Međunarodna noć šišmiša / Jedini sisavci koji mogu letjeti: Jesu li šišmiši zaista slijepi, zašto spavaju naglavačke...

Za šišmiše se veže puno mitova - poput onog da su krvopije ili da će vam se zaplesti u kosu

31.8.2019.
22:32
VOYO logo

Jedini su sisavci koji mogu letjeti. Uz njih se vežu mnogi strašni mitovi, a zapravo je riječ o bezopasnim ugroženim životinjicama. 

Ovog vikenda slave svoj praznik - Međunarodnu noć šišmiša. Tom su nas prilikom ugostili u svom domu gdje je temperatura uvijek ugodnih desetak stupnjeva - u spilji Veternici na zagrebačkoj Medvednici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Biti tiho - to je jedno od pravila kada šišmiše posjećujete u njihovom domu na zagrebačkoj Medvednici. Iako se samo rijetke može zateći na odmoru, jer ljeti su šišmiši aktivni, na Međunarodnu noć koja se održava ovog vikenda, posjetit će ih oko tisuću ljudi.

"Mislim da se sve više ljudi budi da bi vidjeli takav prekrasan događaj i doživljaj. Da mogu vidjeti gdje obitavaju šišmiši. I da djeca uživaju i da se izgube predrasude da postoji opasnost od šišmiša, da je to nešto strašno", rekla je Marina Popijač, ravnateljica Parka prirode Medvednica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oni najmlađi se najviše vesele upoznavanju šišmiša. Hrabro ulaze u mračnu spilju na samo desetak stupnjeva. 

Za šišmiše se veže puno mitova - poput onog da su krvopije ili da će vam se zaplesti u kosu. Ali zapravo su potpuno bezopasni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Oni nisu slijepi. Imaju oči. Jako dobro vide. Ali samo neke tonove kao psi. U mračnoj spilji nemaju koristi od vida pa su razvili orijentaciju pomoću zvuka", objasnio je Denis Kovačić, edukator u Parku prirode Medvednica.

18 zaštićenih vrsta zimi u Veterenici spava i tada je spilja zatvorena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šišmiši spavaju naglavačke jer umjesto ruku imaju krila pa se nožicama pridržavaju za stijenu. Krvožilni sustav im je drugačiji nego kod nas ljudi pa im nije muka.

Oni nestašni koji nerijetko zalutaju, primjerice u bolnicu ili na nečiji balkon, su šumski šišmiši. I spiljske i šumske krase iste vrline. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Korisni su nam jer se hrane kukcima, komarcima. I oni su biondikator čistog okoliša", kaže Kovačić.

Najstariji šišmiš u Hrvatskoj doživio je tridesetu godinu. Manifestacije i radionice održavaju se diljem cijele Hrvatske s ciljem očuvanja njihovih staništa i vrste. 903 šišmiša dio su ljudske obitelji, a udomiti ih se može i dalje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Noć šišmiša obilježava se i u zagrebačkom zoološkom vrtu, a ulaznice su rasprodane.

"Imat ćemo niz aktivnosti, od jednog edukativnog dijela do dijela koji će isto biti edukativan, ali i zabavan. Tu je i medvedgradska coprnica koja razbija mitove, ali i grof Drakula. Učit će se o šišmišima, a cijelu priču završavamo i mađioničarskim trikovima. Sve u svemu jedno lijepo iskustvo", rekao je za RTL Danas ravnatelj zagrebačkog ZOO-a Damir Skok.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
TOMA
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo