Kada ljetna žega popusti i dani se skrate, a lišće poprimi veličanstvene nijanse zlata i grimiza, u zraku se osjeća jeza koja ne dolazi samo od hladnijeg vjetra. 

Jesen je oduvijek bila obavijena velom misterije, vrijeme kada se, prema drevnim vjerovanjima, granica između našeg i duhovnog svijeta stanjuje. Od punog žetvenog mjeseca do zloslutnog graktanja vrana, ovo je doba plodno za nastanak praznovjerja koja su oblikovala kulture diljem svijeta i preživjela do danas.

Debela kora luka, zima bit će duga i ljuta 

Generacijama su ljudi u prirodi tražili znakove za predviđanje oštrine nadolazeće zime. Jedno od najpoznatijih vjerovanja kaže: "Debela kora luka, zima bit će duga i ljuta." 

Naime, smatralo se da debela ljuska luka, kukuruza ili jabuke najavljuje hladne mjesece, dok je tanka ljuska obećavala blagu zimu.

Promatralo se i ponašanje životinja – visina vjeveričjih gnijezda, dlakavost gusjenica ili kasna seoba pataka bili su putokazi za pripremu. 

Pomorci su, pak, gledali u nebo, slijedeći izreku: "Crveno nebo navečer, mornaru veselje." Spektakularni jesenski zalasci sunca smatrali su se znakom lijepog vremena, dok je crvena jutarnja zora najavljivala oluju i nesreću.

Okrenuti kruh priziva siromaštvo

Jesen je doba žetve, a s njom dolaze i brojna praznovjerja vezana uz hranu. Primjerice, nepravilno rukovanje kruhom moglo je donijeti nesreću.

U Francuskoj se smatralo da posluživanje kruha okrenutog naopako priziva siromaštvo, što potječe od srednjovjekovnog običaja pekara da na taj način čuvaju kruh za krvnika. 

Prema keltskom folkloru, kupine se ne bi smjele brati nakon 10. listopada jer je na taj dan Lucifer, pavši iz raja, sletio na grm kupine i prokleo ga.

Zanimljivo je da ovo vjerovanje ima i praktičnu osnovu, jer divlje kupine nakon tog datuma često postaju nejestive. Čak je i popularna dječja igra, hvatanje jabuka zubima iz vode (bobbing for apples), imala praznovjernu pozadinu – služila je kao ritual za predviđanje romantične budućnosti.

Dvije vrane sreću nose

Životinje u jesen igraju ključnu ulogu u praznovjerjima. Crna mačka, danas ikona Noći vještica, nije uvijek bila simbol nesreće. U drevnom Egiptu mačke su bile božanstva, no u srednjovjekovnoj Europi papa Grgur IX. povezao ih je s vještičarenjem, što je stvorilo reputaciju koja ih prati i danas. 

Vrane i gavrani smatraju se glasnicima između svjetova. Vidjeti jednu vranu može značiti nesreću, dok dvije donose sreću. U nordijskoj mitologiji, dva gavrana su pratila boga Odina, donoseći mu vijesti iz cijelog svijeta. 

S druge strane, ubijanje pauka u jesen donosi financijsku nesreću jer se vjeruje da oni svojim mrežama "hvataju" bogatstvo i sreću.

Hvatajte lišće

Kako bi osigurali sreću i zaštitili se od zla, ljudi su razvili brojne rituale. Vjeruje se da hvatanje lista koji pada donosi sreću – za svaki uhvaćeni list, jedan sretan mjesec u nadolazećoj godini. Kako bi se osiguralo dobro zdravlje, list je trebalo sačuvati do proljeća. 

U nekim kulturama, poput perzijske, pale se sjemenke rute (Esfand) čiji dim i pucketanje tjeraju zle duhove i štite od urokljivog oka.

Mnogi i danas vješaju cimetove metle iznad ulaznih vrata kako bi pročistili dom od negativne energije i unijeli miris jeseni u svoj životni prostor.

Od predviđanja vremena promatranjem prirode do složenih rituala za zaštitu od duhova, jesenska praznovjerja duboko su ukorijenjena u ljudskoj potrebi da se razumije i kontrolira svijet oko sebe.

Iako danas na njih gledamo s osmijehom, ova drevna vjerovanja i dalje obogaćuju jesen, dajući joj sloj misterije i čarolije koji nas povezuje s našim precima i vječnim ciklusom prirode.