Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Bruxelles sam se zaputila početkom listopada radi stažiranja u Europskom parlamentu te boravila u Belgiji kratka dva mjeseca.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>O Belgiji, Belgijancima i europskim institucijama sam od prijateljice koja živi ondje čula sve najbolje pa sam jedva čekala i sama sve vidjeti i iskusiti. Moji glavni ciljevi boravka u Bruxellesu bili su da uz Europski parlament posjetim i Europsku komisiju, Europsko vijeće te da odem u Luxembourg vidjeti Sud Europske unije. Kao i svaki znatiželjni novinar, htjela sam vidjeti uživo kako funkcioniraju europske institucije, ali htjela sam i upoznati prave Belgijance te naučiti više o njihovoj kulturi.</para><heading2>Cijene smještaja su za Hrvate previsoke</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prijateljica me je jako dobro informirala pa sam se dobro pripremila, ali problem na koji nismo računale je bio smještaj. U vrijeme kada je ona prvi put došla u Bruxelles, mjesečna cijena sobe je bila oko 400-450 eura, ali u međuvremenu se dogodila velika inflacija i cifre su podivljale, čak toliko da su cijene soba bile od 600 do 1600 eura, s time da sobe od 600 eura nisi mogao dobiti nikako. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako mi je plan bio mjesečno izdvojiti za sobu maksimalno 600 eura, to nije bilo moguće. Savjetovali su mi razne stranice za pronalazak sobe, ali ako bih našla neku sobu za 700 eura, najmodavci su tražili i polog od 600 do 1000 eura. Postojao je još jedan problem, u Belgiji se sobe iznajmljuju većinom na duži period pa je tako najviše oglasa bilo za najam od šest mjeseci do godinu dana. Moja dva mjeseca se tu nikako nisu uklapala. Istraživala sam i dnevni najam na Bookingu i Airbnb-u, ali kad bi se spojila 4 tjedna, cijena bi opet bila 1600 eura.</para><hmn:image id="2ddc73da-9a78-11ed-bf00-5a56c4712174" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smještaj u Bruxellesu sam svakodnevno tražila i na raznim Facebook grupama, ali te grupe su igra sreće i najbrži prst pa tko prvi - njegovo. U grupama se traže i cimeri koji mogu useliti ili odmah ili kroz tjedan dana pa se onda na Facebooku nije mogao tražiti smještaj nekoliko mjeseci ranije. Pojavili su se i čudni ljudi koji bi rekli da traže nekoga tko će ih zamijeniti u sobi dok su oni na putu, a novce bi tražili prije nego što vidite stan i zapravo dođete u Bruxelles.</para><hmn:image id="13060dce-927f-11ed-ab62-2ac301916dc5" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Postoje i dobre duše</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Moj slučaj je izgledao tako da sam avionsku kartu kupila još tijekom ljeta, vrijeme je prolazilo, došao je i moj rođendan na prvi dan jeseni, što je značilo da za nekih tjedan dana već trebam otputovati, a ja još nisam našla smještaj. Prijateljica je dala sve od sebe i ispitala sve ljude koje je znala, koje su njezini kolege i prijatelji znali za najam sobe, ali ništa nismo našle sve dok se nije pronašla jedna dobra duša, njezina kolegica koja je i sama bila u takvoj situaciji pa se dobrovoljno ponudila da me primi na tako kratak rok stažiranja. </para><hmn:image id="22fca14a-9a7a-11ed-a7a8-8a9d38300928" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Na kraju sam u očaju kontaktirala tu ženu na svoj rođendan i pitala je bi li me htjela primiti na 6 tjedana te joj rekla koji iznos joj mogu platiti. Imala sam sreće, bila je jako draga i pristala je. Kasnije smo imale Skype razgovor kako bi se upoznale, ona je Marokanka, odrasla u Francuskoj te je živjela u kvartu koji je dosta udaljen od europskih institucija, ali mi je rekla da je dobra povezanost i da ima dodatnu sobu za mene.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjerujem da je najgore kad čovjek ne poznaje nikoga te doseli u neku nepoznatu državu, a s obzirom na to da ja imam jednu prijateljicu koja ondje živi već nekoliko godina, kako mi je cimerica bila njezina kolegica s posla, bilo mi je lakše. Kada sam vidjela kvart, odmah mi se svidio, a i tramvajska stanica mi je bila par koraka od stana. Bila sam zadovoljna dogovorenim. </para><hmn:image id="d749537c-927e-11ed-aefd-3ab8d9806a8e" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Uvjeti najma u Belgiji i sajmovi namještaja</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ono što je falilo u velikom stanu bili su stol i stolice u kuhinji. Kasnije mi je objasnila da je stan iznajmila bez ičega i da si je pomalo kupovala namještaj. Kako nema veliku plaću, a troškovi života su jako veliki, sama si je odredila neke mjere.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Rekla mi je da je stan iznajmila preko agencije te da se fotografiralo sve kad se uselila i da se fotografira kada se izlazi iz stana pa ako se nešto ošteti, mora dodatno platiti. Također je dodala nešto što sam čula i od drugih ljudi, a to je da u Belgiji kao i u Njemačkoj ljudi daju drugima namještaj koji im ne treba kako se ne bi bacio, a može se iskoristiti, da se to dosta često prakticira ondje. U Belgiji ima i puno sajmova polovnog namještaja te mnogi nabavljaju namještaj i tim putem. Cimerica je tako išla na par sajmova tražiti stol i stolice za njezin stan.</para><hmn:image id="5e713dcc-9281-11ed-8c03-e2a85dcd39fd" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Njihovi sajmovi nisu kao kod nas, lijepo je organizirano, neki su čak i jako uredni te čovjek nema osjećaj da je na nekoj "tržnici polovnih stvari", a i prodaju posebne vintage komade namještaja i odjeće. Takvi sajmovi su posjećeni u velikom broju, a oglašavaju se i na Facebooku pa sam tako jednom otišla sama na drugi kraj Bruxellesa vidjeti što imaju u ponudi. Osobno volim stare pisaće mašine i telefone pa uvijek volim pogledati nudi li to tko. Ovaj lijepi sajam antikviteta u Bruxellesu je bio toliko zanimljiv, ali cijene su bile dosta visoke. U tom natkrivenom prostoru su bili i kafići te su nudili osim toplih pića i koktele te jela za prigristi dok se kupuje s obitelji. Čak je jedna Kineskinja bila obučena u tradicionalnu nošnju i svirala instrument. Stvorili su poseban ugođaj na sajmu antikviteta.</para><hmn:image id="92c669b0-927e-11ed-9227-ca98b21a9f59" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Poklanjanje namještaja</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cimerica na kraju nije uspjela stići na više sajmova koji su imali u ponudi stol i stolice, ali su joj prijatelji iz kvarta poklonili stol, stolice, komodu i još neki namještaj koji je bio jako očuvan, kvalitetan te se čak bojom uklopio u njezin stan. Prijatelji Belgijanci su joj čak sami donijeli i postavili namještaj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ispod nas je živio i vlasnik ljekarne s kojim je također u dobrosusjedskom odnosu i koji joj uvijek pomogne ako nešto treba. Ono što sam vidjela je da su ljudi ljubazni i da pomažu jedni drugima. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Cimerica i ja smo posjetile i kvart Marollen za koji su mi rekli da je baš umjetnički. Ondje se može vidjeti puno boja, dizajnerskog posebnog namještaja, tapiserija i svega što vam treba za stan ili kuću. Toliko je živopisan da su neke kuće obojane jarkim bojama, a niz ulicu možete vidjeti kako ljudi sjede vani na hladnoći na ružičastim stolicama dok im ulični pjevač pjeva, svi su veseli pa čak i pjevaju s njim.</para><hmn:image id="b4b1238e-927f-11ed-ad1e-3ab8d9806a8e" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Opasnost u Bruxellesu i krađa</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako su me upozorili da se puno krade i da je jako prljav grad, nisam dobila taj dojam jer sam pazila na svoje stvari, a obišla sam i gotovo sve kvartove Bruxellesa uglavnom sama. Kada ne gledate i ne zurite u nepoznate osobe na ulici ili u javnom prijevozu, neće vas nitko napasti. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako su meni savjetovali, torbica uvijek treba biti ispred vas i držite ruke na njoj. Ako napravite kako su vam savjetovali, sve će biti ok. Također su mi savjetovali da nikad ne stavljam mobitel na stol u kafiću ili u restoranu jer ljudi znaju samo pokupiti mobitele. Kada čekate javni prijevoz, suočavate se s puno muškaraca koji vam upućuju neugodne poglede zbog čega mislim da je ženama malo teže, ali osobno se nisam bojala niti kada sam bila sama u podzemnoj gdje je bilo samo par muškaraca koji su izgledali opasno i nijedna žena osim mene.</para><hmn:image id="b6e863d8-9a77-11ed-ab68-227b8168acc0" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vjerojatno me i tu pratila sreća jer mi je prijateljica kada sam se već vratila u Hrvatsku, javila da su izbili neredi u Bruxellesu tijekom Svjetskog prvenstva u nogometu i da su Marokanci s noževima hodali po ulicama zbog čega se ljudi nisu usudili ići na centar nakon posla.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Beskućnika ima jako puno, spavaju čak i u blizini europskih institucija, a ima ih jako puno i kod metroa. </para><hmn:image id="2599b674-9280-11ed-9965-3ab8d9806a8e" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Javni prijevoz u Bruxellesu</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>S obzirom na to da prije nisam bila u Bruxellesu, ugodno sam se iznenadila koliko im je dobro organiziran javni prijevoz te da se stranci u njihovoj državi mogu lako snaći.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Od jezika je dovoljno poznavanje engleskog, iako vam dobro dođe kada ste u društvu nekoga tko priča francuski jer vas službenici ili djelatnici u ugostiteljstvu onda drugačije gledaju zbog čega ćete dobiti i bolju uslugu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Živjela sam dosta daleko od Europskog parlamenta pa sam putovala tramvajem i podzemnom 30-tak minuta, a nekad sam pri povratku iz Parlamenta do stana išla busom, podzemnom i tramvajem što bi se odužilo do 45-50 minuta.</para><hmn:image id="76b2fd26-9a79-11ed-9bd7-227b8168acc0" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U tramvaju se nalazi karta na kojoj pišu sve stanice pa se može lako pratiti, ali putokaz se može pratiti i na digitalnom ekranu. Mjesečna karta s novim pokazom košta 54 eura. S tom mjesečnom se može voziti svim sredstvima javnog prijevoza, a kada mjesečna karta istekne, može se kupiti 10 karti za 15,60 eura. Jedna obična karta košta 1,50 eura, a ako se u tramvaju prisloni mobitel na uređaj za kartice onda je 2,10 eura.</para><hmn:article id="c6e0b76c-225f-11ed-9969-8e19cfbaf23b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uz dobro navođenje Google Karte može se lako snaći u nepoznatom gradu jer je sve jako dobro označeno. U Belgiji je puno bolje to razrađeno od javnog prijevoza u Parizu, osobito u situaciji kada niste kupili kartu i ne možete kupiti kod vozača. U Bruxellesu u tramvaju postoje uređaji za kartice pa možete samo prisloniti karticu i platiti svoju kartu. U Parizu na to nisam naišla, uglavnom smo morali baš kupovati karte i čekati u velikim redovima na što se izgubi jako puno vremena.</para><hmn:image id="81b8ebd6-9a79-11ed-960a-9a8cd36b47e5" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Javni prijevoz je jako brz i često voze linije pa sam bila jako zadovoljna, ali zato nisam imala sreće s Uberom. 2-3 puta sam naručivala Uber i nijednom se nije pojavio. Također postoji bus do zračne luke, Flibco, čija karta košta 15,50 eura i vozi od nekoliko stanica do zračne luke. Npr. od stanice Gare Du Midi do zračne luke Charleroi vozi sat vremena.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ono što mi je bilo zanimljivo je to da ljudi u velikim gužvama doslovno trče po pokretnim stepenicama. Rijetko tko stoji i čeka da dođu do odredišta kao kod nas. Naravno, gužva kroz cijeli dan u prometu je također neusporediva, osim nemogućnosti brzog hodanja, neki se nakon situacije s koronom više ne osjećaju dobro u tolikim gužvama. Tako je jedna kolegica kad smo hodale kroz veliku gužvu na centru komentirala da se nakon korone u takvoj situaciji s toliko ljudi osjeća jako anksiozno.</para><hmn:image id="874c75b2-9a7a-11ed-b87a-227b8168acc0" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Smještaj je bilo nemoguće naći, cijene su sulude čak i za sobu, a javni prijevoz - pravo iznenađenje! Postojao je još jedan problem... U Bruxellesu sam provela dva mjeseca puna raznih iskustava te se suočila s velikim problemom pronalaska smještaja za kratak period i visokim cijenama U Bruxelles sam se zaputila početkom listopada radi stažiranja u Europskom parlamentu te boravila u Belgiji kratka dva mjeseca.O Belgiji, Belgijancima i europskim institucijama sam od prijateljice koja živi ondje čula sve najbolje pa sam jedva čekala i sama sve vidjeti i iskusiti. Moji glavni ciljevi boravka u Bruxellesu bili su da uz Europski parlament posjetim i Europsku komisiju, Europsko vijeće te da odem u Luxembourg vidjeti Sud Europske unije. Kao i svaki znatiželjni novinar, htjela sam vidjeti uživo kako funkcioniraju europske institucije, ali htjela sam i upoznati prave Belgijance te naučiti više o njihovoj kulturi.Cijene smještaja su za Hrvate previsokePrijateljica me je jako dobro informirala pa sam se dobro pripremila, ali problem na koji nismo računale je bio smještaj. U vrijeme kada je ona prvi put došla u Bruxelles, mjesečna cijena sobe je bila oko 400-450 eura, ali u međuvremenu se dogodila velika inflacija i cifre su podivljale, čak toliko da su cijene soba bile od 600 do 1600 eura, s time da sobe od 600 eura nisi mogao dobiti nikako. Iako mi je plan bio mjesečno izdvojiti za sobu maksimalno 600 eura, to nije bilo moguće. Savjetovali su mi razne stranice za pronalazak sobe, ali ako bih našla neku sobu za 700 eura, najmodavci su tražili i polog od 600 do 1000 eura. Postojao je još jedan problem, u Belgiji se sobe iznajmljuju većinom na duži period pa je tako najviše oglasa bilo za najam od šest mjeseci do godinu dana. Moja dva mjeseca se tu nikako nisu uklapala. Istraživala sam i dnevni najam na Bookingu i Airbnb-u, ali kad bi se spojila 4 tjedna, cijena bi opet bila 1600 eura.Smještaj u Bruxellesu sam svakodnevno tražila i na raznim Facebook grupama, ali te grupe su igra sreće i najbrži prst pa tko prvi - njegovo. U grupama se traže i cimeri koji mogu useliti ili odmah ili kroz tjedan dana pa se onda na Facebooku nije mogao tražiti smještaj nekoliko mjeseci ranije. Pojavili su se i čudni ljudi koji bi rekli da traže nekoga tko će ih zamijeniti u sobi dok su oni na putu, a novce bi tražili prije nego što vidite stan i zapravo dođete u Bruxelles.Postoje i dobre dušeMoj slučaj je izgledao tako da sam avionsku kartu kupila još tijekom ljeta, vrijeme je prolazilo, došao je i moj rođendan na prvi dan jeseni, što je značilo da za nekih tjedan dana već trebam otputovati, a ja još nisam našla smještaj. Prijateljica je dala sve od sebe i ispitala sve ljude koje je znala, koje su njezini kolege i prijatelji znali za najam sobe, ali ništa nismo našle sve dok se nije pronašla jedna dobra duša, njezina kolegica koja je i sama bila u takvoj situaciji pa se dobrovoljno ponudila da me primi na tako kratak rok stažiranja. Na kraju sam u očaju kontaktirala tu ženu na svoj rođendan i pitala je bi li me htjela primiti na 6 tjedana te joj rekla koji iznos joj mogu platiti. Imala sam sreće, bila je jako draga i pristala je. Kasnije smo imale Skype razgovor kako bi se upoznale, ona je Marokanka, odrasla u Francuskoj te je živjela u kvartu koji je dosta udaljen od europskih institucija, ali mi je rekla da je dobra povezanost i da ima dodatnu sobu za mene.Vjerujem da je najgore kad čovjek ne poznaje nikoga te doseli u neku nepoznatu državu, a s obzirom na to da ja imam jednu prijateljicu koja ondje živi već nekoliko godina, kako mi je cimerica bila njezina kolegica s posla, bilo mi je lakše. Kada sam vidjela kvart, odmah mi se svidio, a i tramvajska stanica mi je bila par koraka od stana. Bila sam zadovoljna dogovorenim. Uvjeti najma u Belgiji i sajmovi namještajaOno što je falilo u velikom stanu bili su stol i stolice u kuhinji. Kasnije mi je objasnila da je stan iznajmila bez ičega i da si je pomalo kupovala namještaj. Kako nema veliku plaću, a troškovi života su jako veliki, sama si je odredila neke mjere.Rekla mi je da je stan iznajmila preko agencije te da se fotografiralo sve kad se uselila i da se fotografira kada se izlazi iz stana pa ako se nešto ošteti, mora dodatno platiti. Također je dodala nešto što sam čula i od drugih ljudi, a to je da u Belgiji kao i u Njemačkoj ljudi daju drugima namještaj koji im ne treba kako se ne bi bacio, a može se iskoristiti, da se to dosta često prakticira ondje. U Belgiji ima i puno sajmova polovnog namještaja te mnogi nabavljaju namještaj i tim putem. Cimerica je tako išla na par sajmova tražiti stol i stolice za njezin stan.Njihovi sajmovi nisu kao kod nas, lijepo je organizirano, neki su čak i jako uredni te čovjek nema osjećaj da je na nekoj "tržnici polovnih stvari", a i prodaju posebne vintage komade namještaja i odjeće. Takvi sajmovi su posjećeni u velikom broju, a oglašavaju se i na Facebooku pa sam tako jednom otišla sama na drugi kraj Bruxellesa vidjeti što imaju u ponudi. Osobno volim stare pisaće mašine i telefone pa uvijek volim pogledati nudi li to tko. Ovaj lijepi sajam antikviteta u Bruxellesu je bio toliko zanimljiv, ali cijene su bile dosta visoke. U tom natkrivenom prostoru su bili i kafići te su nudili osim toplih pića i koktele te jela za prigristi dok se kupuje s obitelji. Čak je jedna Kineskinja bila obučena u tradicionalnu nošnju i svirala instrument. Stvorili su poseban ugođaj na sajmu antikviteta.Poklanjanje namještajaCimerica na kraju nije uspjela stići na više sajmova koji su imali u ponudi stol i stolice, ali su joj prijatelji iz kvarta poklonili stol, stolice, komodu i još neki namještaj koji je bio jako očuvan, kvalitetan te se čak bojom uklopio u njezin stan. Prijatelji Belgijanci su joj čak sami donijeli i postavili namještaj. Ispod nas je živio i vlasnik ljekarne s kojim je također u dobrosusjedskom odnosu i koji joj uvijek pomogne ako nešto treba. Ono što sam vidjela je da su ljudi ljubazni i da pomažu jedni drugima. Cimerica i ja smo posjetile i kvart Marollen za koji su mi rekli da je baš umjetnički. Ondje se može vidjeti puno boja, dizajnerskog posebnog namještaja, tapiserija i svega što vam treba za stan ili kuću. Toliko je živopisan da su neke kuće obojane jarkim bojama, a niz ulicu možete vidjeti kako ljudi sjede vani na  hladnoći  na ružičastim stolicama dok im ulični pjevač pjeva, svi su veseli pa čak i pjevaju s njim.Opasnost u Bruxellesu i krađaIako su me upozorili da se puno krade i da je jako prljav grad, nisam dobila taj dojam jer sam pazila na svoje stvari, a obišla sam i gotovo sve kvartove Bruxellesa uglavnom sama. Kada ne gledate i ne zurite u nepoznate osobe na ulici ili u javnom prijevozu, neće vas nitko napasti. Kako su meni savjetovali, torbica uvijek treba biti ispred vas i držite ruke na njoj. Ako napravite kako su vam savjetovali, sve će biti ok. Također su mi savjetovali da nikad ne stavljam mobitel na stol u kafiću ili u restoranu jer ljudi znaju samo pokupiti mobitele. Kada čekate javni prijevoz, suočavate se s puno muškaraca koji vam upućuju neugodne poglede zbog čega mislim da je ženama malo teže, ali osobno se nisam bojala niti kada sam bila sama u podzemnoj gdje je bilo samo par muškaraca koji su izgledali opasno i nijedna žena osim mene.Vjerojatno me i tu pratila sreća jer mi je prijateljica kada sam se već vratila u Hrvatsku, javila da su izbili neredi u Bruxellesu tijekom Svjetskog prvenstva u nogometu i da su Marokanci s noževima hodali po ulicama zbog čega se ljudi nisu usudili ići na centar nakon posla.Beskućnika ima jako puno, spavaju čak i u blizini europskih institucija, a ima ih jako puno i kod metroa. Javni prijevoz u BruxellesuS obzirom na to da prije nisam bila u Bruxellesu, ugodno sam se iznenadila koliko im je dobro organiziran javni prijevoz te da se stranci u njihovoj državi mogu lako snaći.Od jezika je dovoljno poznavanje engleskog, iako vam dobro dođe kada ste u društvu nekoga tko priča francuski jer vas službenici ili djelatnici u ugostiteljstvu onda drugačije gledaju zbog čega ćete dobiti i bolju uslugu.Živjela sam dosta daleko od Europskog parlamenta pa sam putovala tramvajem i podzemnom 30-tak minuta, a nekad sam pri povratku iz Parlamenta do stana išla busom, podzemnom i tramvajem što bi se odužilo do 45-50 minuta.U tramvaju se nalazi karta na kojoj pišu sve stanice pa se može lako pratiti, ali putokaz se može pratiti i na digitalnom ekranu. Mjesečna karta s novim pokazom košta 54 eura.  S tom mjesečnom se može voziti svim sredstvima javnog prijevoza, a kada mjesečna karta istekne, može se kupiti 10 karti za 15,60 eura. Jedna obična karta košta 1,50 eura, a ako se u tramvaju prisloni mobitel na uređaj za kartice onda je 2,10 eura.Uz dobro navođenje Google Karte može se lako snaći u nepoznatom gradu jer je sve jako dobro označeno. U Belgiji je puno bolje to razrađeno od javnog prijevoza u Parizu, osobito u situaciji kada niste kupili kartu i ne možete kupiti kod vozača. U Bruxellesu u tramvaju postoje uređaji za kartice pa možete samo prisloniti karticu i platiti svoju kartu. U Parizu na to nisam naišla, uglavnom smo morali baš kupovati karte i čekati u velikim redovima na što se izgubi jako puno vremena.Javni prijevoz je jako brz i često voze linije pa sam bila jako zadovoljna, ali zato nisam imala sreće s Uberom. 2-3 puta sam naručivala Uber i nijednom se nije pojavio. Također postoji bus do zračne luke, Flibco, čija karta košta 15,50 eura i vozi od nekoliko stanica do zračne luke. Npr. od stanice Gare Du Midi do zračne luke Charleroi vozi sat vremena.Ono što mi je bilo zanimljivo je to da ljudi u velikim gužvama doslovno trče po pokretnim stepenicama. Rijetko tko stoji i čeka da dođu do odredišta kao kod nas. Naravno, gužva kroz cijeli dan u prometu je također neusporediva, osim nemogućnosti brzog hodanja, neki se nakon situacije s koronom više ne osjećaju dobro u tolikim gužvama. Tako je jedna kolegica kad smo hodale kroz veliku gužvu na centru komentirala da se nakon korone u takvoj situaciji s toliko ljudi osjeća jako anksiozno. MOJIH 50 DANA U BRUXELLESU 

MOJIH 50 DANA U BRUXELLESU

Smještaj je bilo nemoguće naći, cijene su sulude čak i za sobu, a javni prijevoz - pravo iznenađenje! Postojao je još jedan problem...

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U serijalu Jesmo li preskupi? otkrivat ćemo vam kako žive Hrvati u inozemstvu te ćemo usporediti troškove života u Hrvatskoj i vani.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrvatica živi posljednje četiri godine u Bruxellesu, u Belgiji. Zamolili smo je da nam usporedi troškove u Belgiji s troškovima koje je imala u Hrvatskoj. Objasnila nam je i funkcioniranje zdravstva, kao i razvijenost države.</para><hmn:image id="286248fe-2272-11ed-b96b-ea077e662b0c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Troškovi života</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Koliko Vam je trebalo vremena da pronađete stan u Belgiji, jeste li angažirali agenta za nekretnine?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kroz dva mjeseca sam pronašla stan preko stranice za oglašavanje. Imala sam prednost jer sam prva išla pogledati stan, a kasnije sam se uselila u drugi stan sa zaručnikom.</para><hmn:image id="e7c0c6c2-2271-11ed-b013-ea077e662b0c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Koliki su Vam iznosi troškova stanarine i režija u Belgiji u usporedbi s Hrvatskom? Koje su cijene struje i vode?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Mladi ljudi kada odu raditi van, najčešće žive s cimerima, gdje soba košta u prosjeku 500-700 eura plus režije, dok se neki odlučuju živjeti sami u stanu od 50-60 kvadrata za nekakvih 850-900 eura plus režije. U Belgiji postoji razlika u režijama ovisno od energetskog certifikata stambenog objekta (ako je bolji energetski certifikat, bolja je izolacija i manje se primjerice troši na grijanje). Postoje i jako stare zgrade i stanovi u kojima grijanje mora raditi cijelo vrijeme. Primjerice, u jednom neboderu od 15 katova, za stan od 50-ak kvadrata, struja košta mjesečno 50-ak eura, plin koji se koristi samo za kuhanje 12 eura, a troškovi vode, plina odvoza smeća, conciergea (čišćenje zgrade) i lifta se dijeli na sve stanare zgrade i košta primjerice 450 eura za tri mjeseca (govorimo o zgradi s visokim energetskim certifikatom koji je dobro izoliran i ne treba puno paliti grijanje).</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj sam plaćala 800 kuna struju jer imamo veliku kuću.</para><hmn:image id="812489f8-2271-11ed-a960-ea077e662b0c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Koliko mjesečno izdvajate za namirnice i osnovne potrepštine u Belgiji, a koliko ste izdvajali za isto u Hrvatskoj?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lakše je živjeti s nekime pa se sve dijeli napola, ali za hranu nas dvoje izdvajamo oko 350 eura. S jednim punim spremnikom koji plaćamo 75 eura možemo prijeći 700 km. U velikom gradu je automobil više mana nego prednost i zato se više koriste bicikli. Neograničeni internet mjesečno plaćamo 52 eura. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U Hrvatskoj sam mjesečno izdvajala 1500 kuna za hranu i 169 kuna za neograničen internet.</para><hmn:article id="ad4e045c-1d65-11ed-90f7-12fc100bee5d" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Hrana u kantini na poslu je dosta skupa s obzirom na kvalitetu hrane i servisa pa takvo jelo bez juhe i salate košta između pet-šest eura plus ako dodate juhu, salatu i desert, sveukupna cifra se penje na 12-15 eura. Stoga neki ljudi preferiraju jesti po restoranima u blizini posla, gdje se primjerice može pojesti grčka pita za 7,5 eura plus piće od tri eura ili ako se ide u  À la Carte restoran, može se proći za 20-25 eura za ručak koji uključuje i piće. Dakako, najisplativije je kuhati doma i nositi si hranu na posao.</para><hmn:image id="fc058c5e-2270-11ed-8305-ea077e662b0c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Posao i plaće</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Jeste li zadovoljni svojom plaćom u Belgiji? Kako se kreću plaće u Belgiji i koja su najtraženija zanimanja ondje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zadovoljna sam plaćom, poslom i mogućnošću poslovnog napredovanja u Belgiji jer mi je to važno. Minimalna bruto plaća u Belgiji je 1842,28 eura bruto. U Belgiji plaća uvijek ovisi od radnih sati, rade li se noćne, prekovremeno ili vikendi. Npr. medicinski tehničari i medicinske sestre imaju 1800 eura, plus ako rade vikende, prekovremeno i noćne, plaća je veća, onda je oko 2000-2500 eura. Profesori imaju od 1600-1800 do 2000 eura plaću, doktori specijalisti oko 5000 eura, kirurzi oko 10.000 eura pa naviše, a IT oko 5000 eura. Prosječni radnik ima oko 1800 eura plaću. Traženi su farmaceuti, inženjeri, radnici u preradi hrane i pića te u proizvodnji transportne opreme.</para><hmn:image id="6e54c2d0-2270-11ed-813e-ea077e662b0c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Mentalitet ljudi</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Kako Vam se sviđa mentalitet ljudi u Belgiji u usporedbi s Hrvatima?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ljudi su dragi i simpatični, iako se osjeti dosta velika razlika u mentalitetu Flamanaca i Valonaca. Ako odete na izlet u neki flamanski grad, primijetit ćete njihovu iznimnu organiziranost u načinima kako su ustrojene ulice, ceste, itd. Kada sam tek došla u Belgiju, imala sam predrasudu da su Belgijci hladni i da se ne vole družiti. Međutim, iako ne piju toliko kavu kao i mi (pritom mislim na kafenisanje poslije posla), oni se vole družiti po restoranima ili otići s društvom na pivo poslije posla. Belgija je zemlja piva, čokolade, pomfrita i vafla. Kada sam tek došla u Belgiju, prvi šok mi je bio da se uz kavu nikad ne daje čaša vode besplatno. Tako umjesto 3,5 eura za kapučino, platite na kraju sedam eura kapučino s bocom vode. Također, uvijek morate naglasiti da želite kapučino s pjenicom mlijeka jer većina Belgijaca kapučino pravi sa šlagom na vrhu, umjesto s mlijekom. Ovo naravno ne vrijedi ako sjednete u grčki ili talijanski restoran.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Valonci su primjerice dosta otvoreni i lijepo prihvaćaju pridošlice (barem ja imam takav osjećaj u glavnom belgijskom gradu).</para><hmn:image id="73e201be-226f-11ed-a8c9-8e19cfbaf23b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Postoji li nešto što Vam fali iz Hrvatske?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Fali mi da sam bliže obitelji, obiteljski ručkovi, ispijanje kave kakvo mi imamo u Hrvatskoj poslije posla. U Belgiji se više ide na pivo, nego na kavu. Nedostaje mi kraće radno vrijeme jer se kod njih rade od 9 do 18 gdje si zapravo cijeli dan na poslu, iako sam prihvatila to. Odeš ujutro na posao i vratiš se navečer kući. U Hrvatskoj je ipak drugačije radno vrijeme. Fali mi more i fina hrvatska hrana, iako to kompenziram finim restoranima gore i mogućnošću češćih odlazaka u Hrvatsku zbog jeftinih letova.</para><hmn:image id="8d5b8562-226e-11ed-9d16-ea077e662b0c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Lokacija i pristupačnost</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Kako ste zadovoljni blizinom Belgije i blizinom ostalih država?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prezadovoljna sam. Belgija je jako dobro povezana s cijelim svijetom i stvarno je lako otići gdje god vam padne na pamet. Bilo da imate slobodan vikend i želite otići na Kanarske otoke (avionska karta se može naći za 100-150 eura) ili skoknuti u Dansku, Italiju, na Island ili posjetiti svoje u Hrvatsku. Bruxelles je jako dobro pozicioniran i brzo se stigne čak i autom ili brzim vlakom do Amsterdama, Pariza ili Londona.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Primjerice, dosta se ljudi odlučuje vikendom otići u Aachen u Njemačkoj radi kupnje kozmetičkih proizvoda i potrepština u DM-u (koji nažalost nemamo u Belgiji). Usput malo izletiraju i to je super.</para><hmn:image id="e7f3a734-2269-11ed-ae40-aefbdfe0f476" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Razvijenost zemalja</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Što biste rekli o razvijenosti obje zemlje?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Belgija je dosta liberalna zemlja u kojoj je recimo sasvim normalno prosvjedovati.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Smatram da bi se u Hrvatskoj sindikati trebali više aktivirati za svoje radnike. U Hrvatskoj postoji jedna spirala šutnje. Ljudi se ne usude toliko buniti i prosvjedovati kao u Belgiji. U Belgiji i Francuskoj postoji jedna kultura prosvjeda i svi su na ulicama kako bi se izborili za svoja prava. Jedan dan niti autobusi ni vlakovi nisu vozili zbog štrajka radi povećanih troškova života. Ljudi se bune i dobiju traženo.</para><hmn:article id="00a2b278-0c5f-11ed-bdaf-02ab307a4c34" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U usporedbi s Belgijom, Hrvatska ima kvalitetniju hranu (povrće, voće, žitarice, riba i morski plodovi). Također, natalna politika je bolja u Hrvatskoj nego u Belgiji gdje žene imaju svega par mjeseci porodiljinog, a najčešće moraju raditi i do tjedan dana prije poroda. S druge strane, u Belgiji je puno lakše pronaći poslovno ispunjenje.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također, jedna izreka kaže da se Belgijci rađaju s ciglom u trbuhu. Oni do 35. godine, svi kupe stanove (kuće). Mladi Belgijci primjerice s polaskom na fakultet iseljavaju iz obiteljske kuće, kreću raditi studentske poslove, iako nastavljaju živjeti u istom gradu gdje i njihovi roditelji. U Hrvatskoj je to gotovo nezamislivo. Naravno, sve to njima dopušta dobar standard.</para><hmn:image id="68af0056-226c-11ed-807c-aefbdfe0f476" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Nakon života u Belgiji razmišljate li o tome da se nekada vratite u Hrvatsku i što biste rekli da nedostaje u Hrvatskoj?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nikad se ne zna. Lijepo je biti pošteno plaćen za svoj posao vani i moći doći u posjet rodnom kraju i više puta godišnje. Lijep je osjećaj izvesti svoju obitelj na večeru i moći si priuštiti neke stvari koji si ljudi s prosječnim plaćama u Hrvatskoj ne mogu priuštiti.</para><hmn:image id="ddd15eb2-226f-11ed-8cca-ea077e662b0c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Zdravstvena njega</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Jedna od najvažnijih tema uz posao i zaradu je zdravstvo. Kako funkcionira zdravstvo u Belgiji?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Građani plaćaju zdravstveno osiguranje između 20 i 30 eura mjesečno. Primjerice, potpuno zdravstveno osiguranje (koje uključuje i hospitalizaciju) je 120 eura za tromjesečje. Postoje i poslodavci koji pokrivaju 80% dok zaposlenik plati razliku.</para><hmn:image id="5e13b05a-226d-11ed-8bb8-ea077e662b0c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Ljepota prirode</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NET.HR: Sviđa li Vam se više priroda u Belgiji ili u Hrvatskoj? Ima li koja država određene prednosti?</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ljepota je u očima promatrača. Svaka zemlja ima svoje prednosti i nedostatke. Recimo Belgija ima te lijepe šume, Ardene gdje je mogući hiking i dosta su dobro razvili taj planinarski turizam, to smo posebno dobro vidjeli za vrijeme covida kada smo svi hrlili u te šume. Otkrila sam lijepe potočiće s malim slapovima u Belgiji. Neke od većih podzemnih špilja se nalaze upravo u Belgiji i jedno od najstarijih megalitskih naselja se nalazi u području Valonije u Belgiji. Postoji mjesto gdje su megaliti iz prapovijesnog doba. Priroda u Hrvatskoj je naravno nešto nevjerojatno, od slavonske ravnice, predivne Like, Plitvičkih jezera, slapova Krke, Velebita, Učke pa do kvarnerskih i dalmatinskih otoka i Dubrovnika. Svaka regija ima nešto posebno. Fali mi ta raznovrsnost.</para><hmn:image id="daa677d4-226c-11ed-aa63-8e19cfbaf23b" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Hrvatica koja živi u Belgiji usporedila troškove života i otkrila nam kolike su tamo plaće: 'Prvi šok mi je bio...' Troškovi života su nakon zdravlja jedna od najvažnijih stavki u životu. Hrvatica koja posljednje četiri godine živi u Belgiji nam je otkrila troškove života i usporedila ih s onima u Hrvatskoj U serijalu Jesmo li preskupi? otkrivat ćemo vam kako žive Hrvati u inozemstvu te ćemo usporediti troškove života u Hrvatskoj i vani.Hrvatica živi posljednje četiri godine u Bruxellesu, u Belgiji. Zamolili smo je da nam usporedi troškove u Belgiji s troškovima koje je imala u Hrvatskoj. Objasnila nam je i funkcioniranje zdravstva, kao i razvijenost države.Troškovi životaNET.HR: Koliko Vam je trebalo vremena da pronađete stan u Belgiji, jeste li angažirali agenta za nekretnine?Kroz dva mjeseca sam pronašla stan preko stranice za oglašavanje. Imala sam prednost jer sam prva išla pogledati stan, a kasnije sam se uselila u drugi stan sa zaručnikom.NET.HR: Koliki su Vam iznosi troškova stanarine i režija u Belgiji u usporedbi s Hrvatskom? Koje su cijene struje i vode?Mladi ljudi kada odu raditi van, najčešće žive s cimerima, gdje soba košta u prosjeku 500-700 eura plus režije, dok se neki odlučuju živjeti sami u stanu od 50-60 kvadrata za nekakvih 850-900 eura plus režije. U Belgiji postoji razlika u režijama ovisno od energetskog certifikata stambenog objekta (ako je bolji energetski certifikat, bolja je izolacija i manje se primjerice troši na grijanje). Postoje i jako stare zgrade i stanovi u kojima grijanje mora raditi cijelo vrijeme. Primjerice, u jednom neboderu od 15 katova, za stan od 50-ak kvadrata, struja košta mjesečno 50-ak eura, plin koji se koristi samo za kuhanje 12 eura, a troškovi vode, plina odvoza smeća, conciergea (čišćenje zgrade) i lifta se dijeli na sve stanare zgrade i košta primjerice 450 eura za tri mjeseca (govorimo o zgradi s visokim energetskim certifikatom koji je dobro izoliran i ne treba puno paliti grijanje).U Hrvatskoj sam plaćala 800 kuna struju jer imamo veliku kuću.NET.HR: Koliko mjesečno izdvajate za namirnice i osnovne potrepštine u Belgiji, a koliko ste izdvajali za isto u Hrvatskoj?Lakše je živjeti s nekime pa se sve dijeli napola, ali za hranu nas dvoje izdvajamo oko 350 eura.  S jednim punim spremnikom koji plaćamo 75 eura možemo prijeći 700 km. U velikom gradu je automobil više mana nego prednost i zato se više koriste bicikli. Neograničeni internet mjesečno plaćamo 52 eura. U Hrvatskoj sam mjesečno izdvajala 1500 kuna za hranu i 169 kuna za neograničen internet.Hrana u kantini na poslu je dosta skupa s obzirom na kvalitetu hrane i servisa pa takvo jelo bez juhe i salate košta između pet-šest eura plus ako dodate juhu, salatu i desert, sveukupna cifra se penje na 12-15 eura. Stoga neki ljudi preferiraju jesti po restoranima u blizini posla, gdje se primjerice može pojesti grčka pita za 7,5 eura plus piće od tri eura ili ako se ide u  À la Carte restoran, može se proći za 20-25 eura za ručak koji uključuje i piće. Dakako, najisplativije je kuhati doma i nositi si hranu na posao.Posao i plaćeNET.HR: Jeste li zadovoljni svojom plaćom u Belgiji? Kako se kreću plaće u Belgiji i koja su najtraženija zanimanja ondje?Zadovoljna sam plaćom, poslom i mogućnošću poslovnog napredovanja u Belgiji jer mi je to važno. Minimalna bruto plaća u Belgiji je 1842,28 eura bruto. U Belgiji plaća uvijek ovisi od radnih sati, rade li se noćne, prekovremeno ili vikendi. Npr. medicinski tehničari i medicinske sestre imaju 1800 eura, plus ako rade vikende, prekovremeno i noćne, plaća je veća, onda je oko 2000-2500 eura. Profesori imaju od 1600-1800 do 2000 eura plaću, doktori specijalisti oko 5000 eura, kirurzi oko 10.000 eura pa naviše, a IT oko 5000 eura. Prosječni radnik ima oko 1800 eura plaću. Traženi su farmaceuti, inženjeri, radnici u preradi hrane i pića te u proizvodnji transportne opreme.Mentalitet ljudiNET.HR: Kako Vam se sviđa mentalitet ljudi u Belgiji u usporedbi s Hrvatima?Ljudi su dragi i simpatični, iako se osjeti dosta velika razlika u mentalitetu Flamanaca i Valonaca. Ako odete na izlet u neki flamanski grad, primijetit ćete njihovu iznimnu organiziranost u načinima kako su ustrojene ulice, ceste, itd. Kada sam tek došla u Belgiju, imala sam predrasudu da su Belgijci hladni i da se ne vole družiti. Međutim, iako ne piju toliko kavu kao i mi (pritom mislim na kafenisanje poslije posla), oni se vole družiti po restoranima ili otići s društvom na pivo poslije posla. Belgija je zemlja piva, čokolade, pomfrita i vafla. Kada sam tek došla u Belgiju, prvi šok mi je bio da se uz kavu nikad ne daje čaša vode besplatno. Tako umjesto 3,5 eura za kapučino, platite na kraju sedam eura kapučino s bocom vode. Također, uvijek morate naglasiti da želite kapučino s pjenicom mlijeka jer većina Belgijaca kapučino pravi sa šlagom na vrhu, umjesto s mlijekom. Ovo naravno ne vrijedi ako sjednete u grčki ili talijanski restoran.Valonci su primjerice dosta otvoreni i lijepo prihvaćaju pridošlice (barem ja imam takav osjećaj u glavnom belgijskom gradu).NET.HR: Postoji li nešto što Vam fali iz Hrvatske?Fali mi da sam bliže obitelji, obiteljski ručkovi, ispijanje kave kakvo mi imamo u Hrvatskoj poslije posla. U Belgiji se više ide na pivo, nego na kavu. Nedostaje mi kraće radno vrijeme jer se kod njih rade od 9 do 18 gdje si zapravo cijeli dan na poslu, iako sam prihvatila to. Odeš ujutro na posao i vratiš se navečer kući. U Hrvatskoj je ipak drugačije radno vrijeme. Fali mi more i fina hrvatska hrana, iako to kompenziram finim restoranima gore i mogućnošću češćih odlazaka u Hrvatsku zbog jeftinih letova.Lokacija i pristupačnostNET.HR: Kako ste zadovoljni blizinom Belgije i blizinom ostalih država?Prezadovoljna sam. Belgija je jako dobro povezana s cijelim svijetom i stvarno je lako otići gdje god vam padne na pamet. Bilo da imate slobodan vikend i želite otići na Kanarske otoke (avionska karta se može naći za 100-150 eura) ili skoknuti u Dansku, Italiju, na Island ili posjetiti svoje u Hrvatsku. Bruxelles je jako dobro pozicioniran i brzo se stigne čak i autom ili brzim vlakom do Amsterdama, Pariza ili Londona.Primjerice, dosta se ljudi odlučuje vikendom otići u Aachen u Njemačkoj radi kupnje kozmetičkih proizvoda i potrepština u DM-u (koji nažalost nemamo u Belgiji). Usput malo izletiraju i to je super.Razvijenost zemaljaNET.HR: Što biste rekli o razvijenosti obje zemlje?Belgija je dosta liberalna zemlja u kojoj je recimo sasvim normalno prosvjedovati.Smatram da bi se u Hrvatskoj sindikati trebali više aktivirati za svoje radnike. U Hrvatskoj postoji jedna spirala šutnje. Ljudi se ne usude toliko buniti i prosvjedovati kao u Belgiji. U Belgiji i Francuskoj postoji jedna kultura prosvjeda i svi su na ulicama kako bi se izborili za svoja prava. Jedan dan niti autobusi ni vlakovi nisu vozili zbog štrajka radi povećanih troškova života. Ljudi se bune i dobiju traženo.U usporedbi s Belgijom, Hrvatska ima kvalitetniju hranu (povrće, voće, žitarice, riba i morski plodovi). Također, natalna politika je bolja u Hrvatskoj nego u Belgiji gdje žene imaju svega par mjeseci porodiljinog, a najčešće moraju raditi i do tjedan dana prije poroda. S druge strane, u Belgiji je puno lakše pronaći poslovno ispunjenje.Također, jedna izreka kaže da se Belgijci rađaju s ciglom u trbuhu. Oni do 35. godine, svi kupe stanove (kuće). Mladi Belgijci primjerice s polaskom na fakultet iseljavaju iz obiteljske kuće, kreću raditi studentske poslove, iako nastavljaju živjeti u istom gradu gdje i njihovi roditelji. U Hrvatskoj je to gotovo nezamislivo. Naravno, sve to njima dopušta dobar standard.NET.HR: Nakon života u Belgiji razmišljate li o tome da se nekada vratite u Hrvatsku i što biste rekli da nedostaje u Hrvatskoj?Nikad se ne zna. Lijepo je biti pošteno plaćen za svoj posao vani i moći doći u posjet rodnom kraju i više puta godišnje. Lijep je osjećaj izvesti svoju obitelj na večeru i moći si priuštiti neke stvari koji si ljudi s prosječnim plaćama u Hrvatskoj ne mogu priuštiti.Zdravstvena njegaNET.HR: Jedna od najvažnijih tema uz posao i zaradu je zdravstvo. Kako funkcionira zdravstvo u Belgiji?Građani plaćaju zdravstveno osiguranje između 20 i 30 eura mjesečno. Primjerice, potpuno zdravstveno osiguranje (koje uključuje i hospitalizaciju) je 120 eura za tromjesečje. Postoje i poslodavci koji pokrivaju 80% dok zaposlenik plati razliku.Ljepota prirodeNET.HR: Sviđa li Vam se više priroda u Belgiji ili u Hrvatskoj? Ima li koja država određene prednosti?Ljepota je u očima promatrača. Svaka zemlja ima svoje prednosti i nedostatke. Recimo Belgija ima te lijepe šume, Ardene gdje je mogući hiking i dosta su dobro razvili taj planinarski turizam, to smo posebno dobro vidjeli za vrijeme covida kada smo svi hrlili u te šume. Otkrila sam lijepe potočiće s malim slapovima u Belgiji. Neke od većih podzemnih špilja se nalaze upravo u Belgiji i jedno od najstarijih megalitskih naselja se nalazi u području Valonije u Belgiji. Postoji mjesto gdje su megaliti iz prapovijesnog doba. Priroda u Hrvatskoj je naravno nešto nevjerojatno, od slavonske ravnice, predivne Like, Plitvičkih jezera, slapova Krke, Velebita, Učke pa do kvarnerskih i dalmatinskih otoka i Dubrovnika. Svaka regija ima nešto posebno. Fali mi ta raznovrsnost. ISPLATI LI SE? 

ISPLATI LI SE?

Hrvatica koja živi u Belgiji usporedila troškove života i otkrila nam kolike su tamo plaće: 'Prvi šok mi je bio...'

Postroll

Preroll

Mojih 50 dana u Bruxellesu: Smještaj je bilo nemoguće naći, cijene najma su sulude, a javni prijevoz...

Pola.jpg

Putovanja

Članak

Pola Križevac

Hrvatica koja živi u Belgiji usporedila troškove života i otkrila nam kolike su tamo plaće

768x432-ba054e7c-9d09-11eb-870c-cedfb09875dd.webp

život u belgiji

#život u belgiji

Smještaj je bilo nemoguće naći, cijene su sulude čak i za sobu, a javni prijevoz - pravo iznenađenje! Postojao je još jedan problem...

Smještaj je bilo nemoguće naći, cijene su sulude čak i za sobu, a javni prijevoz - pravo iznenađenje! Postojao je još jedan problem...

Hrvatica koja živi u Belgiji usporedila troškove života i otkrila nam kolike su tamo plaće: 'Prvi šok mi je bio...'

Hrvatica koja živi u Belgiji usporedila troškove života i otkrila nam kolike su tamo plaće: 'Prvi šok mi je bio...'