoriti.

Parlamentarci su se tada pozvali brojna znanstvena istraživanja koja su pokazala da pomicanje sata, i to dvaput godišnje, uzrokuje među stanovništvom, između ostalog, stres i brojne zdravstvene probleme.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povijesno, inače, sezonsko vrijeme prvi je predložio Benjamin Franklin, još 1784. godine, zbog uštede energije u prvom redu. Usred Prvog svjetskog rata, 30. travnja 1916., satovi Njemačkog carstva pomaknuti su za jedan sat u prvom ljetnom računanju vremena. Ubrzo su je slijedile Velika Britanija, Francuska, Italija, Rusija i Australija.

SAD je tim putem krenuo od 1918., a svaka nova energetska kriza tijekom narednog stoljeća, bila je novi argument da se s takvom praksom nastavi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj se ljetno računanje vremena prvi put primijenilo od 1916. do 1918., za vrijeme Austro-ugarske, zatom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, da bi od 1983. godine u Jugoslaviji bilo ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena. Otada je kod nas, kao i u cijeloj Europi, to to.

Inače je ljetno vrijeme ono koje u našim krajevima najbliže odgovara stvarnom solarnom vremenu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Brak na prvu Australija
Brak na prvu
Azbuka našeg života
Love Island: All stars
Hell's kitchen
default_cta
Poseta
Dosje Jarak
Obiteljske tajne
Alvin i vjeverice
San snova
default_cta
Svemirski gusar
Ljubavna zamka
Monte carlo
VOYO logo