S obzirom na to da ne znamo koliko je svemir velik (ili koliko njih uopće postoji!), zdrava logika nalaže kako više znamo o našim oceanima negoli o svemiru.
No, ono što je nevjerojatno jest činjenica da je naše "skupljeno" znanje o oceanima, kada se usporedi sa saznanjima o svemiru, šokantno malo. Još nevjerojatnija činjenica jest kako voda zauzima 71 posto Zemljine površine, a čak 95 posto je još uvijek neistraženo. Zato se danas, na temelju svih tih podataka, zaključuje kako znamo više o svemiru nego oceanima, no to ne znači da smo obje teme u potpunosti shvatili i "zaokružili".
Na našem "radaru" tako se pojavila Maja Sabolić (30), mlada djevojka iz unutrašnjosti Hrvatske koja je posljednje tri godine plovila u područjima od Svalbarda, Grenlanda i Antarktika, a ove je bila i na kanadskom Arktiku kao navigacijski časnik.
"Već kao djetetu mi se pojavila želja za avanturom, ali i radoznalost što je tamo iza horizonta", započinje tako Maja.
Njena priča je uistinu nevjerojatna. Odmah nakon srednje škole otišla je iz Kutine u Split kako bi upisala Pomorski fakultet. Kako nam je ispričala, njen put u polarne vode krenuo je kada je postala kadet Hrvatske ratne mornarice.
Već kao djetetu mi se pojavila želja za avanturom, ali i
radoznalost što je tamo iza horizonta
Ljepote polarne navigacije
Za nju je polarna navigacija najzanimljivija, a posljednje tri godine plovi u područjima od Svalbarda, Grenlanda i Antarktika, a ove je bila i na kanadskom Arktiku.
"Trenutno radim na putničko-istraživačkim brodovima koji plove po Artiku i Antarktici", uvertira je u Majinu nadahnjujuću priču.
"Plovila sam po svim oceanima - Tihom, Atlantskim i Indijskim, Sredozemlju te polarnim područjima", govori nam Maja pa nas je zanimalo je li bilo kakvih teških plovidbi. Maja odmah okreće na pozitivu, što samo dokazuje koliko voli ono čime se bavi.
"Ne bih rekla najteža, ali najzanimljivija mi je plovidba u ledu, a ona je ujedno i najljepša plovidba. Plovimo u polarnim područjima u ljetnim mjesecima što znači da oko Svalbarda, Greenlanda, Islanda, u Kanadskom Arktiku i Norveškim fjordovima plovimo kada je na sjevernoj polutci ljeto, a na Antarktiku se selimo kada je na južnoj polutci ljeto", opisuje nam pa nadodaje:
"Razlog zašto volim ploviti u područjima visokih geografskih širina u odnosu na ostala svjetska mora je puno. To su područja koja su još velikim dijelom neistražena, što zbog male zainteresiranosti, što zbog samog leda koji sprječava hidrografe i oceanografe da se bave tim područjem."
Misterij 'divljeg svijeta'
Kaže da ta 'misterioznost' daje jedan drugačiji osjećaj plovidbe. "Morate razmišljati i paziti na svaku odluku i svaku radnju koju radite, sve mora biti isplanirano u detalje jer, i ako se nešto dogodi, nema aktivnih službi traganja i spašavanja tako da morate biti sami sposobni odraditi sve što je potrebno u svakom trenutku.
Još jedan od razloga zašto volim tamo ploviti i boraviti je i 'divlji svijet'. Zanimljivo je kako se životinje koje nikada nisu vidjele ljude i nisu bile ugrožene od strane ljudi, drugačije ponašaju u našem okruženju. Nebrojeno puta mi se desilo da izađem van s broda na obalu nekog otočića na Antarktici i tamo nas dočeka tisuće malih pingvina koji vam dođu blizu", priča nam Maja, no upozorava:
Brod stoji nepomično u vodi, motori ne rade, a nas okružuje
jato kitova. Iako su vrlo snažni i veliki, miroljubivi su i kao
djeca znatiželjni
"Postoje pravila koja su izdana od strane IAATO-a (International Association of Antarctica Tour Operators, op.a.), a u kojima stoji kako se ljudi moraju ponašati na Antarktici među pingvinima, kitovima i ostalim životinjama. Promatraju nas, malo nas slijede, a onda odu svojim poslom. Tuljani leže na komadima leda, ne obraćaju pažnju na nas, sretni što nema kitova ubojica u blizini. Često bi stali sa brodom i promatrali kitove. Brod stoji nepomično u vodi, motori ne rade, a nas okružuje jato kitova. Iako su vrlo snažni i veliki, miroljubivi su i kao djeca znatiželjni.
Kada bi sa malih brodica promatrali kitove zanimljivo je vidjeti kita na toliko maloj udaljenosti, gotovo ga možete rukom dotaknuti. Ogromna životinja koja može biti i 16 metara duga lagano dopluta do brodice pazeći da ne napravi niti jedan nagli pokret kojim bi nas mogla izbaciti iz brodice.
A onda naravno postoje i sve one priče o herojskim pokušajima istraživanja tih područja koja izazivaju znatiželju i radoznalost, a pružaju vam i jedno putovanje u prošlost jer čitajući te knjige i ploveći tim područjima lako vam misli odlutaju u neka davna vremena", priča za Vijesti.hr.
Hrvati i hladnoća?
"Kao i svugdje u svijetu, sam pojam turizma ima dvojako značenje. Ima i pozitivnu i negativnu stranu", ističe Maja. Objašnjava nam kako je u tim vrlo krhkim područjima, kao što su Arktik i Antarktika, vrlo važno očuvati taj prirodan sklad i pokušati ostaviti što manji utisak na floru i faunu samog prostora. Upravo zato organizacije kao što su IATO i AECO donose sve veći broj pravila ponašanja i pravila djelovanja u tim područjima.
"Za razliku od ostalih kružnih putovanja koja se odvijaju, možemo reći da su u pristupačnijim područjima kao što su Mediteran i Karibi, kružna putovanja u polarnim područjima ovisna o situaciji sa ledom i vremenskim uvjetima. To su slabo ili nikako naseljena mjesta, pa mi pretežito koristimo naše brodice kako bi prevezli ljude na obalu, ali za takve aktivnosti morate imati relativno dobre vremenske uvjete."
Može se isto tako dogoditi da je dio obale koji koriste za dovoz i odvoz putnika blokiran ledom. Tada moraju odgoditi ili prekinuti s operacijama.
"Naši putnici najčešće to prihvaćaju jer su i sami svjesni gdje se nalaze. Na početku svakog putovanja, putnici su upozoreni da je naš plan podložan mijenjanju i izmjenama zbog utjecaja više sile na koje mi naravno ne možemo utjecati. Kada se to dogodi, mi pokušamo naći neko drugo mjesto u blizini, koje je ili bolje zaštićeno od vjetra ili ima manje leda, a opet je jednako zanimljivo što povijesno što zbog flore i faune", priča dalje Maja.
I sve više ljudi je zainteresirano za ovakva putovanja, potvrđuje. Dokaz tome je i potražnja novih brodova. U nekoliko narednih godina očekuje se izgradnja većeg broja brodova upravo za ovakva putovanja.
"Zasad se još uvijek nisam susrela s Hrvatima na ovakvim putovanjima, ali možda u budućnosti", odgovara na upit kako Hrvati stoje po pitanju takvih avantura.
Relativno 'mladi' oblik kružnih putovanja
Zanimalo nas je također postoje li aktivnosti koje još dosad nitko nije koristio ili prakticirao u polarnim područjima.
"Za sada još nitko nije, barem od ovih turističkih operatera koji regularno plove po tim područjima, koristio helikopter, podmornice i turističko ronjenje. Razloga za to ima više.
U prošlosti nije bilo tehnologije koja bi omogućila da se to izvede na siguran način i za turiste i za prirodu. Kao što sam i rekla, ovo je relativno 'mladi' oblik kružnih putovanja, tako da će porastom flote koja plovi u tim područjima rasti i raznolikost ponude koju operateri nude. Tu će naravno veliku ulogu imati i organizacije zadužene za očuvanje tih područja", objašnjava nam Maja.
Zašto je Maja zbilja 'Ledena kraljica'?
Na Pomorskom fakultetu bila je pet godina, gdje je polagala različite predmete.
"Od terestričke, astronomske, elektroničke navigacije, stabilnosti broda, meteorologije, hidrodinamike broda, predmete vezane za transportno pravo i pravo mora, predmete vezane za ekologiju mora, predmete vezane za sigurnost na moru, istraživanje pomorskih nesreća, ali i predmete koji su vezani za financijsku stranu pomorstva, općenito za sustave u pomorstvu i različite tipove brodova", nabrojala nam je Maja pa nas je zanimalo kako to da se, nakon položenih prijemnih ispita na četiri tehnička fakulteta, ipak odlučila za Pomorski u Splitu.
"Nakon srednje ekonomske škole, željela sam pristupiti vojsci. U to vrijeme na snazi je bio projekt Kadet pri MORH-u. Pomorski fakultet u Splitu bio je na traženoj listi prilikom prijave u projekt Kadet tako da je i to pridonijelo mojoj odluci", pojasnila nam je.
U vrijeme kadeture, 2011. godine Maja je plovila na kontejnerskim brodovima kompanije CSM gdje je ostala do listopada 2015. kada je dobila posao na putničkom brodu, namijenjenom plovidbi u polarnim područjima. Od tada je Maja plovila na brodu norveške kompanije MV "Fram" na poziciji navigacijskog časnika. U međuvremenu je položila poručnički ispit u Splitu te kapetanski u Zadru prije dvije godine.
U razgovoru nam se pohvalila da je nedavno upisala još jedan magisterij u Finskoj koji je vezan za budućnost pomorstva. Točnije, radi se o automatizaciji i daljinskom upravljanju brodova. To je dio pomorstva koji je još uvijek u svojim začecima.
"Finska predvodi u istraživanjima tehnologija koje će biti potrebne za automatizaciju pomorstva, ali i razvija zakonske regulative na svjetskoj razini", pojašnjava.
Sada je trenutno doma, ali doznajemo i da ju čeka novi ugovor za "Scenic Eclipse", prvi luksuzni kruzer na svijetu sa čak šest zvjezdica, a koji se trenutno nalazi na brodogradilištu Uljanik.
Scenic Eclipse - Prvi kruzer za plovidbu polarnim područjima na
brodogradilištu Uljanik
Vrijedan je oko 200 milijuna eura, a bit će namijenjen plovidbi upravo polarnim područjima. Sve kabine, njih 114, imaju balkon, a ima apartmana i od 100 četvornih metara dok najmanja kabina ima 30 kvadrata. Brod će biti dugačak 160 metara, ali će prevoziti samo 240 putnika kako bi im se mogli ispuniti svi zahtjevi. Australska tvrtka koja je naručila kruzer u svojoj floti ih ima 20-ak, ali samo za plovidbu rijekama. Ovo im je prvi kruzer za plovidbu polarnim područjima i prvi na svijetu tako visoke ICE-klase.
S obzirom na situaciju koja se odvija u Uljaniku, jedino što Maja zasad zna jest da će sredinom siječnja otići u Pulu i pridružiti se timu koji je tamo.
"Trenutno sam doma i u postupku prelaska iz jedne kompanije u drugu. To iziskuje dosta papirologije i u ovom slučaju treninga jer će na brodu na koji bih trebala ići biti puno nove opreme i novih aktivnosti za koje se tek trebam obučiti", misteriozno nam najavljuje.
Stoga Majo, do sljedećeg članka i mirno ti more!
