Špilja duga 81, a duboka 22 metra na području Dubrovnika skrivala je neprocjenjivo arheološko blago.
Uz brdo iznad Brsečina do skrovitog otvora Kukove peći. Kroz usko grlo ulazi se u vremensku kapsulu. "Utvrdili smo da je prvo i najstarije korištenje spilje bilo u srednjem neolitiku, znači 5,5 tisuća godina prije Krista", kazao je Domagoj Perkić, kustos Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja.
Pronađeno čak 800 kilograma keramike, strelica, kosti životinja...
U sedam tisuća godina mnogima je bila stambeni prostor, pa su u njoj ostavili svoje kućne potrepštine. Sa žlicom pronađenom u špilji jelo se oko 2,5 tisuća godina prije Krista. "Kad bi je poslali na analizu onda bi mogli dobit točniji datum, ali s obzirom na sloj možemo znati otprilike vrijeme znači u bakreno doba", kaže Perkić i objašnjava da je žica napravljena od kosti, a vjerojatno od zloba neke životinje.
Gotovo 800 kilograma pronađene keramike, kremenih alatki, strelica i kosti životinja. No nije im bila strana ni mediteranska kuhinja. "Našli smo brojne ostatke školjki lumpara, priljepaka, mušula, kamenica", kaže Perkić.
Na kraju brončanog doba služila je kao grobnica. A onda u željeznom opet kao dom. "Iz 4. stoljeća prije Krista imamo brončanu kopču. Znači ulazilo se i živjelo. Imamo i ulomke amfora i grčkih i korintskih", otkriva Perkić.
Trgovac se po svoje zlatnike nikad nije vratio
U posljednjih 2 tisuće godina mnogima je bila skrovištem za glavu i blago. Jedan se trgovac iz Napoleonovog doba po svoje zlatnike i ostalu imovinu nikad nije vratio. "Ostavio je kopču za košulju, lulu, znači pušio je, svetačku medaljicu, novac, zub od morskog sisavca dupina ili drugog morskog sisavca", kazao je Perko.
Ljudski tragovi mladi su u odnosu na prirodne umjetnosti Kukove peći. I sve to u tek 80 metara špilje, koja nije otkrila što još sve krije u svom mračnom trbuhu.