Od rakovih kliješta do zubne proteze... Zatim, satovi, narukvice, prstenje, žetoni za poker. Kovanice nisu jedino što završi u čuvenoj rimskoj "Fontana di Trevi", jednom od najpoznatijih spomenika na svijetu. Kultna lokacija jedno je od omiljenih turističkih odredišta u Rimu, a uz nju je vezana i legenda: onaj tko baci novčić u fontanu, sigurno će se vratiti u Rim.
Svi turisti možda se i ne vrate, ali njihove kovanice ostaju. A što se događa s njima?
"Riječ je o stotinama i stotinama eura koje, tri ili više puta tjedno, skupljaju zaposlenici Acee, na poziv lokalne policije koja patrolira trgom", objašnjava za Gazzettino Giustino Trincia, direktor Caritasa iz Rima, koji upravlja tim sredstvima od 2006.
Prikupljeni novac iz fontane Caritas dodjeljuje potrebitima kroz svoje projekte. Prije toga, predmete je potrebno izvaditi iz fontane, odvesti u skladište, oprati i sortirati.
"Osim novčića, stižu i neobične stvari poput zubnih proteza ili naočala. Jednom čak i rakova kliješta. Ipak, narukvice su predmeti koje najčešće nalazimo", kaže Fabrizio Marchioni, Caritasov volonter.
"Što se tiče novčića, oni dolaze iz cijelog svijeta. Ne samo euri, nego i dolari i funte. Strane valute se odvajaju od eura da bi se zatim zamijenile", pojašnjava Trindcia.
U 2022. godini, u Fontanu di Trevi bačeno je preko 33 tisuće kilograma kovanica odnosno, gotovo 1,6 milijuna eura. Prošle godine, podjednak iznos. To je, objašnjava Trincia, rekord otkako Caritas upravlja sredstvim.
"Nakon podmirenja troškova, koji odgovaraju približno 6 posto ukupnog iznosa, ostatak novca koristi se za pomoć osobama u financijskim poteškoćama i oboljelima od Alzheimerove bolesti. Konkretno, gotovo dvije tisuće obitelji mogle su iskoristiti prednosti emporium solidarnosti. Riječ je o pet objekata - nalik supermarketu - u kojima, zahvaljujući kartici koju smo dobili, ljudi mogu kupovati. Ali tu su i društvene menze u kojima smo ponudili gotovo 53 tisuće obroka", dodaje Trincia.
Novcem iz Fontante di Trevi financirani su i projekti zapošljavanja kroz koje je posao pronašlo 70 nezaposlenih osoba, a pomoglo se i osobama koje nisu mogle plaćati svoje obveze. Ovim novcem financiraju se i mnoge aktivnosti namijenjene djeci i mladima, kao i talijanska škola strance te radionice.
I dok turisti u Italiji možda nisu niti svjesni da jednostavnom gestom bacanja novčića u fontanu pomažu tisućama ljudi, podsjetilo nas je to na čuveni zagrebački Manduševac, manje atraktivan od rimske fontane, ali podjednako zanimljiv kada je u pitanju tradicija bacanja novčića u fontanu.
Ili?
Kovanice u Manduševcu su prije dvadesetak godina bile uobičajena pojava međutim, kako doznajemo, ovih dana, unatoč turistima, kovanica je u najpoznatijoj hrvatskoj fontani sve manje. Odnosno, tradicija, koja je datirala od Ljetne univerzijade održane u Zagrebu 1987., danas više ne postoji.
"Fontana se čisti svakog ponedjeljka te se tom prilikom gotovo ne nalazi, pa samim tim, niti ne prikuplja novac iz fontane", kazali su nam iz Gradskog stambenog komunalnog gospodarstva, poduzeća zaduženog za održavanje Manduševca. "Ono malo novaca što građani i turisti preko dana eventualno ubace, noću najčešće pokupe nepoznate osobe", dodaju.
Novac iz Manduševca nekad davno također se prikupljao, prao i sortirao, a ulagao se u "dodatno sitno održavanje fontane", kažu u GSKG-u. "Danas primjećujemo da prolaznici i turisti sve rjeđe sudjeluju u tradiciji bacanja kovanica", zaključuju.
Na naše pitanje, imaju li barem podatak o tome koliko se kovanica znalo ubaciti u Manduševac u njegovim slavnim danima, iz GSKG-a nam kažu da se radi "o podacima od prije 30-ak godina" te iste "ne posjeduju".
POGLEDAJTE VIDEO: Divlje životinje dobile bolnicu u Zagrebu: Operacijske dvorane suvremeno su uređene
