Što je zdravo a što nezdravo, pri kupnji namirnica, reći će vam aplikacija. Predlaže to Europski parlament zbog sve lošijih prehrambenih trendova.
Kao na pravom semaforu, i na ovom za hranu, sve će namirnice biti označene bojama i slovima. To bi svima trebalo pomoći da lakše čitaju etiketu i znaju što kupuju i jedu.
Zeleno ili crveno svjetlo na semaforu, ali onom na hrani - pokazat će jedemo li zdravu ili nezdravu namirnicu. Da se oznaka nutri score semafor uvede na svu hranu, prijedlog je Europske unije, a očitati je možete svojim mobitelom.
"Sadržava li više onih dobrih tvari kao što su vlakna, orašasti plodovi, vitamini i slično u odnosu na one loše kao što su sol, šećeri i masnoće. Na taj način bi se na brzinu kroz crveno ili zeleno svjetlo kao na semaforu moglo vidjeti je li proizvod zdrav ili ne", kaže zastupnica u Eurospkom parlamentu Biljana Borzan.
"Poanta je da osvijestimo potrošače da biraju pametnije i zdravije namirnice", dodaje nutricionistica Eva Pavić.
Sadašnje su etikete presložene za kupce, ali glavni je razlog uvođenja semafora za hranu - prekomjerna težina.
"Mi imamo, Hrvatska osobito, ali i cijela Europska Unija, problem s pretilošću, pretilošću djece, i sigurno da treba napraviti niz mjera kako bismo tome doskočili da krenemo u nekom pozitivnom trendu", ističe Borzan.
Crveno meso treba biti dio prehrane
Što je zdravo, a što nezdravo - znanstvenici stalno provode istraživanja. Jedno od njih međunarodne skupine znanstvenika pokazalo je da smijemo jesti i hamburger i ćevape, odnosno da crveno meso nije toliko dramatično opasno da bismo ga trebali izbaciti iz prehrane.
Prema istraživanju, preporuka je pojesti oko 70 grama crvenog mesa dnevno. To su u praksi dva komadića pečene slanine. Ili pak jedna i pol svinjska kobasica.
Njihovo je istraživanje pokazalo da 1000 ljudi crveno meso jede do tri puta na tjedan, sedmero ljudi manje bi umrlo od raka, a šestero manje bi oboljelo od dijabetesa, od uobičajenog broja ljudi koji jedu crveno meso.
Naši nutricionisti slažu se da crveno meso treba biti dio prehrane. Ipak, pritom ne misle na brzu hranu.
"Nema čvrstih znanstvenih dokaza koji povezuju uporabu crvenog mesa sa karcinogenezom. Međutim, njegova uporaba, ne više od jedan do dva puta tjedno. Ono za što postoje čvrsti dokazi su suhomesnati proizvodi ako ih konzumiramo više od 50 grama svaki dan", kaže nutricionistica Eva Pavić.
Za naše ljude, čini se, ipak nema nikakvog straha. Jer crveno meso, ako na semaforu hrane bude označeno bilo zeleno ili crveno, ionako jedu rijetko. Ali ne iz zdravstvenih razloga.
"Pa ne, malo mi je preskupo iskreno. Malo piletine, malo teletine, a malo junetine", poručuje Zdenka iz Zagreba.
