'Rezanje' DNA /

Još nismo spremni za genetsku modifikaciju ljudi: Umjesto da spriječimo bolesti, mogli bismo ih izazvati

Image
Foto: Shutterstock

Prve genetski modificirane bebe su blizanke rođene 2018. u Kini

6.9.2020.
15:00
Shutterstock
VOYO logo

Međunarodni odbor osnovan nakon što su rođene prve genetski modificrane bebe u Kini, objavio je da postojeće znanstvene tehnike još uvijek nisu dovoljno sigurne ili efektivne da bi se koristile u kreiranju genetski modificiranih beba, prenosi BBC

Po prvi put u Kini

Tehnologija bi se koristila za sprječavanje nasljeđivanja genetski urođenih bolesti koje bi roditelji mogli prenijeti na djecu, ali odbor naglašava da je potrebno provesti još puno istraživanja prije nego li se krene s tim korakom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prve genetski modificirane bebe rođene su u Kini u studenom 2018. Znanstvenik odgovoran za modifikaciju završio je u zatvoru te je doživio žestoku reakciju svjetske javnosti. 

Image
'PRIME EDITING' /

Revolucionarno, ali i etički upitno: Nova tehnologija mogla bi ispraviti 89 posto genetskih pogrešaka

Image
'PRIME EDITING' /

Revolucionarno, ali i etički upitno: Nova tehnologija mogla bi ispraviti 89 posto genetskih pogrešaka

Međunarodni odbor osnovan je kao posljedica tog slučaja. U većini zemalja postoji regulacija za sprječavanje rađanja djece koja su genetski modificirana, ali incident u Kini potaknuo je zahtjeve za jakim međunarodnim konsenzusom. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Genetska modifikacija mogla bi potencijalno spasiti buduće generacije od širokog spektra nasljednih bolesti i to tako da se promijeni problematični kod DNA u zametku. 

Ipak, stručnjaci strahuju da bi modifikacija genoma zametka mogla uzrokovati nenamjernu štetu, ne samo za pojedino dijete na kojemu je ona sprovedena, već i za buduće generacije koje bi mogle naslijediti taj gen.

"Škare" bi mogle odrezati previše

Primjer trenutno dostupne tehnologije naziva se CRISPR, biološki sustav za promjenu DNA otkriven 2012. godine. 

CRISPR skenira genom u potrazi za pravom lokacijom. Zatim se koriste "takozvane" molekularne škare koje režu neispravnu DNA.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako je izuzetno učinkovit u laboratoriju, postupak je daleko od savršenog jer bi škare mogle izrezati previše DNA. Neželjene promjene mogle bi izmijeniti druge važne gene i tako, primjerice, nenamjerno izazvati karcinom. 

Najkontroverzniji aspekt genetske modifikacije neosporno je potencijal uvođenja promjena na DNA koje bi se prenijele na buduće generacije.  

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Međunarodna komisija sastoji se od stručnjaka iz deset različitih država, uključujući i članove britanskog Royal Societyja i američke Nacionalne akademije za medicinu. 

Zahtjev za pomnim praćenjem procesa

Komisija je dala nekoliko preporuka. Kazali su da bi pojedino društvo trebalo provesti dubinsku raspravu na ovu temu prije nego li zemlja dopusti ovu vrstu genetske modifikacije. 

Ako se pokaže da je metoda sigurna i efektivna, prvotna primjena koristit će se isključivo za ozbiljne, po život opasne bolesti koje nastaju kao posljedica mutacije jednog ili oba para istog gena, kao što je primjerice cistična fibroza. 

Komisija preporučuje i rigorozne provjere u svakom stadiju procesa kako bi se osiguralo da nema neželjenih posljedica, uključujući provođenje biopsija i redovito praćenje embrija. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svaka trudnoća i eventualno potomstvo moraju se pomno pratiti. 

Iz komisije su naglasili da bi bilo dobro uspostaviti međunarodno znanstveno savjetodavno povjerenstvo koje će neprestano procjenjivati dokaze o sigurnosti i učinkovitosti metode te koje će omogućiti ljudima da ukazuju na probleme kod brojnih istraživanja, a koja bi eventualno mogla odstupati od smjernica. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mišljenja su podijeljena

Sarah Norcross iz britanske neprofitne organizacije Progress Educational Trust, 
kazala je da su važne lekcije trebale biti naučene od prvih genetski modificiranih beba, a da je izvještaj otišao u potpuno drugom smjeru.

"Kriteriji koje je izvješće postavilo su preuski s obzirom d bi se on trebao fokusirati na prvu prihvatljivu medicinsku primjenu nasljedne linije genoma u genetskoj modifikaciju čovjeka", kazala je Norcross. 

"Izvješće izlazi iz okvira svoje znanstvene nadležnosti. Trećina preporuka odnosi se na upravljanje, a ono je već dio zasebnog projekta genetske modifikacije pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji", dodala je Norcross.

Profesorica Anne Johnson s Akademije medicinskih znanosti pozdravlja oprezni pristup izvješća. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Ovo područje znanosti moglo bi pomoći pacijentima koji nemaju drugog izbor, ali ne takvo koje će se raditi ubrzano i iza zatvorenih vrata. Ono mora biti utemeljeno na snažnim kliničkim podacima koji će pokazati njegovu sigurnost i efikasnost, uz promišljenu javnu raspravu koja je jasno daje pogled na najbolje moguće znanstvene dokaze".

Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo