Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najveća švicarska banka – UBS – pristala je kupiti Credit Suisse za više 3,4 milijarde eura (više od 0,50 švicarskih franaka po dionici ili dva puta više nego su prvotno bili spremni ponuditi), a švicarska vlada dodala je tom iznosu i prve 5,4 milijarde dolara gubitaka na izvedenicama i drugoj rizičnoj imovini. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sporazum o preuzimanju uključuje ogromnu potporu države i središnje banke iz programa kredita i jačanja likvidnosti i obećanje vlade da će apsorbirati do devet milijardi franaka potencijalnih gubitaka od preuzimanja.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Prošli tjedan Credit Suisse objavio je da je od švicarske središnje banke osigurao 50 milijardi franaka iz programa osiguranih kredita i kratkoročne likvidnosti. Program može koristiti ako je vrijednost kolaterala, poput hipoteka i vrijednosnih papira, veća od iznosa kredita. Povrh toga, središnja banka ponudila je banci nastaloj spajanjem UBS-a i Credit Suissea hitni zajam za likvidnost od čak 100 milijardi švicarskih franaka i još 100 milijardi franaka iz državnog mehanizma zaštite likvidnosti, za koji izričito jamči švicarska vlada. Ukupno 259 milijardi franaka potpore odgovara trećini švicarskog BDP-a.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Središnja banka nije željela odgovoriti na pitanje jesu li Credit Suisse ili UBS iskoristili ponuđeni novac.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>I UBS i Credit Suisse spadaju u skupinu 30 globalno sistemski važnih banaka, čije je poslovanje pod budnim okom regulatora, napominje Reuters.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Vlada će glasačima morati objasniti zašto izlažu riziku novac građana, poreznih obveznika, da bi spasili banku koja je uglavnom servisirala ultra bogate, radila nevjerojatne stvari u investicijskom bankarstvu", rekao je Reutersu bivši izvršni direktor jedne globalne banke.</para><heading2>Reakcija na tržištu kapitala</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nakon najave o spajanju, dionice UBS-a potonule su 8,8 posto dok su dionice Credit Suisse pale za 62 posto, jer je procijenjen dionički kapital znatno ispod cijene. Zbog vijesti o preuzimanju u ponedjeljak su oštro pale i dionice banaka diljem Europe. Među najvećim padom u ranom trgovanju bili su UBS, Deutsche Bank, Barclays i BNP Paribas, javlja <ulink url="https://www.ft.com/content/bbe83ac1-b42c-422b-a307-b365bbe12d41">Financial Times</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dogovor o preuzimanju snažno je odjeknuo i na azijskim tržištima međutim, regulatori Hong Konga odbacili su strahove da će bankarska previranja u Europi i SAD-u izazvati širu financijsku krizu. "Ne vidimo ništa od ovoga", izjavila je u ponedjeljak Julia Leung, izvršna direktorica Komisije za vrijednosne papire. "Utjecaj toga prilično je ograničen u određenim regijama. Utjecaj Credit Suissea i njegova volatilnost nisu mnogo utjecali na naša financijska tržišta."</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najveći dioničar Credit Suissea - Saudijska Nacionalna Banka (SNB) - oglasio se povodom preuzimanja priopćenjem u kojem navodi da preuzimanje Credit Suissea od strane UBS-a neće utjecati na njezinu dobit. SNB, koji posjeduje nešto manje od 10 posto Credit Suisse, navodi i kako je udio Credit Suissea na kraju prošle godine činio manje od 0,5 posto ukupne imovine banke: "Promjene u procjeni SNB-ova ulaganja u Credit Suisse nemaju utjecaja na SNB-ove planove rasta i smjernice za 2023."</para><hmn:article id="6c4686b8-c356-11ed-9b03-ae4b5e5d8e08" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Središnje banke najavile mjere za ublažavanje bankovne krize</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Nekoliko sati nakon vijesti o spajanju, FED i pet drugih vodećih središnjih banaka objavili su da se od ponedjeljka prebacuju s tjednih na dnevne aukcije dolara kako bi "ublažile napetosti na globalnim tržištima financiranja". Naime, europski dužnosnici zabrinuti su da bi veliki gubici nametnuti dioničarima Credit Suissea i vlasnicima obveznica koji drže njegov alternativni dug prve razine — ili AT1 — mogli povećati stres na tržištima ovog tjedna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dnevne <emphasis>swap linije</emphasis> između FED-a i Europske središnje banke, Banke Engleske, Švicarske nacionalne banke, Banke Kanade i Banke Japana trajat će najmanje do kraja travnja, javlja <ulink url="https://www.ft.com/content/bbe83ac1-b42c-422b-a307-b365bbe12d41">Financial Times</ulink>.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Najava dnevnih dražbi u dolarima u različitim vremenskim zonama politika je koja je posljednji put uvedena tijekom covid šoka 2020. </para><heading2>'Zombija više nema, stiže nam čudovište'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Švicarski mediji šokirani su ovim razvojem događaja. "Zombija više nema, stiže nam čudovište", glasio je naslov komentara u uglednom dnevnom listu Neue Zuercher Zeitungu (NZZ), koji često odražava stajališta establišmenta.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Prije nekoliko mjeseci nitko ne bi pomislio da će Credit Suiss propasti. Međutim, to se nije dogodilo slučajno", piše komentator NZZ-a, optužujući banku za aroganciju i ponos. "Tržišta kapitalizacija švicarske banke iznosila su 2007. godine 100 milijardi švicarskih franaka, od čega je prošli petak ostalo sedam milijardi franaka", stoji u komentaru. "Vrijednost je u ogromnoj mjeri uništena, a odgovorni su menadžeri koji su olako podcijenili rizike i nemoćni članovi uprave koji prečesto nisu kontrolirali što se događa", ističe se.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Tages-Anzeiger govori o "povijesnom skandalu". "Savezna vlada, financijski regulator i središnja banka dopustili su da ih UBS 'odere", piše taj list. "Nova megabanka bit će na dobitku, a porezni obveznici, klijenti i zaposlenici na gubitku", zaključuje Tages-Anzeiger u uvodniku, prognoziravši gašenje velikog broja radnih mjesta.</para><heading2>Američki regulator prodaje većinu poslovanja Signature Banka</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>U SAD-u je pak vlasnik Flagstar banke, New York Community Bank (NYCB), pristao kupiti većinu operacija propalog Signature Banka. Savezna korporacija za osiguranje depozita objavila je dogovor u nedjelju, tjedan dana nakon što su američki regulator banaka i osiguravatelj depozita preuzeli kontrolu nad Signatureom.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC) objavila je da će NYCB steći 'uglavnom sve' depozite Signature Banka i nešto više od trećine njegove imovine, uključujući gotovo 13 milijardi dolara u zajmovima, koji su prodani uz diskont. NYCB će preuzeti i svih 40 podružnica banke, koje će biti rebrendirane u podružnice Flagstar. Dogovor isključuje Signatureovu kriptojedinicu Signet, koja olakšava kupnju i prodaju digitalnih valuta. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>NYCB je platio nešto više od 10 milijardi dolara za gotovo 13 milijardi dolara Signature zajmova koje je kupio od FDIC-a, što je manje od nominalne vrijednosti zajmova od 0,80 dolara po dolaru. Kao kompenzaciju za dogovor, NYCB daje FDIC-u pravo kupnje dionica NYCB-a koje bi mogle vrijediti čak 300 milijuna dolara. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>FDIC procjenjuje da će posao na kraju stajati depozitni fond regulatora banaka 2,5 milijardi dolara.</para><hmn:article id="f2e7f2c0-c4b8-11ed-aa5d-ae4b5e5d8e08" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Traži se krivac za SVB</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istovremeno, traži se krivac za kolaps SVB-a, koji je pokrenuo lavinu problema više regionalnih američkih banaka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bijela kuća prošloga je petka zatražila od Kongresa da proširi ovlasti FDIC-a, kako bi povratila kompenzacije, uključujući dobit od prodaje dionica rukovoditelja propalih regionalnih banaka kao što su SVB i Signature Bank. Naime, sadašnji zakon dopušta FDIC-u samo nadoknadu zarade od rukovoditelja u većim bankama. Američki predsjednik Joe Biden pozvao je Kongres da regulatorima olakša kažnjavanje rukovoditelja u propalim bankama, uključujući nadoknadom dobiti od prodaje dionica i zabranom osramoćenim šefovima da rade u industriji. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nitko nije iznad zakona - a jačanje odgovornosti važno je sredstvo odvraćanja za sprječavanje lošeg upravljanja u budućnosti", kazao je Biden.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Naime, Greg Becker, bivši izvršni direktor SVB-a, prodao je 3,6 milijuna dolara vrijednih dionica banke 27. veljače prema prethodno dogovorenom planu trgovanja, manje od dva tjedna prije nego što je SVB propao.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Administracija također želi proširiti ovlasti FDIC-a da zabrani šefovima propalih banaka da rade u drugim bankama. Trenutačno je FDIC-u dopušteno samo zabraniti osramoćenim rukovoditeljima obavljanje sličnih poslova ako su uključeni u 'namjerno ili kontinuirano zanemarivanje sigurnosti i zdravlja' svoje banke.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Predsjednik vjeruje da ako ste odgovorni za propast jedne banke, ne biste se trebali moći samo okrenuti i voditi drugu", stoji u dopisu Bijele kuće.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Istodobno, mnogi republikanci okrivili su Bidena i demokrate za najnovije bankovne neuspjehe, pokušavajući povezati fiskalnu politiku administracije s rastućim kamatama koje su okrivljene za nesolventnost banaka. Naime, FED je nakon dolaska Bidenove administracije na vlast predugo čekao s odgovorom na inflaciju, smatraju neki, a njegov rad obilježilo je nekoliko ozbiljnih propusta i u vrijeme Trumpove administracije. </para><hmn:article id="107f7ee4-c4a4-11ed-845c-0698ed368233" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Čak šest upozorenja</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Konkretno, FED se proizva da nije reagirao na slabljenje regulative za regionalne banke, koju je američki Kongres izglasao još 2017., a kojom je omogućeno da banke imaju svega tri posto vlastitog kapitala, dok 97 posto mogu činiti depoziti, kao i da je popustio i kontinuiranim napadima bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za jačanje poticaja uslijed pandemije te vodio stimulativnu monetarnu politiku umjesto da ju normalizira, što je dovelo do inflacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, u jeku nedavnih zbivanja, otkriveno je da je FED još 2021. godine zaključio da SVB pokazuje ozbiljne slabosti u upravljanju rizicima te je banci izdao čak šest upozorenja i sugerirao da mora osigurati lakši pristup gotovini u slučaju nepredviđenih okolnosti kao što je povlačenje depozita, menadžment banke, međutim, nije poduzeo ništa po tom pitanju. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Dodatno, SVB je do sredine 2022. prošao punu reviziju FED-a koja je pokazala zabrinjavajući deficit u upravljanju i kontrolama te je stavljena u specifični restriktivni mehanizam koji joj je onemogućio rast kroz akvizicije. Početkom ove godine SVB je prošao i tzv. 'horizontalnu reviziju' FED-a koja je donijela nova saznanja o propustima u kontroli rizika. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Unatoč svemu tome, nije učinjeno ništa, a FED je sada pokrenuo istragu čiji bi nalazi trebali biti poznati 1. svibnja. Istragu je neovisno pokrenuo i Komitet za financijske usluge američkog Kongresa, kako bi se odgovorilo na pitanje, kako je moguće da menadžment nije radio na otklanjanju problema koje je FED uočio? </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para>

'Zombija više nema, ali stiglo nam je čudovište!'; Pljušte žestoke reakcije na stvaranje nove megabanke: 'Ništa od ovoga nije se dogodilo slučajno...' Najveći dioničar Credit Suissea - Saudijska Nacionalna Banka (SNB) - oglasila se povodom preuzimanja priopćenjem u kojem navodi da preuzimanje Credit Suissea od strane UBS-a neće utjecati na njezinu dobit Najveća švicarska banka – UBS – pristala je kupiti Credit Suisse za više 3,4 milijarde eura (više od 0,50 švicarskih franaka po dionici ili dva puta više nego su prvotno bili spremni ponuditi), a švicarska vlada dodala je tom iznosu i prve 5,4 milijarde dolara gubitaka na izvedenicama i drugoj rizičnoj imovini. Sporazum o preuzimanju uključuje ogromnu potporu države i središnje banke iz programa kredita i jačanja likvidnosti i obećanje vlade da će apsorbirati do devet milijardi franaka potencijalnih gubitaka od preuzimanja.Prošli tjedan Credit Suisse objavio je da je od švicarske središnje banke osigurao 50 milijardi franaka iz programa osiguranih kredita i kratkoročne likvidnosti. Program može koristiti ako je vrijednost kolaterala, poput hipoteka i vrijednosnih papira, veća od iznosa kredita. Povrh toga, središnja banka ponudila je banci nastaloj spajanjem UBS-a i Credit Suissea hitni zajam za likvidnost od čak 100 milijardi švicarskih franaka i još 100 milijardi franaka iz državnog mehanizma zaštite likvidnosti, za koji izričito jamči švicarska vlada. Ukupno 259 milijardi franaka potpore odgovara trećini švicarskog BDP-a.Središnja banka nije željela odgovoriti na pitanje jesu li Credit Suisse ili UBS iskoristili ponuđeni novac.I UBS i Credit Suisse spadaju u skupinu 30 globalno sistemski važnih banaka, čije je poslovanje pod budnim okom regulatora, napominje Reuters."Vlada će glasačima morati objasniti zašto izlažu riziku novac građana, poreznih obveznika, da bi spasili banku koja je uglavnom servisirala ultra bogate, radila nevjerojatne stvari u investicijskom bankarstvu", rekao je Reutersu bivši izvršni direktor jedne globalne banke.Reakcija na tržištu kapitalaNakon najave o spajanju, dionice UBS-a potonule su 8,8 posto dok su dionice Credit Suisse pale za 62 posto, jer je procijenjen dionički kapital znatno ispod cijene. Zbog vijesti o preuzimanju u ponedjeljak su oštro pale i dionice banaka diljem Europe. Među najvećim padom u ranom trgovanju bili su UBS, Deutsche Bank, Barclays i BNP Paribas, javlja Financial Times.Dogovor o preuzimanju snažno je odjeknuo i na azijskim tržištima međutim, regulatori Hong Konga odbacili su strahove da će bankarska previranja u Europi i SAD-u izazvati širu financijsku krizu. "Ne vidimo ništa od ovoga", izjavila je u ponedjeljak Julia Leung, izvršna direktorica Komisije za vrijednosne papire. "Utjecaj toga prilično je ograničen u određenim regijama. Utjecaj Credit Suissea i njegova volatilnost nisu mnogo utjecali na naša financijska tržišta."Najveći dioničar Credit Suissea - Saudijska Nacionalna Banka (SNB) - oglasio se povodom preuzimanja priopćenjem u kojem navodi da preuzimanje Credit Suissea od strane UBS-a neće utjecati na njezinu dobit.  SNB, koji posjeduje nešto manje od 10 posto Credit Suisse, navodi i kako je udio Credit Suissea na kraju prošle godine činio manje od 0,5 posto ukupne imovine banke: "Promjene u procjeni SNB-ova ulaganja u Credit Suisse nemaju utjecaja na SNB-ove planove rasta i smjernice za 2023."Središnje banke najavile mjere za ublažavanje bankovne krizeNekoliko sati nakon vijesti o spajanju, FED i pet drugih vodećih središnjih banaka objavili su da se od ponedjeljka prebacuju s tjednih na dnevne aukcije dolara kako bi "ublažile napetosti na globalnim tržištima financiranja". Naime, europski dužnosnici zabrinuti su da bi veliki gubici nametnuti dioničarima Credit Suissea i vlasnicima obveznica koji drže njegov alternativni dug prve razine — ili AT1 — mogli povećati stres na tržištima ovog tjedna.Dnevne swap linije između FED-a i Europske središnje banke, Banke Engleske, Švicarske nacionalne banke, Banke Kanade i Banke Japana trajat će najmanje do kraja travnja, javlja Financial Times.Najava dnevnih dražbi u dolarima u različitim vremenskim zonama politika je koja je posljednji put uvedena tijekom covid šoka 2020. 'Zombija više nema, stiže nam čudovište'Švicarski mediji šokirani su ovim razvojem događaja. "Zombija više nema, stiže nam čudovište", glasio je naslov komentara u uglednom dnevnom listu Neue Zuercher Zeitungu (NZZ), koji često odražava stajališta establišmenta."Prije nekoliko mjeseci nitko ne bi pomislio da će Credit Suiss propasti. Međutim, to se nije dogodilo slučajno", piše komentator NZZ-a, optužujući banku za aroganciju i ponos. "Tržišta kapitalizacija švicarske banke iznosila su 2007. godine 100 milijardi švicarskih franaka, od čega je prošli petak ostalo sedam milijardi franaka", stoji u komentaru. "Vrijednost je u ogromnoj mjeri uništena, a odgovorni su menadžeri koji su olako podcijenili rizike i nemoćni članovi uprave koji prečesto nisu kontrolirali što se događa", ističe se.Tages-Anzeiger govori o "povijesnom skandalu". "Savezna vlada, financijski regulator i središnja banka dopustili su da ih UBS 'odere", piše taj list. "Nova megabanka bit će na dobitku, a porezni obveznici, klijenti i zaposlenici na gubitku", zaključuje Tages-Anzeiger u uvodniku, prognoziravši gašenje velikog broja radnih mjesta.Američki regulator prodaje većinu poslovanja Signature BankaU SAD-u je pak vlasnik Flagstar banke, New York Community Bank (NYCB), pristao kupiti većinu operacija propalog Signature Banka. Savezna korporacija za osiguranje depozita objavila je dogovor u nedjelju, tjedan dana nakon što su američki regulator banaka i osiguravatelj depozita preuzeli kontrolu nad Signatureom.Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC) objavila je da će NYCB steći 'uglavnom sve' depozite Signature Banka i nešto više od trećine njegove imovine, uključujući gotovo 13 milijardi dolara u zajmovima, koji su prodani uz diskont. NYCB će preuzeti i svih 40 podružnica banke, koje će biti rebrendirane u podružnice Flagstar. Dogovor isključuje Signatureovu kriptojedinicu Signet, koja olakšava kupnju i prodaju digitalnih valuta. NYCB je platio nešto više od 10 milijardi dolara za gotovo 13 milijardi dolara Signature zajmova koje je kupio od FDIC-a, što je manje od nominalne vrijednosti zajmova od 0,80 dolara po dolaru. Kao kompenzaciju za dogovor, NYCB daje FDIC-u pravo kupnje dionica NYCB-a koje bi mogle vrijediti čak 300 milijuna dolara. FDIC procjenjuje da će posao na kraju stajati depozitni fond regulatora banaka 2,5 milijardi dolara.Traži se krivac za SVBIstovremeno, traži se krivac za kolaps SVB-a, koji je pokrenuo lavinu problema više regionalnih američkih banaka. Bijela kuća prošloga je petka zatražila od Kongresa da proširi ovlasti FDIC-a, kako bi povratila kompenzacije, uključujući dobit od prodaje dionica rukovoditelja propalih regionalnih banaka kao što su SVB i Signature Bank. Naime, sadašnji zakon dopušta FDIC-u samo nadoknadu zarade od rukovoditelja u većim bankama. Američki predsjednik Joe Biden pozvao je Kongres da regulatorima olakša kažnjavanje rukovoditelja u propalim bankama, uključujući nadoknadom dobiti od prodaje dionica i zabranom osramoćenim šefovima da rade u industriji. "Nitko nije iznad zakona - a jačanje odgovornosti važno je sredstvo odvraćanja za sprječavanje lošeg upravljanja u budućnosti", kazao je Biden.Naime, Greg Becker, bivši izvršni direktor SVB-a, prodao je 3,6 milijuna dolara vrijednih dionica banke 27. veljače prema prethodno dogovorenom planu trgovanja, manje od dva tjedna prije nego što je SVB propao.Administracija također želi proširiti ovlasti FDIC-a da zabrani šefovima propalih banaka da rade u drugim bankama. Trenutačno je FDIC-u dopušteno samo zabraniti osramoćenim rukovoditeljima obavljanje sličnih poslova ako su uključeni u 'namjerno ili kontinuirano zanemarivanje sigurnosti i zdravlja' svoje banke."Predsjednik vjeruje da ako ste odgovorni za propast jedne banke, ne biste se trebali moći samo okrenuti i voditi drugu", stoji u dopisu Bijele kuće.Istodobno, mnogi republikanci okrivili su Bidena i demokrate za najnovije bankovne neuspjehe, pokušavajući povezati fiskalnu politiku administracije s rastućim kamatama koje su okrivljene za nesolventnost banaka. Naime, FED je nakon dolaska Bidenove administracije na vlast predugo čekao s odgovorom na inflaciju, smatraju neki, a njegov rad obilježilo je nekoliko ozbiljnih propusta i u vrijeme Trumpove administracije. Čak šest upozorenjaKonkretno, FED se proizva da nije reagirao na slabljenje regulative za regionalne banke, koju je američki Kongres izglasao još 2017., a kojom je omogućeno da banke imaju svega tri posto vlastitog kapitala, dok 97 posto mogu činiti depoziti, kao i da je popustio i kontinuiranim napadima bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa za jačanje poticaja uslijed pandemije te vodio stimulativnu monetarnu politiku umjesto da ju normalizira, što je dovelo do inflacije.Međutim, u jeku nedavnih zbivanja, otkriveno je da je FED još 2021. godine zaključio da SVB pokazuje ozbiljne slabosti u upravljanju rizicima te je banci izdao čak šest upozorenja i sugerirao da mora osigurati lakši pristup gotovini u slučaju nepredviđenih okolnosti kao što je povlačenje depozita, menadžment banke, međutim, nije poduzeo ništa po tom pitanju. Dodatno, SVB je do sredine 2022. prošao punu reviziju FED-a koja je pokazala zabrinjavajući deficit u upravljanju i kontrolama te je stavljena u specifični restriktivni mehanizam koji joj je onemogućio rast kroz akvizicije. Početkom ove godine SVB je prošao i tzv. 'horizontalnu reviziju' FED-a koja je donijela nova saznanja o propustima u kontroli rizika.  Unatoč svemu tome, nije učinjeno ništa, a FED je sada pokrenuo istragu čiji bi nalazi trebali biti poznati 1. svibnja. Istragu je neovisno pokrenuo i Komitet za financijske usluge američkog Kongresa, kako bi se odgovorilo na pitanje, kako je moguće da menadžment nije radio na otklanjanju problema koje je FED uočio?  PROPAST MOĆNE INSTITUCIJE 

PROPAST MOĆNE INSTITUCIJE

'Zombija više nema, ali stiglo nam je čudovište!'; Pljušte žestoke reakcije na stvaranje nove megabanke: 'Ništa od ovoga nije se dogodilo slučajno...'

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Propast američke Banke Silicijske doline (Silicon Valley Bank - SVB) prošloga petka žestoko je uzdrmao burze i digao paniku diljem svijeta. Od Velike recesije 2008. godine naovamo nije bankrotirala neka tako velika banka. SVB je, ujedno, druga najveća propala američka banka u povijesti. Njezin bankrot zaprijetio je stabilnosti financijskog sustava u SAD-u, ali je ponajprije izazvao potres u tehnološkoj industriji. Ta je banka uglavnom kreditirala startupove u tehnologiji i zdravstvu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kolaps se dogodio u samo tri dana. U srijedu, 8. ožujka, SVB-a je objavio da je prodao hrpu vrijednosnica s gubitkom i da će prodati još 2,25 milijardi dolara u novim dionicama kako bi ojačao bilancu. To je izazvalo paniku i tvrtke su počele povlačiti svoj novac iz banke. U četvrtak su dionice SVB-a pale povlačeći za sobom i druge banke. Do petka ujutro, klijenti su povukli 42 milijarde dolara, što je čak četvrtina ukupnih depozita banke. Trgovanje dionicama SBV-a je zaustavljeno, a banka je odustala od napora da brzo prikupi kapital ili pronađe kupca. I trgovanje dionicama još nekih banaka privremeno je zaustavljeno u petak, uključujući First Republic, PacWest Bancorp i Signature Bank.</para><hmn:article id="8f742f4a-bff6-11ed-85b9-da5f922d2484" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Upozorenje tehnološkim kompanijama </heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation><ulink url="https://www.nytimes.com/interactive/2023/03/10/business/bank-failures-silicon-valley-collapse.html">New York Times je podsjetio</ulink> kako su u SAD-u nakon prošle financijske krize uvedena stroga pravila prema kojima najveće banke moraju imati određene zalihe i diverzificirano poslovanje u slučaju krize. Kada je bivši američki predsjednik Donald Trump 2018. potpisao zakon kojim je smanjena kontrola nad mnogim regionalnim bankama, odluku su zdušno podržali čelnici SVB-a jer su time SVB i još neke banke izbjegle nadzoru. Odlukom je promijenjena minimalna količina gotovine koje takve banke moraju imati u svojim bilancama radi izbjegavanja šokova. Na koncu je upravo ranjivost bilance SVB-a dovela do njene propasti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Propast SVB-a je upozorenje tehnološkim kompanijama, kaže u svome osvrtu za Net.hr Ivan Trajković, urednik i novinar koji se bavi vojnim, sigurnosnim i znanstveno-tehnološkim temama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Najveći financijski krah neke banke od svjetske ekonomske krize 2008. godine upalio je crvene alarme širom svijeta, kako u financijskom sektoru, tako i u mnogim vladama. Proteklih dana praktički nije bilo predsjednika ili premijera u svijetu koji nije uvjeravao svoje građane da su 'financije pod kontrolom'. Ipak, svjetske burze, čini se, ne vjeruju pretjerano političarima i šefovima centralnih banaka", kaže Trajković.</para><hmn:article id="3eac492c-c379-11ed-854c-c25d2d1cdbce" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Kriptovalute i kriptična situacija</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Stručnjaci se, nastavlja on, slažu da je propast SVB-a za manje od 72 sata - što je i najbrži pad neke američke financijske institucije još od 1973. godine - signal velikim tehnološkim gigantima u SAD-u, ali i svijetu, da se sredstva više ne mogu pozajmljivati 'u nedogled'.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Mnoge tehnološke kompanije su tijekom globalne pandemije prihvatile plaćanja i trgovanje kriptovalutama kao 'novu normalnost', a krah velike kripto burze FTX prije samo tri mjeseca dodatno je poljuljao povjerenje investitora i inveticijskih kompanija (venture capital) u ovaj 'digitalni novac'. Oni koji su svoja sredstva držali u SVB-u prvih dana su mogli podići samo do 250.000 dolara, ali su američki financijski regulatori najavili da će, uz državna jamstva, oni ipak moći povratiti svoje cjelokupne uloge", ističe Trajković.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Također podsjeća da je SVB bila i omiljena banka startup kompanija, koje su željele donijeti na tržište nove inovativne proizvode.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Upravo u tome krije se glavni problem - čak 90 posto startup kompanija propadne u prve dvije godine svoga rada, a oko 70 posto nikada na isporuči na tržište proizvod ili tehnologiju zbog kojih su osnovane. Također, SVB je postavila i novi neslavni rekord u brzini pada vrijednosti dionica. Njene dionice su za samo jedan dan trgovanja pale između 60 i 64 posto prije nego što je trgovina njima zaustavljena. Da postoje dublji problemi u američkom financijskom sektoru pokazuje i to što je druga banka, Signature, zatvorena samo dva dana nakon pada SVB-a. I Signature je, kao i SVB, imala veliki portfelj investicija u kriptovalutama i u tehnološkom sektoru", objašnjava ovaj analitičar.</para><hmn:image id="b7f850f8-a6c5-11ed-b91e-f6012729a1b2" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Silicijska dolina čeka reakciju Bijele kuće</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Trajković kaže da je propast ove dvije banke uznemirila investitore u cijeloj Silicijskoj dolini, a osvrnuo se i na političke implikacije.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Tipično je da se ovakva ulaganja u tehnološke startup kompanije kreću od 50.000 do 250.000 dolara, ali postoji i velik broj investicija koje se kreću od 700.000 pa sve do 10 milijuna dolara. U SVB-u svoja sredstva su držale i poznate globalne kompanije kao što su Vimeo, Roblox, Roku i Circle, uz tisuće drugih manjih kompanija. I Silicijska dolina i Wall Street sada gledaju u pravcu Bijele kuće i predsjednika Joea Bidena, čiji je jedan od glavnih ciljeva u predsjedničkoj kampanji bilo upravo osnaživanje američkog tehnološkog sektora u globalnoj utakmici s kineskim kompanijama. No i kineske kompanije BeiGene i Andon Health također su držale sredstva u SVB-u, a prema američkim izvorima, samo je BeiGene (biotehnološka tvrtka koja se bavi razvojem lijekova protiv raka, nap.a.) imala čak 175 milijuna dolara u SVB-u", kazao je analitičar Ivan Trajković.</para><hmn:article id="6c4686b8-c356-11ed-9b03-ae4b5e5d8e08" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Krah američke banke izazvao je paniku diljem svijeta: Analitičar nam je otkrio glavne probleme, svi gledaju u samo jednom pravcu! &apos;Jedan od glavnih ciljeva Joea Bidena u predsjedničkoj kampanji bilo je upravo osnaživanje američkog tehnološkog sektora u globalnoj utakmici s kineskim kompanijama&apos;, kaže analitičar Ivan Trajković Propast američke Banke Silicijske doline (Silicon Valley Bank - SVB) prošloga petka žestoko je uzdrmao burze i digao paniku diljem svijeta. Od Velike recesije 2008. godine naovamo nije bankrotirala neka tako velika banka. SVB je, ujedno, druga najveća propala američka banka u povijesti. Njezin bankrot zaprijetio je stabilnosti financijskog sustava u SAD-u, ali je ponajprije izazvao potres u tehnološkoj industriji. Ta je banka uglavnom kreditirala startupove u tehnologiji i zdravstvu.Kolaps se dogodio u samo tri dana. U srijedu, 8. ožujka, SVB-a je objavio da je prodao hrpu vrijednosnica s gubitkom i da će prodati još 2,25 milijardi dolara u novim dionicama kako bi ojačao bilancu. To je izazvalo paniku i tvrtke su počele povlačiti svoj novac iz banke. U četvrtak su dionice SVB-a pale povlačeći za sobom i druge banke. Do petka ujutro, klijenti su povukli 42 milijarde dolara, što je čak četvrtina ukupnih depozita banke. Trgovanje dionicama SBV-a je zaustavljeno, a banka je odustala od napora da brzo prikupi kapital ili pronađe kupca. I trgovanje dionicama još nekih banaka privremeno je zaustavljeno u petak, uključujući First Republic, PacWest Bancorp i Signature Bank.Upozorenje tehnološkim kompanijama New York Times je podsjetio kako su u SAD-u nakon prošle financijske krize uvedena stroga pravila prema kojima najveće banke moraju imati određene zalihe i diverzificirano poslovanje u slučaju krize. Kada je bivši američki predsjednik Donald Trump 2018. potpisao zakon kojim je smanjena kontrola nad mnogim regionalnim bankama, odluku su zdušno podržali čelnici SVB-a jer su time SVB i još neke banke izbjegle nadzoru. Odlukom je promijenjena minimalna količina gotovine koje takve banke moraju imati u svojim bilancama radi izbjegavanja šokova. Na koncu je upravo ranjivost bilance SVB-a dovela do njene propasti.Propast SVB-a je upozorenje tehnološkim kompanijama, kaže u svome osvrtu za Net.hr Ivan Trajković, urednik i novinar koji se bavi vojnim, sigurnosnim i znanstveno-tehnološkim temama. "Najveći financijski krah neke banke od svjetske ekonomske krize 2008. godine upalio je crvene alarme širom svijeta, kako u financijskom sektoru, tako i u mnogim vladama. Proteklih dana praktički nije bilo predsjednika ili premijera u svijetu koji nije uvjeravao svoje građane da su 'financije pod kontrolom'. Ipak, svjetske burze, čini se, ne vjeruju pretjerano političarima i šefovima centralnih banaka", kaže Trajković.Kriptovalute i kriptična situacijaStručnjaci se, nastavlja on, slažu da je propast SVB-a za manje od 72 sata - što je i najbrži pad neke američke financijske institucije još od 1973. godine - signal velikim tehnološkim gigantima u SAD-u, ali i svijetu, da se sredstva više ne mogu pozajmljivati 'u nedogled'."Mnoge tehnološke kompanije su tijekom globalne pandemije prihvatile plaćanja i trgovanje kriptovalutama kao 'novu normalnost', a krah velike kripto burze FTX prije samo tri mjeseca dodatno je poljuljao povjerenje investitora i inveticijskih kompanija (venture capital) u ovaj 'digitalni novac'. Oni koji su svoja sredstva držali u SVB-u prvih dana su mogli podići samo do 250.000 dolara, ali su američki financijski regulatori najavili da će, uz državna jamstva, oni ipak moći povratiti svoje cjelokupne uloge", ističe Trajković.Također podsjeća da je SVB bila i omiljena banka startup kompanija, koje su željele donijeti na tržište nove inovativne proizvode."Upravo u tome krije se glavni problem - čak 90 posto startup kompanija propadne u prve dvije godine svoga rada, a oko 70 posto nikada na isporuči na tržište proizvod ili tehnologiju zbog kojih su osnovane. Također, SVB je postavila i novi neslavni rekord u brzini pada vrijednosti dionica. Njene dionice su za samo jedan dan trgovanja pale između 60 i 64 posto prije nego što je trgovina njima zaustavljena. Da postoje dublji problemi u američkom financijskom sektoru pokazuje i to što je druga banka, Signature, zatvorena samo dva dana nakon pada SVB-a. I Signature je, kao i SVB, imala veliki portfelj investicija u kriptovalutama i u tehnološkom sektoru", objašnjava ovaj analitičar.Silicijska dolina čeka reakciju Bijele kućeTrajković kaže da je propast ove dvije banke uznemirila investitore u cijeloj Silicijskoj dolini, a osvrnuo se i na političke implikacije."Tipično je da se ovakva ulaganja u tehnološke startup kompanije kreću od 50.000 do 250.000 dolara, ali postoji i velik broj investicija koje se kreću od 700.000 pa sve do 10 milijuna dolara. U SVB-u svoja sredstva su držale i poznate globalne kompanije kao što su Vimeo, Roblox, Roku i Circle, uz tisuće drugih manjih kompanija. I Silicijska dolina i Wall Street sada gledaju u pravcu Bijele kuće i predsjednika Joea Bidena, čiji je jedan od glavnih ciljeva u predsjedničkoj kampanji bilo upravo osnaživanje američkog tehnološkog sektora u globalnoj utakmici s kineskim kompanijama. No i kineske kompanije BeiGene i Andon Health također su držale sredstva u SVB-u, a prema američkim izvorima, samo je BeiGene (biotehnološka tvrtka koja se bavi razvojem lijekova protiv raka, nap.a.) imala čak 175 milijuna dolara u SVB-u", kazao je analitičar Ivan Trajković. 'UPALJENI SU CRVENI ALARMI' 

'UPALJENI SU CRVENI ALARMI'

Krah američke banke izazvao je paniku diljem svijeta: Analitičar nam je otkrio glavne probleme, svi gledaju u samo jednom pravcu!

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je nastavila s planiranim povećanjem kamatnih stopa od pola postotnog boda s ciljem suzbijanja inflacije. Međutim, ECB je u kontekstu prošlotjednih zbivanja na bankarskom tržištu ipak signalizirao da će buduća povećanja ovisiti o nestanku tržišne panike viđene posljednjih dana.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Odluka ECB-a da podigne referentnu kamatnu stopu na depozite s 2,5 na 3 posto donesena je, naime, uoči kritika politike središnjih banaka SAD-a i Velike Britanije kada je prošloga tjedna financijska tržišta uzdrmala vijest o kolapsu dvije američke banke - Silicon Valley Banka (SVB) i Signature bank. S time se nespretno poklopio i problem švicarske Credit Suisse banke, koja je značajno daleko ozbiljniji igrač od spomenutih američkih regionalnih banaka. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neugodna podudarnost ovih događaja podsjetila je na početak traumatične globalne financijske krize - kada je samo u SAD-u (u razdoblju od 2009. zaključno s 2017.) propalo više od 500 banaka, dok je realni sektor pretrpio nesagledivu štetu - te otvorila pitanje, tko je sljedeći? </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Slijedi li u bankarskom sektoru domino-efekt? Hoćemo li u sljedećim mjesecima gledati panično povlačenje depozita i bankrot jedne banke za drugom? Trebaju li američka središnja banka (FED) i europski ECB zauzdati svoje ambicije spuštanja inflacije i ostaviti kamatne stope barem jedan mjesec na miru, dok se ne smiri panika u financijskom sektoru? Ova pitanja za Net.hr je prokomentirao ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.</para><hmn:article id="107f7ee4-c4a4-11ed-845c-0698ed368233" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Na udaru klijenata</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Sada puno ovisi o regulatorima unutar svake nacionalne države što će napraviti, što će napraviti središnja banka. Moje je uvjerenje da će se to lokalizirati", kaže Vedriš.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Američke vlasti na tome su već počele raditi - osim što je regulator zatvorio SVB i preuzeo kontrolu nad njenim depozitima, zatvorena je Signature bank, za koju je zajmodavcima olakšan pristup financiranju. No, kako je uopće došlo do kolapsa ove dvije banke i do panike koja je uslijedila? </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Silicon Valley Bank (SVB) godinama je financirala tehnološki sektor, konkretno, startup tvrtke. A upravo za njih, 2021. godina je bila rekordna. Lijepo to ilustrira podatak o depozitima SVB-a koji su tijekom 2018. iznosili oko 50 milijardi dolara, da bi tijekom 2020. i 2021. naglo skočili, a početkom 2022. iznosili gotovo 200 milijardi dolara. Dio ovih sredstava banka je davala klijentima kroz zajmove, ali većinu je ulagala u državne obveznice SAD-a s rokom dospijeća od 10 godina - potpuno normalna praksa u normalna vremena, ali ne i nakon 2020. godine.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Pandemijsko 'printanje novca' je, naime, neizbježno dovelo do inflacije. Zaoštravanje fiskalne politike od strane FED-a bilo je stoga nužno kako bi se suzbila inflacija i obeshrabrila potrošnja u realnom sektoru. Već 2022. financiranje tehnološkog sektora se lagano smanjilo i to je dovelo do naglog pada procijenjene vrijednosti startupova te ukidanja brojnih radnih mjesta. Takva klima, nepogodna za inicijalne javne ponude i traženje poduzetničkog kapitala, mnoge je startupove potaknula na povlačenje depozita. SVB- se tako našao na udaru svojih klijenata i pod pritiskom da mora povećati kapital. </para><heading2>Labava kontrola</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kako bi mu to pošlo za rukom, najprije je morao prodati raspoložive državne obveznice, čija je vrijednost već pala 2021., nakon što je FED ugasio program kupnje državnih obveznica i počeo naglo podizati kamatne stope. Osim što je vrijednost obveznica već time bila umanjena, dodatni je gubitak predstavljala njihova prodaja prije isteka roka dospijeća.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> "Kad povlačite obveznice prije isteka, morate dati diskont, izgubite vrijednost kamate, izgubite vrijednost obveznice, stvori se opći dojam i slika nesigurnosti", kaže Vedriš. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Objava plana o hitnoj dokapitalizaciji, koja je uslijedila s ciljem prikupljanja 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala koji će nadoknaditi novac izgubljen na obvezničkom portfelju, pogoršala je problem - nastupila je panika među građanima i poduzetnicima, koji su samo u četvrtak iz banke povukli 42 milijarde dolara depozita. Banka je dan završila s negativnom gotovinskom bilancom od gotovo milijardu dolara. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Svaka banka koja primi depozite ulagača ta sredstva nastoji plasirati, jer jedino tako zarađuje aktivnu kamatu kojom plaća pasivnu kamatu i ostvaruje svoju dobit", pojašnjava Vedriš. "Problemi nastaju kad se u tom plasmanu banka nije zaštitila od rizika i ne može naplatiti sredstva, ostvaruje gubitak i mora ga negdje pokriti. I onda vrlo često ulazi u rizičnije plasmane gdje je veća kamata pa se taj gubitak zna povećati", dodaje. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zbog čega se banka nije zaštitila od rizika i kako je moguće da njezino vodstvo nije predvidjelo vrlo predvidljiv tijek događaja koji će se početi odmotavati u godinama nakon pandemijskog 'printanja novca', nije jasno, ali je dovelo SVB upravo u situaciju kolapsa u kojoj se našao. Regulator je stoga već sutradan zatvorio banku i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima. Američke vlasti hitno su reagirale kako bi zaštitile financijski sektor od posljedica kolapsa SVB-a, a klijentima je obećano podizanje pologa. (Usput je otkriveno da su direktori SVB-a prodavali dionice banke u tjednima prije bankrota, a zaposlenici dobili godišnji bonus za prošlu godinu nekoliko sati prije nego što je regulator preuzeo upravljanje nad bankom.) </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Djelomični krivac za ovaj nesretni tijek događaja je i labava kontrola američkih banaka. Amerika je dugo vremena imala politiku da banka mora imati 3 posto vlastitog kapitala, a da 97 posto čine depoziti odnosno, sustavno je labavila kontrolu banaka. Vedriš za usporedbu navodi primjer Hrvatske, u kojoj banke moraju imati 10 do 15 posto vlastitog kapitala kako bi zaštitile klijente upravo od situacija koje su snašle SVB. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Ako nemate vlastiti kapital, štediša zna da ćete gubitak pokrivati iz njegova depozita i dolazi po novac, jer ne želi da iz njegovog depozita pokrivate gubitak", kaže Vedriš dodajući da depozitori dolaze po svoj novac čim nanjuše problem. </para><hmn:article id="6c4686b8-c356-11ed-9b03-ae4b5e5d8e08" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Potresi na tržištu kriptovaluta</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Osim SVB-a, američko financijsko tržište zatresla je i vijest o zatvaranju Signature Bank, koja se proteklih dana također našla pod pritiskom. Za razliku od SVB-a, Signature Bank bila je izložena sektoru kriptovaluta iz kojeg je 'vukla' čak četvrtinu svojih depozita. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako je član uprave banke, Barney Frank, svojedobno izjavio da do zatvaranja banke od strane regulatora nije trebalo doći, jer se situacija s masovnim povlačenjem novca klijenata stabilizirala još sredinom rujna, banka je ipak zatvorena kao opomena ostalim financijskim institucijama da ne posluju s kriptovalutama. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Potkraj prošle godine, naime, tržište kriptovaluta obilježila je jedna od najvećih financijskih prevara u povijesti, kada su FTX kriptomjenjačnica (pod vodstvom kontroverznog Sama Bankman-Frieda) i još nekoliko kompanija koje su poslovale na tržištu kriptovaluta srušile njihovu vrijednost, a time i vrijednost klasičnih financijskih institucija koje su djelomično poslovale na tom tržištu.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Valja tome dodati da je, nekoliko dana prije propasti SVB-a i Signature Bank, propala i Silvergate Bank, druga najveća kriptobanka nakon Signaturea, čiji je najveći klijent bio upravo FTX.</para><heading2>Lokaliziranje požara</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>SVB je - u odnosu na gore navedene banke - bio najmanje izložen tržištu kriptovaluta, ali izloženost tehnološkom sektoru pokazala se jednako kobnom. Požar je, srećom, lokaliziran: nakon bankrota SVB-a i Signature Bank, a kako bi se spriječilo širenje panike u financijskom sektoru te njegovo posljedično prelijevanje u realni sektor, Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC) obećala je isplatiti sve koji su držali novac u spomenutim bankama, bez obzira na iznos (zakonom je inače osigurano do 250 tisuća dolara depozita), dok je FED najavio novi program financiranja banaka s ciljem zaštite institucija koje bi mogle osjetiti posljedice bankrota SVB-a i Signature Banka.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Brzo su reagirale i britanska vlada te britanska središnja banka - jer SVB ima podružnicu u Britaniji - koje su omogućile da britanska komercijalna banka HSBC preuzme britansku podružnicu SVB-a za jednu funtu. Posljedično je to umirilo i njemačke startupove, koji su zahvaljujući tom potezu zadržali pristup svom novcu i tako izbjegli potencijalne kratkoročne probleme s likvidnošću.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sličnom 'lokaliziranju požara' svjedočili smo i u Hrvatskoj u veljači prošle godine, kada se ruski Sberbank, uslijed europskih sankcija Rusiji, našao pred bankrotom, a hrvatski građani pohrlili su u poslovnice kako bi podigli svoje depozite. HNB je momentalno proglasio dvodnevni moratorij za banku kako bi se odlučilo o sljedećem koraku, a građanima i poduzećima ograničen je dnevni iznos depozita kojim mogu raspolagati. Istovremeno, depozitorima je komunicirana informacija da je više od 90 posto deponenata u banci zaštićeno, a zatim je uslijedila hitna prodaja HPB grupi za 71 milijun kuna.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Izgubili su dioničari, ali klijenti su ostali zaštićeni. To je izlazna strategija, da se zaštite depozitari, a naravno da vlasnik zbog lošeg poslovanja pretrpi gubitke", pojašnjava Vedriš.</para><hmn:article id="56649d14-c24b-11ed-b656-7a2310d733b1" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Prometna nesreća u nastajanju</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Činilo se da je cijela priča uspješno privedene kraju, a možda bi tako i bilo da na europskom kontinentu nije došlo do novog razlika za paniku. Ovoga puta u Švicarskoj. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ova 'prometna nesreća u nastajanju', kako je švicarsku megabanku Credit Suisse svojedobno nazvao Peter Boockvar, glavni direktor za investicije Bleakley Financial Groupa, počela se komplicirati još prošle godine, kada su na površinu počeli izlaziti višegodišnji pogrešni koraci i propusti u poštivanju propisa koje je banka napravila. Tako je utvrđeno da nije osmišljen i korišten efikasan proces procjene rizika koji bi utvrdio i analizirao mogućnost objave netočnih podataka o poslovnim rezultatima, što je rezultiralo korekcijama konsolidiranih izvješća za tri godine, zaključno s 2021.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Sve je to naštetilo ugledu institucije pa je Credit Suisse prošle godine zabilježila značajan odljev gotovinskih depozita i neto odljev imovine - klijenti su iz banke povukli 123 milijarde švicarskih franaka, od čega čak 111 milijardi u četvrtom kvartalu. Banka je izvijestila o godišnjem neto gubitku od gotovo 7,3 milijarde švicarskih franaka. Iako je odljev u međuvremenu ublažen, a u listopadu prošle godine krenulo je i radikalno restrukturiranje banke (Saudijska nacionalna banka (SNB) je, kao najveći dioničar, uložila 1,5 milijardi od četiri milijarde dolara novog kapitala koji je Credit Suisse prikupio za financiranje remonta), trend se nije promijenio do datuma objave najnovijeg izvješća pa je banka djelomično aktivirala mehanizme za zaštitu likvidnosti.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Ovu relativno staru priču prilično je nespretno u vrijeme bankrota američkih banaka aktualizirao Ammar al-Khudairy, predsjednik Saudijske nacionalne banke, koji je u intervjuu za Bloomberg izjavio da SNB više ne namjerava pružati potporu Credit Suisse odnosno, da ne namjerava povećati svoj udio u švicarskoj banci. Objasnio je to regulatornim i statutarnim razlogom - kazao je da SNB posjeduje 9,8 posto banke, a prijeđe li 10 posto, stupaju na snagu nova pravila od strane saudijskih, europskih i švicarskih regulatora. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Iako je iz rečenog jasno kako je u pitanju bespotrebna komplikacija na koju SNB nije spreman, nakon ove izjave dionice Credit Suissea pale su za više od 20 posto, a banka se našla na rubu propasti. Čelnici Credit Suissea hitno su reagirali. Sastali su se sa švicarskim vlastima kako bi razgovarali o mogućnostima stabilizacije banke. Dogovoreno je da će Credit Suisse, u slučaju potrebe, dobiti financijsku pomoć.</para><heading2>'Dobro je da država stane iza banke'</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Vedriš pojašnjava da je švicarska banka bila izložena po dvije osnove: poslovali su s privatnim klijentima u Americi i Europi te su imali u čitavom svijetu niz depozita pojedinih tvrtki i bogataša, što je ranjiva imovina. Napominje kako je dobro da je država reagirala i poslala umirujuću poruku.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Govorimo o psihologiji krize i panike koja se može proširiti. Dobro je svim instrumentima to presjeći. Kad pokažete sigurnost, stvari se smiruju", kaže Vedriš. "Poruke regulatora i država su sada izrazito značajne. Ne u smislu gašenja krize, već sprječavanja krize. Ovo što sad daje Švicarska, neće time sanirati depozitare, samo hoće osigurati likvidnost da banka normalno funkcionira. Ako će depozitari odlučiti povući novac, to je druga priča. Ovo je samo injekcija da se ostane na nogama i posluje. To vam je poput kasko osiguranja: na kraju godine ste sretni da ste platiti policu, a da je niste koristili. Dovoljno je da država kaže da će stati iza banaka da ne bude krize", kaže Vedriš.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Teško je i zamisliti kakve bi bile posljedice kolapsa globalno važne banke s imovinom od pola milijarde dolara i 50.000 zaposlenih. Al-Khudairy pokušao je naknadno 'primiriti strasti' - rekavši da su tržišta plašljiva i da 'trebaju stvari koje potvrđuju zabrinutost'. Podsjetio je da je još u listopadu 2022. rekao kako SNB neće povećati svoj udio u banci. "Ako pogledate što je čak i Švicarska nacionalna banka jučer rekla, sve je u redu", kazao je te dodao kako misli 'da im neće trebati više kapitala'.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>"Nije slučajno da se ovo dogodilo u Švicarskoj, koja je izvan eurozone. U europskim bankama je manje slabosti koje bi mogle uzdrmati poziciju", kaže Vedriš dodajući da kod velikog broja europskih država regulatori nacionalne agencije i Europska središnja banka (ECB) imaju striktni nadzor i kontrolu. Vjeruje da će se situacija stabilizirati, 'jer nikome nije u interesu da se kriza iz bankarskog sektora prenese u realni sektor'. </para><hmn:article id="22831236-c3d7-11ed-969c-c25d2d1cdbce" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Blaga recesija ili tvrdo prizemljenje?</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, to ne znači da slučaj Credit Suissea nije privukao pozornost ECB-a. Središnja banka već je kontaktirala sistemski važne zajmodavce kako bi ispitala njihovu izloženost švicarskoj banci. Radi njezine prisutnosti u zemljama poput Njemačke, Italije i Španjolske, ECB ima neizravnu ulogu u reguliranju Credit Suissea, a pritom vodi računa i o drugim europskim bankovnim dionicama koje su, uslijed panike koja je nastala oko Credit Suissea, pale između 8 i 10 posto. Za sada, ipak, vlada mišljenje da je problem švicarske banke specifičan slučaj te da nije sistemske prirode, iako tek ostaje za vidjeti hoće li umirujuće poruke države primiriti i paniku na financijskom tržištu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Međutim, čak i da se situacija brzo smiri i zaboravi, ovi neugodni događaju nametnuli su pitanje trebaju li FED i ECB razmisliti o ublažavanju svoje politike zaoštravanja kamatnih stopa radi suzbijanja inflacije? Jer, iako suzbija inflaciju, podizanje kamatnih stopa može nanijeti štetu financijskom sektoru, a posljedično i realnom. Balansirati između te dvije vatre nije lako - kako je Vedriš već ranije spomenuo u razgovoru za Net.hr, u pitanju je 'fine tuning'. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zasada, ECB je nastavio s podizanjem kamatne stope, dok se odluka FED-a još se čeka. Neki nagađaju da će FED sada ipak ublažiti rast kamate za 0.25 postotnih bodova umjesto 0.5 posto, ali postoje i špekulacije da uopće neće podići kamatne stope dok se panika na financijskom tržištu ne smiri. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Neki analitičari smatraju kako je FED već prošle godine krenuo previše agresivno u povećanje kamatnih stopa te da su zbog toga u financijskom sustavu nastale pukotine koje sada povećavaju zabrinutost ulagača za bankarski sektor. Iako podizanje referentnih kamatnih stopa od strane središnjih banaka nije jedini čimbenik koji utječe na financijska tržišta i realni sektor, može uzrokovati da se ono što je trebala biti 'blaga recesija' brzo pretvori u 'tvrdo prizemljenje' (kako je nedavno prognozirao ekonomist Nouriel Roubini) ako se središnje banke odluče oglušiti na to da trenutačni 'rizici financijske stabilnosti' možda ipak 'zahtijevaju niže kamatne stope'.</para>

Ekspert u razgovoru za Net.hr odgovorio na sva ključna pitanja: Zašto su moćne banke propale, kako će se razvijati kriza i čeka li nas potpuni krah? Neki analitičari smatraju kako je FED još prošle godine krenuo previše agresivno u povećanje kamatnih stopa te da su zbog toga u financijskom sustavu nastale pukotine koje povećavaju zabrinutost ulagača za bankarski sektor Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je nastavila s planiranim povećanjem kamatnih stopa od pola postotnog boda s ciljem suzbijanja inflacije. Međutim, ECB je u kontekstu prošlotjednih zbivanja na bankarskom tržištu ipak signalizirao da će buduća povećanja ovisiti o nestanku tržišne panike viđene posljednjih dana.Odluka ECB-a da podigne referentnu kamatnu stopu na depozite s 2,5 na 3 posto donesena je, naime, uoči kritika politike središnjih banaka SAD-a i Velike Britanije kada je prošloga tjedna financijska tržišta uzdrmala vijest o kolapsu dvije američke banke - Silicon Valley Banka (SVB) i Signature bank. S time se nespretno poklopio i problem švicarske Credit Suisse banke, koja je značajno daleko ozbiljniji igrač od spomenutih američkih regionalnih banaka. Neugodna podudarnost ovih događaja podsjetila je na početak traumatične globalne financijske krize - kada je samo u SAD-u (u razdoblju od 2009. zaključno s 2017.) propalo više od 500 banaka, dok je realni sektor pretrpio nesagledivu štetu - te otvorila pitanje, tko je sljedeći? Slijedi li u bankarskom sektoru domino-efekt? Hoćemo li u sljedećim mjesecima gledati panično povlačenje depozita i bankrot jedne banke za drugom? Trebaju li američka središnja banka (FED) i europski ECB zauzdati svoje ambicije spuštanja inflacije i ostaviti kamatne stope barem jedan mjesec na miru, dok se ne smiri panika u financijskom sektoru? Ova pitanja za Net.hr je prokomentirao ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.Na udaru klijenata"Sada puno ovisi o regulatorima unutar svake nacionalne države što će napraviti, što će napraviti središnja banka. Moje je uvjerenje da će se to lokalizirati", kaže Vedriš.Američke vlasti na tome su već počele raditi - osim što je regulator zatvorio SVB i preuzeo kontrolu nad njenim depozitima, zatvorena je Signature bank, za koju je zajmodavcima olakšan pristup financiranju. No, kako je uopće došlo do kolapsa ove dvije banke i do panike koja je uslijedila? Silicon Valley Bank (SVB) godinama je financirala tehnološki sektor, konkretno, startup tvrtke. A upravo za njih, 2021. godina je bila rekordna. Lijepo to ilustrira podatak o depozitima SVB-a koji su tijekom 2018. iznosili oko 50 milijardi dolara, da bi tijekom 2020. i 2021. naglo skočili, a početkom 2022. iznosili gotovo 200 milijardi dolara. Dio ovih sredstava banka je davala klijentima kroz zajmove, ali većinu je ulagala u državne obveznice SAD-a s rokom dospijeća od 10 godina - potpuno normalna praksa u normalna vremena, ali ne i nakon 2020. godine.Pandemijsko 'printanje novca' je, naime, neizbježno dovelo do inflacije. Zaoštravanje fiskalne politike od strane FED-a bilo je stoga nužno kako bi se suzbila inflacija i obeshrabrila potrošnja u realnom sektoru. Već 2022. financiranje tehnološkog sektora se lagano smanjilo i to je dovelo do naglog pada procijenjene vrijednosti startupova te ukidanja brojnih radnih mjesta. Takva klima, nepogodna za inicijalne javne ponude i traženje poduzetničkog kapitala, mnoge je startupove potaknula na povlačenje depozita. SVB- se tako našao na udaru svojih klijenata i pod pritiskom da mora povećati kapital. Labava kontrolaKako bi mu to pošlo za rukom, najprije je morao prodati raspoložive državne obveznice, čija je vrijednost već pala 2021., nakon što je FED ugasio program kupnje državnih obveznica i počeo naglo podizati kamatne stope. Osim što je vrijednost obveznica već time bila umanjena, dodatni je gubitak predstavljala njihova prodaja prije isteka roka dospijeća. "Kad povlačite obveznice prije isteka, morate dati diskont, izgubite vrijednost kamate, izgubite vrijednost obveznice, stvori se opći dojam i slika nesigurnosti", kaže Vedriš. Objava plana o hitnoj dokapitalizaciji, koja je uslijedila s ciljem prikupljanja 2,25 milijardi dolara svježeg kapitala koji će nadoknaditi novac izgubljen na obvezničkom portfelju, pogoršala je problem - nastupila je panika među građanima i poduzetnicima, koji su samo u četvrtak iz banke povukli 42 milijarde dolara depozita. Banka je dan završila s negativnom gotovinskom bilancom od gotovo milijardu dolara. "Svaka banka koja primi depozite ulagača ta sredstva nastoji plasirati, jer jedino tako zarađuje aktivnu kamatu kojom plaća pasivnu kamatu i ostvaruje svoju dobit", pojašnjava Vedriš. "Problemi nastaju kad se u tom plasmanu banka nije zaštitila od rizika i ne može naplatiti sredstva, ostvaruje gubitak i mora ga negdje pokriti. I onda vrlo često ulazi u rizičnije plasmane gdje je veća kamata pa se taj gubitak zna povećati", dodaje. Zbog čega se banka nije zaštitila od rizika i kako je moguće da njezino vodstvo nije predvidjelo vrlo predvidljiv tijek događaja koji će se početi odmotavati u godinama nakon pandemijskog 'printanja novca', nije jasno, ali je dovelo SVB upravo u situaciju kolapsa u kojoj se našao. Regulator je stoga već sutradan zatvorio banku i preuzeo kontrolu nad preostalim depozitima. Američke vlasti hitno su reagirale kako bi zaštitile financijski sektor od posljedica kolapsa SVB-a, a klijentima je obećano podizanje pologa. (Usput je otkriveno da su direktori SVB-a prodavali dionice banke u tjednima prije bankrota, a zaposlenici dobili godišnji bonus za prošlu godinu nekoliko sati prije nego što je regulator preuzeo upravljanje nad bankom.) Djelomični krivac za ovaj nesretni tijek događaja je i labava kontrola američkih banaka.  Amerika je dugo vremena imala politiku da banka mora imati 3 posto vlastitog kapitala, a da 97 posto čine depoziti odnosno, sustavno je labavila kontrolu banaka. Vedriš za usporedbu navodi primjer Hrvatske, u kojoj banke moraju imati 10 do 15 posto vlastitog kapitala kako bi zaštitile klijente upravo od situacija koje su snašle SVB. "Ako nemate vlastiti kapital, štediša zna da ćete gubitak pokrivati iz njegova depozita i dolazi po novac, jer ne želi da iz njegovog depozita pokrivate gubitak", kaže Vedriš dodajući da depozitori dolaze po svoj novac čim nanjuše problem. Potresi na tržištu kriptovalutaOsim SVB-a, američko financijsko tržište zatresla je i vijest o zatvaranju Signature Bank, koja se proteklih dana također našla pod pritiskom. Za razliku od SVB-a, Signature Bank bila je izložena sektoru kriptovaluta iz kojeg je 'vukla' čak četvrtinu svojih depozita. Iako je član uprave banke, Barney Frank, svojedobno izjavio da do zatvaranja banke od strane regulatora nije trebalo doći, jer se situacija s masovnim povlačenjem novca klijenata stabilizirala još sredinom rujna, banka je ipak zatvorena kao opomena ostalim financijskim institucijama da ne posluju s kriptovalutama. Potkraj prošle godine, naime, tržište kriptovaluta obilježila je jedna od najvećih financijskih prevara u povijesti, kada su FTX kriptomjenjačnica (pod vodstvom kontroverznog Sama Bankman-Frieda) i još nekoliko kompanija koje su poslovale na tržištu kriptovaluta srušile njihovu vrijednost, a time i vrijednost klasičnih financijskih institucija koje su djelomično poslovale na tom tržištu.Valja tome dodati da je, nekoliko dana prije propasti SVB-a i Signature Bank, propala i Silvergate Bank, druga najveća kriptobanka nakon Signaturea, čiji je najveći klijent bio upravo FTX.Lokaliziranje požaraSVB je - u odnosu na gore navedene banke - bio najmanje izložen tržištu kriptovaluta, ali izloženost tehnološkom sektoru pokazala se jednako kobnom. Požar je, srećom, lokaliziran: nakon bankrota SVB-a i Signature Bank, a kako bi se spriječilo širenje panike u financijskom sektoru te njegovo posljedično prelijevanje u realni sektor, Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC) obećala je isplatiti sve koji su držali novac u spomenutim bankama, bez obzira na iznos (zakonom je inače osigurano do 250 tisuća dolara depozita), dok je FED najavio novi program financiranja banaka s ciljem zaštite institucija koje bi mogle osjetiti posljedice bankrota SVB-a i Signature Banka. Brzo su reagirale i britanska vlada te britanska središnja banka - jer SVB ima podružnicu u Britaniji - koje su omogućile da britanska komercijalna banka HSBC preuzme britansku podružnicu SVB-a za jednu funtu. Posljedično je to umirilo i njemačke startupove, koji su zahvaljujući tom potezu zadržali pristup svom novcu i tako izbjegli potencijalne kratkoročne probleme s likvidnošću.Sličnom 'lokaliziranju požara' svjedočili smo i u Hrvatskoj u veljači prošle godine, kada se ruski Sberbank, uslijed europskih sankcija Rusiji, našao pred bankrotom, a hrvatski građani pohrlili su u poslovnice kako bi podigli svoje depozite. HNB je momentalno proglasio dvodnevni moratorij za banku kako bi se odlučilo o sljedećem koraku, a građanima i poduzećima ograničen je dnevni iznos depozita kojim mogu raspolagati. Istovremeno, depozitorima je komunicirana informacija da je više od 90 posto deponenata u banci zaštićeno, a zatim je uslijedila hitna prodaja HPB grupi za 71 milijun kuna."Izgubili su dioničari, ali klijenti su ostali zaštićeni. To je izlazna strategija, da se zaštite depozitari, a naravno da vlasnik zbog lošeg poslovanja pretrpi gubitke", pojašnjava Vedriš.Prometna nesreća u nastajanjuČinilo se da je cijela priča uspješno privedene kraju, a možda bi tako i bilo da na europskom kontinentu nije došlo do novog razlika za paniku. Ovoga puta u Švicarskoj. Ova 'prometna nesreća u nastajanju', kako je švicarsku megabanku Credit Suisse svojedobno nazvao Peter Boockvar, glavni direktor za investicije Bleakley Financial Groupa, počela se komplicirati još prošle godine, kada su na površinu počeli izlaziti višegodišnji pogrešni koraci i propusti u poštivanju propisa koje je banka napravila. Tako je utvrđeno da nije osmišljen i korišten efikasan proces procjene rizika koji bi utvrdio i analizirao mogućnost objave netočnih podataka o poslovnim rezultatima, što je rezultiralo korekcijama konsolidiranih izvješća za tri godine, zaključno s 2021.Sve je to naštetilo ugledu institucije pa je Credit Suisse prošle godine zabilježila značajan odljev gotovinskih depozita i neto odljev imovine - klijenti su iz banke povukli 123 milijarde švicarskih franaka, od čega čak 111 milijardi u četvrtom kvartalu. Banka je izvijestila o godišnjem neto gubitku od gotovo 7,3 milijarde švicarskih franaka. Iako je odljev u međuvremenu ublažen, a u listopadu prošle godine krenulo je i radikalno restrukturiranje banke (Saudijska nacionalna banka (SNB) je, kao najveći dioničar, uložila 1,5 milijardi od četiri milijarde dolara novog kapitala koji je Credit Suisse prikupio za financiranje remonta), trend se nije promijenio do datuma objave najnovijeg izvješća pa je banka djelomično aktivirala mehanizme za zaštitu likvidnosti.Ovu relativno staru priču prilično je nespretno u vrijeme bankrota američkih banaka aktualizirao Ammar al-Khudairy, predsjednik Saudijske nacionalne banke, koji je u intervjuu za Bloomberg izjavio da SNB više ne namjerava pružati potporu Credit Suisse odnosno, da ne namjerava povećati svoj udio u švicarskoj banci. Objasnio je to regulatornim i statutarnim razlogom - kazao je da SNB posjeduje 9,8 posto banke, a prijeđe li 10 posto, stupaju na snagu nova pravila od strane saudijskih, europskih i švicarskih regulatora. Iako je iz rečenog jasno kako je u pitanju bespotrebna komplikacija na koju SNB nije spreman, nakon ove izjave dionice Credit Suissea pale su za više od 20 posto, a banka se našla na rubu propasti. Čelnici Credit Suissea hitno su reagirali. Sastali su se sa švicarskim vlastima kako bi razgovarali o mogućnostima stabilizacije banke. Dogovoreno je da će Credit Suisse, u slučaju potrebe, dobiti financijsku pomoć.'Dobro je da država stane iza banke'Vedriš pojašnjava da je švicarska banka bila izložena po dvije osnove: poslovali su s privatnim klijentima u Americi i Europi te su imali u čitavom svijetu niz depozita pojedinih tvrtki i bogataša, što je ranjiva imovina. Napominje kako je dobro da je država reagirala i poslala umirujuću poruku."Govorimo o psihologiji krize i panike koja se može proširiti. Dobro je svim instrumentima to presjeći. Kad pokažete sigurnost, stvari se smiruju", kaže Vedriš. "Poruke regulatora i država su sada izrazito značajne. Ne u smislu gašenja krize, već sprječavanja krize. Ovo što sad daje Švicarska, neće time sanirati depozitare, samo hoće osigurati likvidnost da banka normalno funkcionira. Ako će depozitari odlučiti povući novac, to je druga priča. Ovo je samo injekcija da se ostane na nogama i posluje. To vam je poput kasko osiguranja: na kraju godine ste sretni da ste platiti policu, a da je niste koristili. Dovoljno je da država kaže da će stati iza banaka da ne bude krize", kaže Vedriš.Teško je i zamisliti kakve bi bile posljedice kolapsa globalno važne banke s imovinom od pola milijarde dolara i 50.000 zaposlenih. Al-Khudairy pokušao je naknadno 'primiriti strasti' - rekavši da su tržišta plašljiva i da 'trebaju stvari koje potvrđuju zabrinutost'. Podsjetio je da je još u listopadu 2022. rekao kako SNB neće povećati svoj udio u banci. "Ako pogledate što je čak i Švicarska nacionalna banka jučer rekla, sve je u redu", kazao je te dodao kako misli 'da im neće trebati više kapitala'."Nije slučajno da se ovo dogodilo u Švicarskoj, koja je izvan eurozone. U europskim bankama je manje slabosti koje bi mogle uzdrmati poziciju", kaže Vedriš dodajući da kod velikog broja europskih država regulatori nacionalne agencije i Europska središnja banka (ECB) imaju striktni nadzor i kontrolu. Vjeruje da će se situacija stabilizirati, 'jer nikome nije u interesu da se kriza iz bankarskog sektora prenese u realni sektor'. Blaga recesija ili tvrdo prizemljenje?Međutim, to ne znači da slučaj Credit Suissea nije privukao pozornost ECB-a. Središnja banka već je kontaktirala sistemski važne zajmodavce kako bi ispitala njihovu izloženost švicarskoj banci. Radi njezine prisutnosti u zemljama poput Njemačke, Italije i Španjolske, ECB ima neizravnu ulogu u reguliranju Credit Suissea, a pritom vodi računa i o drugim europskim bankovnim dionicama koje su, uslijed panike koja je nastala oko Credit Suissea, pale između 8 i 10 posto. Za sada, ipak, vlada mišljenje da je problem švicarske banke specifičan slučaj te da nije sistemske prirode, iako tek ostaje za vidjeti hoće li umirujuće poruke države primiriti i paniku na financijskom tržištu. Međutim, čak i da se situacija brzo smiri i zaboravi, ovi neugodni događaju nametnuli su pitanje trebaju li FED i ECB razmisliti o ublažavanju svoje politike zaoštravanja kamatnih stopa radi suzbijanja inflacije? Jer, iako suzbija inflaciju, podizanje kamatnih stopa može nanijeti štetu financijskom sektoru, a posljedično i realnom. Balansirati između te dvije vatre nije lako - kako je Vedriš već ranije spomenuo u razgovoru za Net.hr, u pitanju je 'fine tuning'.  Zasada, ECB je nastavio s podizanjem kamatne stope, dok se odluka FED-a još se čeka. Neki nagađaju da će FED sada ipak ublažiti rast kamate za 0.25 postotnih bodova umjesto 0.5 posto, ali postoje i špekulacije da uopće neće podići kamatne stope dok se panika na financijskom tržištu ne smiri. Neki analitičari smatraju kako je FED već prošle godine krenuo previše agresivno u povećanje kamatnih stopa te da su zbog toga u financijskom sustavu nastale pukotine koje sada povećavaju zabrinutost ulagača za bankarski sektor. Iako podizanje referentnih kamatnih stopa od strane središnjih banaka nije jedini čimbenik koji utječe na financijska tržišta i realni sektor, može uzrokovati da se ono što je trebala biti  'blaga recesija' brzo pretvori u 'tvrdo prizemljenje' (kako je nedavno prognozirao ekonomist Nouriel Roubini) ako se središnje banke odluče oglušiti na to da trenutačni 'rizici financijske stabilnosti' možda ipak 'zahtijevaju niže kamatne stope'. SVIJET U PANICI 

SVIJET U PANICI

Ekspert u razgovoru za Net.hr odgovorio na sva ključna pitanja: Zašto su moćne banke propale, kako će se razvijati kriza i čeka li nas potpuni krah?

Postroll

Preroll

Najveća švicarska banka preuzima Credit Suisse, traži se krivac za kolaps američkog SVB-a

FotoJet.jpg

Novac

Članak

Danas.hr

Krah američke banke izazvao je paniku diljem svijeta, analitičar detektirao glavne probleme: 'Upaljeni su crveni alarmi'

Silicon Valley Bank, Joe Biden

Svijet

Miroslav Filipović

Što se to događa na financijskom tržištu: Trebamo li strahovati od urušavanja bankarskog sustava?

Credit Suisse, kriza

Maja Mahovlić

#SVB

'Zombija više nema, ali stiglo nam je čudovište!'; Pljušte žestoke reakcije na stvaranje nove megabanke: 'Ništa od ovoga nije se dogodilo slučajno...'

'Zombija više nema, ali stiglo nam je čudovište!'; Pljušte žestoke reakcije na stvaranje nove megabanke: 'Ništa od ovoga nije se dogodilo slučajno...'

Krah američke banke izazvao je paniku diljem svijeta: Analitičar nam je otkrio glavne probleme, svi gledaju u samo jednom pravcu!

Krah američke banke izazvao je paniku diljem svijeta: Analitičar nam je otkrio glavne probleme, svi gledaju u samo jednom pravcu!

Ekspert u razgovoru za Net.hr odgovorio na sva ključna pitanja: Zašto su moćne banke propale, kako će se razvijati kriza i čeka li nas potpuni krah?

Ekspert u razgovoru za Net.hr odgovorio na sva ključna pitanja: Zašto su moćne banke propale, kako će se razvijati kriza i čeka li nas potpuni krah?