Svaki zagrljaj u tijelo oslobađa malenu dozu oksitocina - neurotransmitera povezanog s ljubavi, intimnošću i raznim drugim dobrim stvarima. Za slučaj da vam je potreban dodatan izgovor za grljenje, novo istraživanje pokazala je kako maženje s bebama tijekom prvih godina može značajno utjecati na njihovu biologiju kasnije u životu, piše IFLScience.
Istraživanje provedeno na Sveučilištu British Columbia pokazalo je da količina grljenja može utjecati na promjene u barem pet područja djetetova DNK, uključujući područja povezana s imunološkim sustavom i metabolizmom.
Ovo je prva studija koja je istražila kako na ljude utječe bliski kontakt i nježnost u ranim fazama života.
"Kod djece, mislimo da sporiji ritam starenja na epigenetskoj razini može odražavati manje povoljan razvojni progres", rekao je Michael Kobor, profesor sa Odjeka za medicinsku genetiku.
U istraživanju sudjelovali su roditelji 94 bebe koji su bilježili ponašanje djeteta, kao i njihove navike po pitanju grljenja i maženja, prvih pet tjedana postnatalne brige. Četiri do pet godina kasnije, istraživači su uzeli uzorak DNK iste djece.
Pratili su epigenetski proces metilacije DNK. Epigenetika objašnjava kako na metilaciju utječu procesi iz okoline, posebice u djetinjstvu.
Prema rezultatima, postoje značajne razlike na pet točaka DNK između dijece koja su iskusila visoke razine kontakta naspram onih koji nisu.
"Planiramo dalje istražiti nosi li "biološka nezrelost" koju smo vidjeli kod ove djece šire implikacije za njihovo zdravlje, posebno psihološki razvoj", izjavila je voditeljica istraživanja Sarah Moore.
Istraživanje je još u ranoj fazi, ali ono što se već sada može zaključiti jest: više se grlite.
