"Što se nikad nije dogodilo do nastanka svijeta? Mlada žena nikada nije prdnula u krilu svoga muža", glasi vic.
Ovaj i još mnogo drugih viceva prikupili su na jednom mjestu znanstvenici sa Sveučilišta u Wolverhamptonu. Dr. Paul McDonald, autor istraživanja, navodi da su tabui i iskazi pobune česta tema u vicevima kroz stoljeća.
"Vicevi su varirali tijekom godina, neki imaju format pitanja i odgovora, a drugi su duhovite poslovice i zagonetke", rekao je dr. McDonald, inače romanopisac i predavač kreativnog pisanja.
On i njegov tim od pet istraživača krenuli su od pretpostavke da mnoge šale drevnih kultura danas ne bi bile smiješne, ali priznaje da su mnoge zapravo urnebesne.
"Zahodski humor vjerojatno postoji od kad je ljduskog roda", kaže.
Seksualnost, politika i glupani
Često se vicevi bave onime što je ljudima "najvažnije". A to su vlastiti ili tuđi ljubavni život i politka, odnosno političari koji nam oduvijek kroje sudbinu, a mnoge se od njih od najdrevnije povijesti smatralo – glupanima.
Tako jedan vic iz davnih dana prije Krista dešifriran među egipatskim hijeroglifima glasi:.
"Čovjek bi se želio pariti više od magarca – njegov novčanik je ono što ga sputava", tvrdi nepoznati autor.
Ima i primjera, kao što je ovaj vic o egipatskom faraonu iz 17. stoljeća prije Krista, koji spaja politiku i seks: "Kako zabaviti faraona kojem je dosadno? Nakrcaj brod mladih žena odjevenih samo u ribarske mreže niz Nil – I pozovi faraona u ribolov".
Posprdni Rimljani
Rimljani, poznati po tome što su se voljeli izrugivati moćnicima, imaju vic iz 1. stoljeća prije Krista o car Augustu koji je obilazio svoje carstvo pa je tako susreo čovjeka koji mu je bio frapantno sličan. Znatiželjan, upita čovjeka: "Je li tvoja majka nekad službovala na dvoru?" Čovjek odgovara: "Nije vaša visosti, ali moj otac jest".
A ovako glasi najstarija britanska (masna) šala, nastala u 10. stoljeću:
"Što visi s muškarčevih bokova i teži za ulaženjem u rupu u koju je i ranije ulazilo?" Odgovor: Ključ.
