Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Traži ih se povećalom. Na njih se čeka mjesecima. Njihove su ruke zlatne i dobro plaćene. Sve više učenika bira zanat umjesto fakulteta. Za to su se odlučili i Valentin i Ivan – budući vodoinstalateri.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Kao mali sam uvijek volio nešto popravljati. Prvo sam krenuo s biciklima i sad me zanimaju instalacije i tako sam polako krenuo", kazao je <ulink url="https://danas.hr/rtl-danas/trazi-ih-se-povecalom-na-njih-ceka-mjesecima-a-placa-suhim-zlatom-sve-se-vise-ucenika-bira-zanat-umjesto-fakulteta-aa7e03d8-c429-11ed-9b2b-b6cdfea81f82">za RTL Danas</ulink> Ivan Čengija, učenik Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija u Zagrebu.</para><heading2>Roditelji nisu bili baš oduševljeni</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ako pitate Ivana – radije žuljevi na rukama, nego knjiga. Roditelji nisu bili baš oduševljeni.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mama me najviše tjerala u četverogodišnju školu, ali mene to ne zanima. Nisam izvrstan đak, više volim raditi svojim rukama, nego da sam upisao gimnaziju i da sam ništa poslije toga", kaže Ivan.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Posao imaju i prije nego završe školovanje. Zanimanje je to koje je itekako traženo, a plaće idu i do 2000 eura.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ja ne želim ići vani raditi, vrlo rado bih ostao u Hrvatskoj i nadam se da ću biti u mogućnosti otvoriti svoju firmu", rekao jeza RTL Valentin Marenčić, učenik Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija u Zagrebu.</para><hmn:article id="e63edc52-a3c8-11ed-932e-32e04c3867ce" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Nekad je bio problem napuniti razred</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedan su tjedan na nastavi, a drugi na praksi. Kod njih nisu bitne petice u imeniku, već radna navika.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sve što nauče, rukama mogu napraviti ako su voljni. Ako nisu – ne bude ništa od toga", kaže Dragutin Anđelo, profesor za vodoinstalacije, centralno grijanje i klimatizaciju.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U ovoj školi zanat u sedam različitih smjerova brusi više od 400 učenika. Nekad, ne tako davno, bio je problem napuniti razred. Sada je druga priča.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Danas je to u prvom roku sve puno. Prošle jeseni se tražilo mjesto više, da sam imao odobrenje za jedan dodatan razred za bilo koji od ovih struka sigurno bi ga uspjeli popunit", priča Darko Sušac, ravnatelj Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Uz vodoinstalatere, popularni su i instalateri grijanja i klimatizacije, plino-instalateri, bravari i zavarivači.</para><hmn:article id="4384f106-b1c4-11eb-864a-0242ac13006c" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Lakši put do posla</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kada su deficitarna zanimanja u pitanju, poslodavci trebaju znati da vrijede druga pravila.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najviše od ovoga volim varenje. Najbolje mi ide i najveći se novci mogu zaraditi od toga", rekao je Petar Dujman, učenik Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija u Zagrebu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako netko nije previše zainteresiran za učenje, za nauku, dobar izbor nekog obrtničkog zanimanja će mu sigurno donijeti i dobar materijalni status u životu, ali i zadovoljstvo", dodaje ravnatelj Sušac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Lakši put do posla napunio je i razrede Elektrostrojarske obrtničke škole u Zagrebu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Učenik kad završi našu školu ima početničku plaću kao profesor u srednjoj školi, a to nije malo. Čak i više neki znaju imati", govori Anto Delač, ravnatelj Elektrostrojarske obrtničke škole u Zagrebu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U prilog tome govore i brojke. Svoju radionicu lani je otvorilo gotovo 15 tisuća obrtnika, a njih 8800 svoje je zatvorilo. Unatoč svemu, broj obrta u odnosu na lani veći je za 6 tisuća, odnosno više od 6 posto.</para>

Vole alat, izabrali su zanat: Njih se traži povećalom, čeka mjesecima i plaća suhim zlatom &apos;Nisam izvrstan đak, više volim raditi rukama, nego da sam upisao gimnaziju i da sam ništa poslije toga&apos;, kaže Ivan, učenik Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija u Zagrebu Traži ih se povećalom. Na njih se čeka mjesecima. Njihove su ruke zlatne i dobro plaćene. Sve više učenika bira zanat umjesto fakulteta. Za to su se odlučili i Valentin i Ivan – budući vodoinstalateri."Kao mali sam uvijek volio nešto popravljati. Prvo sam krenuo s biciklima i sad me zanimaju instalacije i tako sam polako krenuo", kazao je za RTL Danas Ivan Čengija, učenik Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija u Zagrebu.Roditelji nisu bili baš oduševljeniAko pitate Ivana – radije žuljevi na rukama, nego knjiga. Roditelji nisu bili baš oduševljeni."Mama me najviše tjerala u četverogodišnju školu, ali mene to ne zanima. Nisam izvrstan đak, više volim raditi svojim rukama, nego da sam upisao gimnaziju i da sam ništa poslije toga", kaže Ivan.Posao imaju i prije nego završe školovanje. Zanimanje je to koje je itekako traženo, a plaće idu i do 2000 eura."Ja ne želim ići vani raditi, vrlo rado bih ostao u Hrvatskoj i nadam se da ću biti u mogućnosti otvoriti svoju firmu", rekao jeza RTL Valentin Marenčić, učenik Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija u Zagrebu.Nekad je bio problem napuniti razredJedan su tjedan na nastavi, a drugi na praksi. Kod njih nisu bitne petice u imeniku, već radna navika."Sve što nauče, rukama mogu napraviti ako su voljni. Ako nisu – ne bude ništa od toga", kaže Dragutin Anđelo, profesor za vodoinstalacije, centralno grijanje i klimatizaciju.U ovoj školi zanat u sedam različitih smjerova brusi više od 400 učenika. Nekad, ne tako davno, bio je problem napuniti razred. Sada je druga priča."Danas je to u prvom roku sve puno. Prošle jeseni se tražilo mjesto više, da sam imao odobrenje za jedan dodatan razred za bilo koji od ovih struka sigurno bi ga uspjeli popunit", priča Darko Sušac, ravnatelj Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija.Uz vodoinstalatere, popularni su i instalateri grijanja i klimatizacije, plino-instalateri, bravari i zavarivači.Lakši put do poslaKada su deficitarna zanimanja u pitanju, poslodavci trebaju znati da vrijede druga pravila."Najviše od ovoga volim varenje. Najbolje mi ide i najveći se novci mogu zaraditi od toga", rekao je Petar Dujman, učenik Škole za montažu instalacija i metalnih konstrukcija u Zagrebu."Ako netko nije previše zainteresiran za učenje, za nauku, dobar izbor nekog obrtničkog zanimanja će mu sigurno donijeti i dobar materijalni status u životu, ali i zadovoljstvo", dodaje ravnatelj Sušac.Lakši put do posla napunio je i razrede Elektrostrojarske obrtničke škole u Zagrebu."Učenik kad završi našu školu ima početničku plaću kao profesor u srednjoj školi, a to nije malo. Čak i više neki znaju imati", govori Anto Delač, ravnatelj Elektrostrojarske obrtničke škole u Zagrebu.U prilog tome govore i brojke. Svoju radionicu lani je otvorilo gotovo 15 tisuća obrtnika, a njih 8800 svoje je zatvorilo. Unatoč svemu, broj obrta u odnosu na lani veći je za 6 tisuća, odnosno više od 6 posto. LAKŠI PUT DO POSLA 

LAKŠI PUT DO POSLA

Vole alat, izabrali su zanat: Njih se traži povećalom, čeka mjesecima i plaća suhim zlatom

Traži ih se povećalom, na njih čeka mjesecima, a plaća suhim zlatom: Sve se više učenika bira zanat umjesto fakulteta 

<para>Na listi deficitarnih zanimanja su elektro i vodoinstalateri, keramičari, krovopokrivači, kuhari, mesari. U skoroj budućnosti Hrvatska bi mogla ostati i bez zidara, javlja <emphasis>Dnevnik.hr</emphasis>. Čini se da ni stipendije koje gradovi i općine nude nisu dovoljne da se učenike potakne na upis u strukovna zanimanja. Iako lakše dolaze do posla, sve je manje učenika koji se odlučuju za obrtnička zanimanja.</para>
<para>Obrtnička i industrijska graditeljska škola u Zagrebu ove godine nije upisala niti jednog učenika za zanimanje zidar. Prazne klupe ostale su i u Rijeci, Splitu, Osijeku. Za zidare – osnovno zanimanje u graditeljstvu u cijeloj Hrvatskoj upisano je manje od 20 učenika.</para>
<para>Nedostaje i onih koji bi se bavili elektro i vodovodnim instalacijama, keramičara, krovopokrivača, bravara, pa i mesara. Najbolje to znaju oni iz struke. 'Svi hoće na fakultet. Neće nitko u srednju školu, većinom bi svi bili menadžeri, a radnik nitko', kaže mesar Dragan Jurjević.</para>
<heading2>Nerazumna politika</heading2>
<para>
Ne bi li mlade potaknuli na upis u strukovna zanimanja, gradovi poput Zagreba, Zadra, Velike Gorice, Osijeka nude i stipendije.</para>
<para>Ali u Obrtničkoj komori upozoravaju – obrazovni sustav i politika upisa u škole ne prati potrebe tržišta rada. 'Zatvaraju se obrti, ali ono što je još gore, ne osiguravamo pomladak, učenike koji će upisivati ta zanimanja. Mi smo čak i Ministarstvu znanosti i pisali za upis vezano uz deficitarna zanimanja i molili da osmisle model upisa u ta deficitarna zanimanja. Jer državnim pedagoškim standardom je određeno da ako se u jedno zanimanje javi manje od šestero učenika, tada oni više ne upisuju taj program i tako još više smanjujemo broj učenika koji se upisuju u deficitarna zanimanja', kaže Mirela Lekić iz odjela za obrazovanje HOK-a.</para>
<para>http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/deficitarna-zanimanja-posla-ima-ali-ga-nitko-ne-zeli-raditi---319275.html</para>

Poslovi koje nitko ne želi raditi iako je lakše doći do radnog mjesta Donosimo listu zanimanja za koja mladi u Hrvatskoj pokazuju sve manji interes. 'Svi hoće na fakultet. Većinom bi svi bili menadžeri, a radnik nitko', poručuje jedan mesar. 
Na listi deficitarnih zanimanja su elektro i vodoinstalateri, keramičari, krovopokrivači, kuhari, mesari. U skoroj budućnosti Hrvatska bi mogla ostati i bez zidara, javlja Dnevnik.hr. Čini se da ni stipendije koje gradovi i općine nude nisu dovoljne da se učenike potakne na upis u strukovna zanimanja. Iako lakše dolaze do posla, sve je manje učenika koji se odlučuju za obrtnička zanimanja.
Obrtnička i industrijska graditeljska škola u Zagrebu ove godine nije upisala niti jednog učenika za zanimanje zidar. Prazne klupe ostale su i u Rijeci, Splitu, Osijeku. Za zidare – osnovno zanimanje u graditeljstvu u cijeloj Hrvatskoj upisano je manje od 20 učenika.
Nedostaje i onih koji bi se bavili elektro i vodovodnim instalacijama, keramičara, krovopokrivača, bravara, pa i mesara. Najbolje to znaju oni iz struke. 'Svi hoće na fakultet. Neće nitko u srednju školu, većinom bi svi bili menadžeri, a radnik nitko', kaže mesar Dragan Jurjević.
Nerazumna politika

Ne bi li mlade potaknuli na upis u strukovna zanimanja, gradovi poput Zagreba, Zadra, Velike Gorice, Osijeka nude i stipendije.
Ali u Obrtničkoj komori upozoravaju – obrazovni sustav i politika upisa u škole ne prati potrebe tržišta rada. 'Zatvaraju se obrti, ali ono što je još gore, ne osiguravamo pomladak, učenike koji će upisivati ta zanimanja. Mi smo čak i Ministarstvu znanosti i pisali za upis vezano uz deficitarna zanimanja i molili da osmisle model upisa u ta deficitarna zanimanja. Jer državnim pedagoškim standardom je određeno da ako se u jedno zanimanje javi manje od šestero učenika, tada oni više ne upisuju taj program i tako još više smanjujemo broj učenika koji se upisuju u deficitarna zanimanja', kaže Mirela Lekić iz odjela za obrazovanje HOK-a.
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/deficitarna-zanimanja-posla-ima-ali-ga-nitko-ne-zeli-raditi---319275.html 

Poslovi koje nitko ne želi raditi iako je lakše doći do radnog mjesta

<para>"Poštovanje, mi smo iz Vodovoda i trebali bismo zatvoriti ventil na cijevima u vašem stanu." </para>
<para>"Nema problema, dođite gore, prvi kat", odgovorila je 88-godišnja umirovljenica, koja je u subotu opljačkana u Šenoinoj ulici u Zagrebu.</para>
<para>No, kada im je otvorila vrata, jedan ju je poprskao sprejem, a drugi ju je uhvatio za vrat i uz prijetnje: 'Ubit ću te! Gdje ti je novac?' oborio na pod. Njegov kolega pretresao je stan, uzeo 1.400 kuna, te su pobjegli.</para>
<para>Uz "vodoinstalatere", vrh ljestvice lažnih profesija drže i lažni HEP-ovci, policajci, akviziteri i zdravstveni radnici. </para>
<para>Prerušeni policajci, koji su u subotu opljačkali 93-godišnju Štefaniju u Kučerinoj ulici, bili su kreativniji, piše <emphasis>Jutarnji list</emphasis>.</para>
<para>"Dobar dan. Istražujemo čovjeka koji vašim susjedima prodaje heroin. Tražimo ga već danima, a ovo je njegova slika. Možemo ući?", rekli su "policajci" pokazujući službenu značku. </para>
<para>Starica je uskoro pokradena, sa stola je nestalo oko tisuću kuna, a "policajcima" se izgubio svaki trag. </para>
<para>Takve sreće nije bio "policajac" Tihomir Alen B., koji je uhićen 1. svibnja ove godine.</para>
<para>Nazivao bi starije osobe na telefone i predstavljao se kao policajac. Govorio im je "kako ima saznanja da je u njihov stan provaljeno". Ljudi bi mu u čudu odgovarali da je sa stanom sve u redu, no on je bio uporan.</para>
<para>"Poslat ću ipak kolegu iz krim-policije da pogleda", govorio je svojim žrtvama. Pola sata kasnije pozvonio bi na vrata, ulazio u stan i raspitivao se gdje su novac i vrijednosti. Na taj je način ukrao 30.000 kuna iz stana slabovidne R. M. (88) na Medveščaku.</para>
<para>Početkom svibnja dvojica su se 85-godišnjoj R. O. predstavili kao "majstori iz Elektre". Čim je otvorila vrata, ugurali su je u stan, snažno uhvatili za usta, a potom joj s vrata otrgnuli zlatan nakit i ukrali sav novac.</para>
<para>Oko Zagreba operiraju lažne medicinske sestre, prodavači koji nude nepostojeće lijekove, pokrivače, lažni humanitarci, dimnjačari i gatare.</para>

Oprez! 'Operiraju' lažni policajci i vodoinstalateri Da Zagrebom sve više haraju lopovi koji se lažno predstavljaju svjedoče i slučajevi dviju opljačkanih starica. 
"Poštovanje, mi smo iz Vodovoda i trebali bismo zatvoriti ventil na cijevima u vašem stanu." 
"Nema problema, dođite gore, prvi kat", odgovorila je 88-godišnja umirovljenica, koja je u subotu opljačkana u Šenoinoj ulici u Zagrebu.
No, kada im je otvorila vrata, jedan ju je poprskao sprejem, a drugi ju je uhvatio za vrat i uz prijetnje: 'Ubit ću te! Gdje ti je novac?' oborio na pod. Njegov kolega pretresao je stan, uzeo 1.400 kuna, te su pobjegli.
Uz "vodoinstalatere", vrh ljestvice lažnih profesija drže i lažni HEP-ovci, policajci, akviziteri i zdravstveni radnici. 
Prerušeni policajci, koji su u subotu opljačkali 93-godišnju Štefaniju u Kučerinoj ulici, bili su kreativniji, piše Jutarnji list.
"Dobar dan. Istražujemo čovjeka koji vašim susjedima prodaje heroin. Tražimo ga već danima, a ovo je njegova slika. Možemo ući?", rekli su "policajci" pokazujući službenu značku. 
Starica je uskoro pokradena, sa stola je nestalo oko tisuću kuna, a "policajcima" se izgubio svaki trag. 
Takve sreće nije bio "policajac" Tihomir Alen B., koji je uhićen 1. svibnja ove godine.
Nazivao bi starije osobe na telefone i predstavljao se kao policajac. Govorio im je "kako ima saznanja da je u njihov stan provaljeno". Ljudi bi mu u čudu odgovarali da je sa stanom sve u redu, no on je bio uporan.
"Poslat ću ipak kolegu iz krim-policije da pogleda", govorio je svojim žrtvama. Pola sata kasnije pozvonio bi na vrata, ulazio u stan i raspitivao se gdje su novac i vrijednosti. Na taj je način ukrao 30.000 kuna iz stana slabovidne R. M. (88) na Medveščaku.
Početkom svibnja dvojica su se 85-godišnjoj R. O. predstavili kao "majstori iz Elektre". Čim je otvorila vrata, ugurali su je u stan, snažno uhvatili za usta, a potom joj s vrata otrgnuli zlatan nakit i ukrali sav novac.
Oko Zagreba operiraju lažne medicinske sestre, prodavači koji nude nepostojeće lijekove, pokrivače, lažni humanitarci, dimnjačari i gatare. 

#vodoinstalateri

Vole alat, izabrali su zanat: Njih se traži povećalom, čeka mjesecima i plaća suhim zlatom

Vole alat, izabrali su zanat: Njih se traži povećalom, čeka mjesecima i plaća suhim zlatom

Traži ih se povećalom, na njih čeka mjesecima, a plaća suhim zlatom: Sve se više učenika bira zanat umjesto fakulteta

Traži ih se povećalom, na njih čeka mjesecima, a plaća suhim zlatom: Sve se više učenika bira zanat umjesto fakulteta

Poslovi koje nitko ne želi raditi iako je lakše doći do radnog mjesta

Poslovi koje nitko ne želi raditi iako je lakše doći do radnog mjesta

Oprez! 'Operiraju' lažni policajci i vodoinstalateri

Oprez! 'Operiraju' lažni policajci i vodoinstalateri