Prema PwC-ovom Globalnom istraživanju gospodarskog kriminala u kojem su po drugi put sudjelovale i hrvatske kompanije, lani je svaka druga tvrtka bila žrtva gospodarskog kriminala uz pretrpljene štete od 50.000 milijuna dolara.
Prosjek gospodarskog kriminala u svijetu je 49 posto, dok je u istočnoj Europi 47 posto. U odnosu na godinu prije, stopa gospodarskog kriminala u Hrvatskoj (53 posto) je dvostruko veća, piše Poslovni dnevnik.
U istraživanju je sudjelovalo 7.200 tvrtki iz 123 države, uključujući 62 vodeće hrvatske organizacije.
Gospodarski kriminal u Hrvatskoj se promijenio
Mito i korupcija su u padu jer se na to žalilo 12 posto, dok se 2016. godine na to žalila trećina biznisa u Hrvatskoj.
Također su u padu i krađe (30 posto lani, a preklani 58 posto), a prijevare u nabavi su se smanjile gotovo za pola (sa 17 na 9 posto), računovodstvene prijevare (sa 17 na 6 posto), pranje novca (sa 17 na nula posto), hipotekarne prijevare (sa 17 na nula posto), špijunaža (s 8 na nula posto) i kršenje prava intelektualnog vlasništva (s 8 na nula posto).
Izgleda da su prijevare u ljudskim resursima, gdje se varalo prilikom zapošljavanja i s plaćam, potpuno nestale zbog odljeva radne snage.
No, u porastu su kriminalna djela poput nezakonitih udruživanja i zloupotrebe nadmoćne tržišne pozicije, odnosno kršenje Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (s nula skočilo na 6 posto).
Raste i obmanjujuće poslovno ponašanje, točnije zlouporaba poticaja koji je s nule skočila na 33 posto, a četvrtina biznisa tvrdi da ostavlja najveće posljedice.
"Obmanjujuće poslovno ponašanje obuhvaća bilo kakvo prijevarno ponašanje kompanija u odnosu na tržište i javnost, vezano za proizvode ili usluge koje kompanije prodaju. Uključuje i davanje lažnih informacija o proizvodima i uslugama", pojašnjavaju iz PwC-a Hrvatska.
Najčešće žrtve
Potrošačke prevare su najrašireniji oblik gospodarskog kriminala i s ukupno najvećim posljedicama po poslovanju. Što znači da klijenti ili drugi subjekti kroz hipotekarne prijevare, zloupotrebe kreditnih kartica, prijevare u osiguranju, lažne identitete i na druge načine varaju biznise.
Najveću štetu od toga je imalo 36 posto organizacija, a najčešće žrtve prijevara su tehnološke tvrtke, osiguravatelji, financijaši i trgovci, prenosi Poslovni dnevnik.
