Povodom Europskog dana svjesnosti o rezistenciji bakterija na
antibiotike
koji se obilježava 18. studenog, u Bruxellesu se u hotelu
Residence Palace održala konferencija "One Health to Keep
Antibiotics Working" na kojoj je sudjelovao i hrvatski
predstavnik medija - RTL.
Postoji opasnost da u budućnosti neće biti djelotvornih antibiotika i to gotovo 100 godina nakon njihovog uvođenja. Svake godine 330 tisuća ljudi godišnje umire zbog infekcija povezanih s bakterijama otpornim na antibiotike. Ukoliko se nastavi ovaj trend, do 2050. godine mogao bi postati broj 1 uzrok smrtnosti, ispred raka i dijabetesa. Svake 3 sekunde umire jedna osoba od posljedica.
Europskim danom svjesnosti o antibioticima, javnosti se svake godine želi ukazati na opasnost od prekomjerne uporabe antibiotika, pogotovo za one bolesti na koje antimikrobni lijekovi ne djeluju, što može dovesti do otpornosti određenih bakterija na antibiotike, potom i na njihove neučinkovitosti.
Bruxelles
RTL-ova novinarka (druga zdesna) u društvu sudionika konferencije
Antibiotici mogu ubiti bakterije i njima se mogu izliječiti bakterijske bolesti, ali ne djeluju kod virusnih oboljenja. Ako se antibiotici koriste kod virusnih oboljenja, pogotovo kada je to bez znanja i dozvole liječnika, bakterije razvijaju otpornost na antibiotike i oni neće moći pomoći kada će trebati pa će se morati uzeti drugi antibiotik, koji ima neželjenije i teže nuspojave. Zbog nepotrebne upotrebe antibiotika, može doći do toga da više neće postojati djelotvorni antibiotici, jer će bakterije biti otporne na njih. Stoga se preporučuje korištenje antibiotika samo uz preporuku liječnika i pridržavati se dužine uzimanja antibiotika, koje je propisao liječnik.
32 posto Europljana uzima antibiotike godišnje, 20 posto njih ih koristi za gripu ili prehladu dok 7 posto ih koristi bez upute liječnika.
Dominique L. Monnet, iz Antimicrobial Resistance and Healthcare ,rekao je kako se vidi napredak nakon 10 godina provođenja javne kampanje u smislu manje potrošnje antibiotika, ali kako je nažalost ipak taj napredak prespor. Također istaknuo je važnost edukacije od najranije dobi jer djeca i mladi danas su potrošači i propisivači antibiotika sutra.
Upravo je to i specifičnost kampanje u Hrvatskoj koja se gotovo od samih pocetaka i orijentirala na najmladje. Takodjer, pristup one health, u Hrvatskoj je prisutan vec od 2006' godine kada je osnovana Iskra u cijem radu sudjeluju predstavnici ministarstva zdravstva, poljoprivrede, veterine, primarne zdravstvene zastite, bolnickih lijecnika, klinickih mikrobiologa, klinickih farmaceuta te mnogih drugih.
Na konferenciji su otkrili kako u Hrvatskoj umire 240 ljudi godišnje, a zarazeno bude 4347. I ove godine održava se javna kampanja.
Sven Pal, voditelj nacionalne kampanje ISKRA (Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike) kaže da je otpornost bakterija na antibiotike gorući i globalni javnozdravstveni problem.
"Svatko od nas mora preuzeti dio dogovornosti kako bi zadržali djelotvornost antibiotika. Pravilno ponašanje u bolnici i oko bolesnika, pranje i higijena ruku te cjepljenje protiv zaraznih bolesti samo su neke od mjera koje svatko od nas može poduzeti", poručio je Sven Pal.
