Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Mnogim stanovnicima Banije njihova stoka najvažnija je i najvrjednija imovina, često i više od imovine, što često zaboravljamo. Do svojih krava, svinja, kokoši i ostalih domaćih životinja drže kao do obitelji, a osim kuća i drugih objekata, u potresu je nastradala i stoka. Ponovno su se našli na meti prekupaca.</para>
<para>13 krava sa imanja Milana Vranjanina više nema ni na ispaši, ni u štali. U potresu im je uništena kuća, strojevi i OPG, a krave je, kaže, bio prisiljen dati. "Krave su bile i zatrpane ja sam ih istjerao na polje, nisam ih imao na što musti, išle su za mnom bleje, znate. Ja sam ih bio prislijen dati, dao sam ih za 450 eura, a inače vrije 1500 eura. Dao sam Švercerima", ispričao je Milan Vranjanin iz Luščana za <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/3971132/prekupci-na-banovini-za-kravu-vrijednu-1500-eura-placaju-450-boli-dusa-i-plakao-sam-kada-sam-utovario-ali-sto-cu-druge-nisam-imao/">RTL</ulink>. Milan se teško rastao od svojih krava, ali kako kaže, druge nije imao: "Prodavao sam mlijeko, prodaš tele, prodaš janje, prodaš prase, sad od toga nema ništa. Boli duša i plakao sam kada sam utovario, ali što ću, druge nisam imao", rekao je.</para>
<para>Osim statičara Banijom hodaju i nakupci koji iskorištavaju priliku, odnosno nepriliku koja je snašla ljude s tog područja, a nisu zaobišli ni imanje Radmanovićevih gdje ih je dočekalo 12 krava. "Mi smo bili u počeku da prodamo i dolazimo, ali je to bilo u bescjenje. Ljudi su privatno dolazili. Nudili su za one za koje smo mogli dobiti 5000 kuna, nudili su po 3500", ispričala je Mira Ignejtić Radmanović iz Donje Bačuge.</para>
<para>Nakupci su bili i u trećem selu kod gospođe Rade koja, iako joj je kuća uništena i živi u kamp kućici, od životinja se ne želi odvojiti. "Mi ćemo ovo preživjeti, oni su sretni uz mene", kaže. Ima svinje, deset ovaca i dvije krave, a od teleta se morala oprostiti nakon potresa jer je ostalo zatrpano u štali i bilo ozlijeđeno. "Gospodin je rekao da je iz Ministarstva. Nudili su 22 kune za moje tele, stvarno mislim, u ovakvim okolnostima da nam daju 22 kune. To nema smisla. Mizerija. To stvarno nema smisla, da ja nju ne hranim", ustvrdila je Rada Matijašević iz Grabovca Banskog.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="53981d8c-b1c6-11eb-acda-0242ac13003d"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4f70991e-b1c6-11eb-bbe1-0242ac130065"/>
<heading2>Ministarstvo poljoprivrede sudjeluje u otkupu</heading2>
<para>
Ukoliko netko želi prodati stoku Ministarstvo poljoprivrede posreduje u otkupu.</para>
<para>"Ministarstvo poljoprivrede ne sudjeluju u definiranju cijene između vlasnika - uzgajivača stoke i subjekta u poslovanju s hranom s kojima smo ih povezali, a u svim našim razgovorima predstavnici i mesne i mliječne industrije su naglasili da će uzgajivačima ponuditi poštene tržišne cijene. Sa sutrašnjim danom bit će realiziran otkup za 171 grlo svih vrsta i kategorija stoke", javljaju iz Ministarstva poljoprivrede o nakupcima.</para>
<para>Da se Ministarstvo trebalo ipak malo više angažirati oko cijene smatra gospođa Rada kao i mnogi drugi stočari. "Stvarno nije u redu. Treba se žrtvovat cijele godine za tu životinju, ona mene ne bi voljela, da ja ne brinem o njoj. Ne dam ju tako lako, mi smo ljubav velika", rekla je Rada.</para>
<para>Stočarima nije sigurno lako - ili su im životinje uginule ili pobjegle ili su im štale razrušene. Petrinjski veterinar za RTL je rekao kako su životinje također pod stresom jer ne jedu, ne hodaju i ne žele van iz štale, a s druge strane, ljudi zbog njih ne žele iz sela.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4f9e2366-b1c6-11eb-b699-0242ac130065"/>

Krave vrijedne 1500 prodali za tek 450 eura Mnogi stanovnici potresom pogođenog područja Banije bave se stočarstvom, a stoka im je najvrjednija imovina koju imaju i zbog koje ne žele napustiti svoja ognjišta. 

Mnogim stanovnicima Banije njihova stoka najvažnija je i najvrjednija imovina, često i više od imovine, što često zaboravljamo. Do svojih krava, svinja, kokoši i ostalih domaćih životinja drže kao do obitelji, a osim kuća i drugih objekata, u potresu je nastradala i stoka. Ponovno su se našli na meti prekupaca.
13 krava sa imanja Milana Vranjanina više nema ni na ispaši, ni u štali. U potresu im je uništena kuća, strojevi i OPG, a krave je, kaže, bio prisiljen dati. "Krave su bile i zatrpane ja sam ih istjerao na polje, nisam ih imao na što musti, išle su za mnom bleje, znate. Ja sam ih bio prislijen dati, dao sam ih za 450 eura, a inače vrije 1500 eura. Dao sam Švercerima", ispričao je Milan Vranjanin iz Luščana za RTL.  Milan se teško rastao od svojih krava, ali kako kaže, druge nije imao: "Prodavao sam mlijeko, prodaš tele, prodaš janje, prodaš prase, sad od toga nema ništa. Boli duša i plakao sam kada sam utovario, ali što ću, druge nisam imao", rekao je.
Osim statičara Banijom hodaju i nakupci koji iskorištavaju priliku, odnosno nepriliku koja je snašla ljude s tog područja, a nisu zaobišli ni imanje Radmanovićevih gdje ih je dočekalo 12 krava. "Mi smo bili u počeku da prodamo i dolazimo, ali je to bilo u bescjenje. Ljudi su privatno dolazili. Nudili su za one za koje smo mogli dobiti 5000 kuna, nudili su po 3500", ispričala je Mira Ignejtić Radmanović iz Donje Bačuge.
Nakupci su bili i u trećem selu kod gospođe Rade koja, iako joj je kuća uništena i živi u kamp kućici, od životinja se ne želi odvojiti. "Mi ćemo ovo preživjeti, oni su sretni uz mene", kaže. Ima svinje, deset ovaca i dvije krave, a od teleta se morala oprostiti nakon potresa jer je ostalo zatrpano u štali i bilo ozlijeđeno. "Gospodin je rekao da je iz Ministarstva. Nudili su 22 kune za moje tele, stvarno mislim, u ovakvim okolnostima da nam daju 22 kune. To nema smisla. Mizerija. To stvarno nema smisla, da ja nju ne hranim", ustvrdila je Rada Matijašević iz Grabovca Banskog.




Ministarstvo poljoprivrede sudjeluje u otkupu

Ukoliko netko želi prodati stoku Ministarstvo poljoprivrede posreduje u otkupu.
"Ministarstvo poljoprivrede ne sudjeluju u definiranju cijene između vlasnika - uzgajivača stoke i subjekta u poslovanju s hranom s kojima smo ih povezali, a u svim našim razgovorima predstavnici i mesne i mliječne industrije su naglasili da će uzgajivačima ponuditi poštene tržišne cijene. Sa sutrašnjim danom bit će realiziran otkup za 171 grlo svih vrsta i kategorija stoke", javljaju iz Ministarstva poljoprivrede o nakupcima.
Da se Ministarstvo trebalo ipak malo više angažirati oko cijene smatra gospođa Rada kao i mnogi drugi stočari. "Stvarno nije u redu. Treba se žrtvovat cijele godine za tu životinju, ona mene ne bi voljela, da ja ne brinem o njoj. Ne dam ju tako lako, mi smo ljubav velika", rekla je Rada.
Stočarima nije sigurno lako - ili su im životinje uginule ili pobjegle ili su im štale razrušene. Petrinjski veterinar za RTL je rekao kako su životinje također pod stresom jer ne jedu, ne hodaju i ne žele van iz štale, a s druge strane, ljudi zbog njih ne žele iz sela.

 'BOLI DUŠA, PLAKAO SAM, ALI ŠTO ĆU, NEMA MI DRUGE...'; Nakon potresa na meti prekupaca: 

'BOLI DUŠA, PLAKAO SAM, ALI ŠTO ĆU, NEMA MI DRUGE...'; Nakon potresa na meti prekupaca:

Krave vrijedne 1500 prodali za tek 450 eura

<para>
Danima nakon potresa na Baniji kruže priče o prekupcima koji za sitan novac kupuju stoku, ne mareći za situaciju u kojoj se stočari nalaze. To je na svojoj koži osjetio i Milan Vranjanin iz sela Luščani, na pola puta između Gline i Petrinje. On je prodao 10 krava za 400 eura po grlu, iako vrijede dva i pol puta više.</para>
<para>"Nisam mogao to izdržati. Slušati kako moje krave tužno muču od otežalih vimena, curilo im je mlijeko. Električne muzilice ostale su spljoštene. Pogledajte, ništa nije ostalo. I da su muzilice ostale čitave, opet ništa, kad nije bilo struje. Sve nam je o'šlo. Imali smo puno hrane za stoku, ali što vrijedi kad su krave ostale bez krova. Zabrinulo me kad nam je došao veterinar i rekao: 'Krave ne mogu dugo ovako, razboljet će se, dobit će upalu od nemužnje, skupo će vas koštati njihovo liječenje'. Katastrofa. Onda sam odlučio, iako to i nije neki izbor - moram ih prodati tom bjelovarskom prekupcu. Prodao sam deset krava, svaku za po 400 eura, a znam da vrijedi barem tisuću. Većina krava je imala samo par godina, najstarija krava bila je stara osam godina, ali poživjet će ona još par godina... Tražio sam 600 eura za svaku, ali prekupac nije htio ni čuti. 400 i gotovo, uzmi ili ostavi. Ostavio sam samo tri junca, oni se ne muzu. Samo da ih ne zatrpaju sad novi potresi", govori nam Vranjanin za <ulink url="https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/prodao-sam-10-krava-svaku-po-400-a-znam-da-vrijede-i-1000-bilo-je-uzmi-il-ostavi-15042317">Jutarnji</ulink>.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="558bd534-b1c6-11eb-b1fd-0242ac140011"/>
<heading2>Pale otkupne cijene</heading2>
<para>
Nije on jedini iz sela koje broji šezdesetak kuća, od kojih je možda svaka četvrta ili peta nastanjena, a da se na ovakav način riješio izvora hrane i novca. Kaže kako je njegov susjed dan ranije prodao 109 ovaca. U potresu mu je stradala štala i kuća od dvjestotinjak kvadrata, tako da sada žive u mobilnoj kućici u dnu dvorišta. Vratio se, zajedno s obitelji, nakon rata te obnovio sve, osim stočarske proizvodnje. Vranjani kažu da život na Baniji više nije tako dobar kao prije rata.</para>
<para>"Pogotovo otkad se ovaj kraj više ne može nadati ikakvom otkupu od Gavrilovića koji je nekoć bio motor razvoja i izvor sigurnosti", priča obitelj, koja je nekad bila jedna od 6000 kooperanata Gavrilovića. S njima su imali ugovor o otkupu stoke, ali on je prestao vrijediti kada se tvrtka, koja se voli podičiti stoljetnom tradicijom, okrenula otkupu smrznutog mesa iz inozemstva.</para>
<para>Ipak, nekako žive od otkupa mlijeka. Iako im je Vindija nekad plaćala četiri kune po litri prvoklasnog mlijeka, sada ne uspijevaju dobiti više od 2,5 kune. Deset krava koje su prodali osiguravalo im je oko 4500 kuna mjesečno. Sad su ostali i bez toga, a jedini prihod im je 900 kuna poljoprivredne mirovine.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4a7d850c-b1c6-11eb-bea9-0242ac140015"/>
<heading2>Udomljavanje stoke</heading2>
<para>
Petrinjski paroh, protojerej Saša Umičević javnim je apelom pokušao spriječiti nepoštenu trgovinu stokom. "Molim vas, ne dajte svoju stoku nakupcima za minimalne iznose koje vam nude. Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je skloništa, posreduje i za pravičan otkup stoke. Ljudi u stanju očaja rasprodaju svoje blago ni za što, a ako ostanu bez njega, jako će teško ispočetka", govori.</para>
<para>U pomoć stočarima priskočio je vlasnik OPG-a u Sjeverovcu kod Sunje, Rodoljub Džakula. On posjeduje imanje od 200 hektara s 80 krava, 20 junica, 150 ovaca, 100 svinja, 23 magarca i 15 konja. Dosad je već udomio stado ovaca i nekoliko krava. Predložio je da svatko od velikih uzgajivača u zemlji udomi stoku sa stradalih područja. Ipak, problem vidi u tome što država nije prikupila podatke od veterinarskih stanica o stoci te napravila plan zbrinjavanja. Istaknuo je kako su u stočarstvu ostali ljudi koji nisu mogli ništa bolje raditi. Smatra da je potres ubrzao raspad Banije, na kojoj zbog takvih stvari, drži on, nema razvoja.</para>
<para>"Nad dvije trećine OPG-ova stalno visi mač nad glavom kad će se ugasiti jer mnogi nemaju snage da se brinu o stoci i neisplativi su u svim kalkulacijama proizvodnje. Naša sela su stara i pusta. Nikako ne možemo stvoriti preduvjete da ljudi radije rade u poljoprivredi nego u komunalcu", zaključio je Džakula.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4a617ff6-b1c6-11eb-9218-0242ac140010"/>

Stočar s Banije prodao 10 krava za 4000 eura, iako je mogao dobiti 2,5 puta više Stočarima s Banije, kojima su životinje jedini izvor novca, dolaze prekupci i otkupljuju grla po znatno nižim cijenama od njihove vrijednosti 

Danima nakon potresa na Baniji kruže priče o prekupcima koji za sitan novac kupuju stoku, ne mareći za situaciju u kojoj se stočari nalaze. To je na svojoj koži osjetio i Milan Vranjanin iz sela Luščani, na pola puta između Gline i Petrinje. On je prodao 10 krava za 400 eura po grlu, iako vrijede dva i pol puta više.
"Nisam mogao to izdržati. Slušati kako moje krave tužno muču od otežalih vimena, curilo im je mlijeko. Električne muzilice ostale su spljoštene. Pogledajte, ništa nije ostalo. I da su muzilice ostale čitave, opet ništa, kad nije bilo struje. Sve nam je o'šlo. Imali smo puno hrane za stoku, ali što vrijedi kad su krave ostale bez krova. Zabrinulo me kad nam je došao veterinar i rekao: 'Krave ne mogu dugo ovako, razboljet će se, dobit će upalu od nemužnje, skupo će vas koštati njihovo liječenje'. Katastrofa. Onda sam odlučio, iako to i nije neki izbor - moram ih prodati tom bjelovarskom prekupcu. Prodao sam deset krava, svaku za po 400 eura, a znam da vrijedi barem tisuću. Većina krava je imala samo par godina, najstarija krava bila je stara osam godina, ali poživjet će ona još par godina... Tražio sam 600 eura za svaku, ali prekupac nije htio ni čuti. 400 i gotovo, uzmi ili ostavi. Ostavio sam samo tri junca, oni se ne muzu. Samo da ih ne zatrpaju sad novi potresi", govori nam Vranjanin za Jutarnji.


Pale otkupne cijene

Nije on jedini iz sela koje broji šezdesetak kuća, od kojih je možda svaka četvrta ili peta nastanjena, a da se na ovakav način riješio izvora hrane i novca. Kaže kako je njegov susjed dan ranije prodao 109 ovaca. U potresu mu je stradala štala i kuća od dvjestotinjak kvadrata, tako da sada žive u mobilnoj kućici u dnu dvorišta. Vratio se, zajedno s obitelji, nakon rata te obnovio sve, osim stočarske proizvodnje. Vranjani kažu da život na Baniji više nije tako dobar kao prije rata.
"Pogotovo otkad se ovaj kraj više ne može nadati ikakvom otkupu od Gavrilovića koji je nekoć bio motor razvoja i izvor sigurnosti", priča obitelj, koja je nekad bila jedna od 6000 kooperanata Gavrilovića. S njima su imali ugovor o otkupu stoke, ali on je prestao vrijediti kada se tvrtka, koja se voli podičiti stoljetnom tradicijom, okrenula otkupu smrznutog mesa iz inozemstva.
Ipak, nekako žive od otkupa mlijeka. Iako im je Vindija nekad plaćala četiri kune po litri prvoklasnog mlijeka, sada ne uspijevaju dobiti više od 2,5 kune. Deset krava koje su prodali osiguravalo im je oko 4500 kuna mjesečno. Sad su ostali i bez toga, a jedini prihod im je 900 kuna poljoprivredne mirovine.


Udomljavanje stoke

Petrinjski paroh, protojerej Saša Umičević javnim je apelom pokušao spriječiti nepoštenu trgovinu stokom. "Molim vas, ne dajte svoju stoku nakupcima za minimalne iznose koje vam nude. Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je skloništa, posreduje i za pravičan otkup stoke. Ljudi u stanju očaja rasprodaju svoje blago ni za što, a ako ostanu bez njega, jako će teško ispočetka", govori.
U pomoć stočarima priskočio je vlasnik OPG-a u Sjeverovcu kod Sunje, Rodoljub Džakula. On posjeduje imanje od 200 hektara s 80 krava, 20 junica, 150 ovaca, 100 svinja, 23 magarca i 15 konja. Dosad je već udomio stado ovaca i nekoliko krava. Predložio je da svatko od velikih uzgajivača u zemlji udomi stoku sa stradalih područja. Ipak, problem vidi u tome što država nije prikupila podatke od veterinarskih stanica o stoci te napravila plan zbrinjavanja. Istaknuo je kako su u stočarstvu ostali ljudi koji nisu mogli ništa bolje raditi. Smatra da je potres ubrzao raspad Banije, na kojoj zbog takvih stvari, drži on, nema razvoja.
"Nad dvije trećine OPG-ova stalno visi mač nad glavom kad će se ugasiti jer mnogi nemaju snage da se brinu o stoci i neisplativi su u svim kalkulacijama proizvodnje. Naša sela su stara i pusta. Nikako ne možemo stvoriti preduvjete da ljudi radije rade u poljoprivredi nego u komunalcu", zaključio je Džakula.

 'BILO JE UZMI ILI OSTAVI': 

'BILO JE UZMI ILI OSTAVI':

Stočar s Banije prodao 10 krava za 4000 eura, iako je mogao dobiti 2,5 puta više

<para>
 
 <ulink url="http://net.hr/danas/hrvatska/neobicna-objava-jednog-ministra-stvarno-ne-znam-koji-pametnjakovic-misli-da-je-ovo-ovo-normalno-ponasanje/">NEOBIČNA OBJAVA JEDNOG MINISTRA: ‘Stvarno ne znam koji pametnjaković misli da je ovo normalno ponašanje’</ulink>
 
</para>
<para>Iz tog ugovora vidljivo je kako je trgovac od proizvođača “uzeo” čak 80-postotni rabat. Tolušić ga je okarakterizirao ucjenom kazavši kako mu je sad jasnije zašto se neki toliko bune protiv Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi.
</para>
<heading2>Netko ostvaruje velike profite, a netko i gubitke</heading2>
<para>
“Ovo je ugovor jednog velikog stranog trgovačkog lanca s našim domaćim poljoprivrednim proizvođačem. Na cijenu našeg proizvoda trgovac 'udara', odnosno ucjenjuje našeg proizvođača s gotovo 80 posto rabata. Upravo zbog ovakvih 'pametnjakovića' i uvodimo Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi. Doista ne znam tko normalan misli da je 80 posto rabata na proizvođačku cijenu pošteno i normalno ponašanje. Nisu ni domaći trgovački lanci mnogo bolji, ali ovo je jedan od najružnijih primjera. I zato, koliko god se pojedini lobiji trudili spriječiti donošenje ovog zakona (a sad mi je jasno zašto), mogu im samo poručiti da uzalud troše energiju. Bolje im je da počnu mijenjati ugovore i način poslovanja”, kazao je Tolušić.</para>
<para>Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže kako poljoprivredni proizvođači već godinama upozoravaju na ovakav odnos.</para>
<para>Brlošić podsjeća kako je najčešće proizvođač bio izmanipuliran od otkupljivača ili trgovca i zbog čega je poljoprivreda dovedena na nisku razinu.</para>
<para>“U tom lancu od proizvođača, preko prerađivača, do potrošača, netko ostvaruje velike profite, a netko i gubitke. Na žalost, primarni proizvođači nisu među onima koji imaju velike profite. Kilogram pšenice je 80 lipa, a kruha 10 kuna. Proizvođači voća i povrća također su izloženi ucjenama. Za isporučene proizvode trgovac im obračun izradi nekoliko mjeseci poslije, svrstavajući voće i povrće u klasu koju želi, na što proizvođač ne može utjecati ili odbijajući im iznose za voće i povrće koje je propalo u skladištu ili trgovini. Da i ne spominjemo rokove plaćanja, koji se nerijetko produlje na 12 i više mjeseci,” kaže Brlošić.</para>
<para>
 
 <ulink url="http://net.hr/danas/hrvatska/tolusic-najavio-kazne-i-do-tri-milijuna-kuna-na-opcu-radost-i-trgovaca-i-proizvodaca-i-preradivaca-uvest-cu-red/">TOLUŠIĆ NAJAVIO KAZNE I DO TRI MILIJUNA KUNA: ‘Na opću radost i trgovaca i proizvođača i prerađivača uvest ću red’</ulink>
 
</para>
<para>On se nada da će se mnogo toga lošega početi rješavati primjenom Zakona o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse, premda se mnogo moglo učiniti i kvalitetnijom primjenom Zakona o trgovini.</para>
<para>Predsjednik klastera Slavonska jabuka i potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice Stjepan Zorić kaže kako je ministar samo naveo jedan primjer svakodnevne prakse s kojom se suočavaju proizvođači voća u Hrvatskoj.</para>
<para>"Nepoštena trgovačka praksa je postala opće pravilo poslovanja i odnosa trgovaca prema primarnim proizvođačima. U nas trgovci kupe breskve po dvije kune, a na Jadranu ih onda prodaju po 30 kuna. Prosječna cijena kilograma jabuke prve klase, koju dobiva proizvođač u Slavoniji, kada mu trgovac odbije sve troškove, jest kunu i pol do dvije. U maloprodajnim centrima kilogram jabuka prve klase stoji od osam do 10 kuna. To su jednostavno nenormalni odnosi", kaže Zorić i dodaje:
</para>
<heading2>'Rezultat? Uništena poljoprivredna proizvodnja!'</heading2>
<para>
"Istodobno je u Italiji i drugim zapadnoeuropskim zemljama otkupna cijena jabuka od 40 do 50 eurocenti ili od 3 do 3,75 kuna, dok je prosječna maloprodajna cijena kilograma od jedan do dva eura. U nas je otkupna cijena zapravo ispod cijene proizvodnje jabuke. Dovedeni smo do toga da su nam rokovi plaćanja sporedni. I što je rezultat? Uništena poljoprivredna proizvodnja!"</para>
<para>
 
 <ulink url="http://net.hr/danas/traze-detaljnu-istragu-istrazite-gdje-je-50-milijuna-kuna-dobili-su-ih-ljudi-koji-nemaju-ni-krave-ni-pasnjake/">TRAŽE DETALJNU ISTRAGU: ‘Istražite gdje je 50 milijuna kuna. Dobili su ih ljudi koji nemaju ni krave ni pašnjake’</ulink>
 
</para>
<para>Zorić ističe kako su u Hrvatskoj često odnosi između proizvođača i trgovaca ucjenjivački. Zorić dodaje kako trgovci govore da je riječ o suradnji poslovnih partnera.</para>
<para>“Kako smo partneri? Ne možemo biti partneri ako trgovina ostvaruje velike profite, a mi proizvođači propadamo,” zaključuje Zorić.</para>

'Kupe breskve od nas po 2 kune pa ih na Jadranu prodaju po 30 kuna' Deseci tisuća OPG-ova koji su se bavili primarnom proizvodnjom - ratarstvom, povrtlarstvom i voćarstvom - propali su u proteklih sedam godina velikim dijelom i zbog odnosa trgovaca prema njima. 

   
      NEOBIČNA OBJAVA JEDNOG MINISTRA: ‘Stvarno ne znam koji pametnjaković misli da je ovo normalno ponašanje’
   

Iz tog ugovora vidljivo je kako je trgovac od proizvođača “uzeo” čak 80-postotni rabat. Tolušić ga je okarakterizirao ucjenom kazavši kako mu je sad jasnije zašto se neki toliko bune protiv Zakona o nepoštenoj trgovačkoj praksi.

Netko ostvaruje velike profite, a netko i gubitke

“Ovo je ugovor jednog velikog stranog trgovačkog lanca s našim domaćim poljoprivrednim proizvođačem. Na cijenu našeg proizvoda trgovac 'udara', odnosno ucjenjuje našeg proizvođača s gotovo 80 posto rabata. Upravo zbog ovakvih 'pametnjakovića' i uvodimo Zakon o suzbijanju nepoštenih trgovačkih praksi. Doista ne znam tko normalan misli da je 80 posto rabata na proizvođačku cijenu pošteno i normalno ponašanje. Nisu ni domaći trgovački lanci mnogo bolji, ali ovo je jedan od najružnijih primjera. I zato, koliko god se pojedini lobiji trudili spriječiti donošenje ovog zakona (a sad mi je jasno zašto), mogu im samo poručiti da uzalud troše energiju. Bolje im je da počnu mijenjati ugovore i način poslovanja”, kazao je Tolušić.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže kako poljoprivredni proizvođači već godinama upozoravaju na ovakav odnos.
Brlošić podsjeća kako je najčešće proizvođač bio izmanipuliran od otkupljivača ili trgovca i zbog čega je poljoprivreda dovedena na nisku razinu.
“U tom lancu od proizvođača, preko prerađivača, do potrošača, netko ostvaruje velike profite, a netko i gubitke. Na žalost, primarni proizvođači nisu među onima koji imaju velike profite. Kilogram pšenice je 80 lipa, a kruha 10 kuna. Proizvođači voća i povrća također su izloženi ucjenama. Za isporučene proizvode trgovac im obračun izradi nekoliko mjeseci poslije, svrstavajući voće i povrće u klasu koju želi, na što proizvođač ne može utjecati ili odbijajući im iznose za voće i povrće koje je propalo u skladištu ili trgovini. Da i ne spominjemo rokove plaćanja, koji se nerijetko produlje na 12 i više mjeseci,” kaže Brlošić.

   
      TOLUŠIĆ NAJAVIO KAZNE I DO TRI MILIJUNA KUNA: ‘Na opću radost i trgovaca i proizvođača i prerađivača uvest ću red’
   

On se nada da će se mnogo toga lošega početi rješavati primjenom Zakona o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse, premda se mnogo moglo učiniti i kvalitetnijom primjenom Zakona o trgovini.
Predsjednik klastera Slavonska jabuka i potpredsjednik Hrvatske voćarske zajednice Stjepan Zorić kaže kako je ministar samo naveo jedan primjer svakodnevne prakse s kojom se suočavaju proizvođači voća u Hrvatskoj.
"Nepoštena trgovačka praksa je postala opće pravilo poslovanja i odnosa trgovaca prema primarnim proizvođačima. U nas trgovci kupe breskve po dvije kune, a na Jadranu ih onda prodaju po 30 kuna. Prosječna cijena kilograma jabuke prve klase, koju dobiva proizvođač u Slavoniji, kada mu trgovac odbije sve troškove, jest kunu i pol do dvije. U maloprodajnim centrima kilogram jabuka prve klase stoji od osam do 10 kuna. To su jednostavno nenormalni odnosi", kaže Zorić i dodaje:

'Rezultat? Uništena poljoprivredna proizvodnja!'

"Istodobno je u Italiji i drugim zapadnoeuropskim zemljama otkupna cijena jabuka od 40 do 50 eurocenti ili od 3 do 3,75 kuna, dok je prosječna maloprodajna cijena kilograma od jedan do dva eura. U nas je otkupna cijena zapravo ispod cijene proizvodnje jabuke. Dovedeni smo do toga da su nam rokovi plaćanja sporedni. I što je rezultat? Uništena poljoprivredna proizvodnja!"

   
      TRAŽE DETALJNU ISTRAGU: ‘Istražite gdje je 50 milijuna kuna. Dobili su ih ljudi koji nemaju ni krave ni pašnjake’
   

Zorić ističe kako su u Hrvatskoj često odnosi između proizvođača i trgovaca ucjenjivački. Zorić dodaje kako trgovci govore da je riječ o suradnji poslovnih partnera.
“Kako smo partneri? Ne možemo biti partneri ako trgovina ostvaruje velike profite, a mi proizvođači propadamo,” zaključuje Zorić. RAZOTKRIVENI POHLEPNI TRGOVCI: 

RAZOTKRIVENI POHLEPNI TRGOVCI:

'Kupe breskve od nas po 2 kune pa ih na Jadranu prodaju po 30 kuna'

<para>
Europska komisija zbog embarga ruskog tržišta financira donaciju 2300 tona jabuka u humanitarne svrhe, a uvozni lobiji zadovoljno trljaju ruke, jer uvezenu jabuku iz Poljske podvaljuju pod domaću.</para>
<para>Radi se uglavnom o jabukama iz lanjske berbe, koja je prezimila u hladnjačama i niže je kvalitete, a donira se domovima umirovljenika, bolnicama i humanitarnim organizacijama, dok naši proizvođači nemaju gdje sa svojom jabukom.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="0124a2d4-92b1-11eb-9181-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Problem je u tome što uvozna jabuka nije samo u donacijama, već se prodaje i na policama trgovačkih centara i tržnicama, pa dolazimo do logičkog pitanja: kakvu jabuku jedemo i kako prepoznati stari plod? Takve jabuke nemaju ni okusa ni mirisa zbog predugog držanja u hladnjačama. Nisu ni slatke ni kisele, kora im je namreškana, a peteljka suha i smeđa.</para>
<para>Uvozni lobiji u Poljskoj plaćaju jabuku sedam do deset eurocenti po kilogramu (75 lipa) koje zatim prodaju u Hrvatskoj po pet puta višoj cijeni.</para>
<para>U tom se poslu vrti najmanje desetak milijuna kuna koje plaća Europska unija. Najgore je od svega što domaća jabuka propada i s njom brojni vlasnici plantaža. Jedemo uvozno jer u domaćim trgovinama uopće nema hrvatskih jabuka.</para>
<para>Riječ je o voću niže i sumnjive kvalitete, koje ne završava u smeću (berba 2014. i 2015.), nego na našem stolu, kao prvoklasna roba, ili se donira humanitarnim ustanovama, otkad su prije tri godine Rusima uvedene sankcije pa EU ublažava muke voćara.
</para>
<heading2>Mjere Unije indirektno štete domaćim proizvođačima</heading2>
<para>
"Uniji je cilj ublažiti štete proizvođačima voća, a ne puniti džepove raznim uvoznicima, što se kod nas događa", kaže Ivković, naglašavajući kako su upravo ovakvim mjerama lani spašeni brojni 'mali' domaći proizvođači jabuka, koji su donirali jabuke sa svojih obiteljskih gospodarstava, a ove jeseni nisu prošli na natječaju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="01bd895e-92b1-11eb-92c9-0242ac12000f" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"Tragično je da Europa puni džepove švercerima jabuka. Nemaju ni kilograma jabuka, a doniraju ih okolo", ističe Ivković, slikovito opisujući način prijave na natječaj Agencije, koja je nadležna za isplatu i kompletnu provedbu "privremene izvanredne mjere potpore proizvođačima jabuka i mandarina za postupak povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju".</para>
<para>"Ovdje radi 'brzi prst'. A to je prijavljivanje elektroničkim putem u Agenciju, koja je raspisala natječaj za donacije jabuka i mandarina, što jedan seljak nikako ne može znati niti ispuniti zahtjevnu papirologiju. Ja točno znam koje su tvrtke zasjele za računala i prijavile se za donacije jabuke, a neke od njih uopće ne proizvode jabuke! Ma nemaju ni kilogram jabuka", govori Ivković, tvrdeći da su oni itekako dobro znali kada će se javiti, a bilo je prijava i u pola noći.</para>
<para>"Tek kada su se ovi veliki izredali, mogli su se prijaviti jadni proizvođači s malih obiteljskih gospodarstava", ogorčen je Ivković, koji najavljuje i prosvjede voćara.</para>
<para>"U Hrvatskoj svi sve znaju, ali svjesno godinama zatvaraju oči na probleme voćara", dodaje.</para>
<para>"Stanje ne može biti crnje: 30 posto voćara koji su uzgajali jabuke propalo je. Ljudi ne mogu vraćati kredite. Mi smo upozoravali ministre, i Romića i Jakovinu, i ni jedan nije baš ništa riješio. Samo su odlukama i pravilnicima stvarali pomutnje, iako su znali da je mraz nanio štetu nasadima jabuka i drugog voća od preko 250 milijuna kuna. Da su barem u Europi reagirali na vrijeme, ali nisu, pa voćarima ne preostaje ništa drugo nego krčiti nasade i to je naša realnost", tvrdi Ivković, naglasivši da je lani u Hrvatskoj ubrano oko 120 tisuća tona jabuka, a sada nema ni 30 tisuća tona jer ih je mraz poharao.
</para>
<heading2>Hrvatske eurozastupnice o fleksibilnosti kvota</heading2>
<para>
Hrvatski europarlamentarci kažu kako će se zauzeti za to da se povećaju otkupne kvote za donacije mandarina te da se provede snažnija kontrola kad su u pitanju jabuke.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="03533e9e-92b1-11eb-9f62-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>"Situacija u kojoj se nalaze hrvatski voćari vrlo je zabrinjavajuća i zato sam postavila prioritetno pitanje Europskoj komisiji o fleksibilnosti kvote. Pitanje se odnosi na uvjete po kojima bi se kvota povećala i na mogućnost kompenzacije jedne vrste voća drugom", drži europska zastupnica Biljana Borzan.</para>
<para>"Što se tiče mešetarenja urodom, tijela državne inspekcije tu preuzimaju nadležnost za pravilo provođenje programa EU-a i onda Europska komisija može blokirati ili povući sredstva. Ohrabrujem domaće proizvođače i potrošače da prijave svaku naznaku manipulacije koja šteti domaćem proizvodu", zaključila je Borzan.</para>
<para>Eurozastupnica Marijana Petir drži da je na ministru poljoprivrede da poduzme odgovarajuće korake glede donacija mandarina i jabuka.</para>
<para>"Tražila sam i očitovanje Europske komisije o uvozu voća i povrća iz trećih zemalja tretiranog herbicidima i pesticidima koji nisu dopušteni u EU-u. U države članice, pa tako i u Hrvatsku, uvozi se voće i povrće iz trećih zemalja, koje je tretirano agrokemijskim sredstvima. Ono može biti opasno za zdravlje, a i nelojalna je konkurencija", rezolutna je Petir.</para>
<para>Osim što varaju potrošače, prekupci varaju i Europsku uniju, koja im za donacije takvih jabuka humanitarnim organizacijama, ustanovama socijalne skrbi, školama i vrtićima, te bolnicama i zatvorima izdašno plaća 3,5 kuna po kilogramu, čime ostvaruju ekstra zaradu, a sve na štetu građana.</para>

Posao u kojem se vrte milijuni plaćaju Hrvati "Poljska jabuka donira se hrvatskoj sirotinji, a naša propada u voćnjacima", tvrdi Frano Ivković iz Hrvatske voćarske zajednice, a prenosi Slobodna Dalmacija. 

Europska komisija zbog embarga ruskog tržišta financira donaciju 2300 tona jabuka u humanitarne svrhe, a uvozni lobiji zadovoljno trljaju ruke, jer uvezenu jabuku iz Poljske podvaljuju pod domaću.
Radi se uglavnom o jabukama iz lanjske berbe, koja je prezimila u hladnjačama i niže je kvalitete, a donira se domovima umirovljenika, bolnicama i humanitarnim organizacijama, dok naši proizvođači nemaju gdje sa svojom jabukom.

   

Problem je u tome što uvozna jabuka nije samo u donacijama, već se prodaje i na policama trgovačkih centara i tržnicama, pa dolazimo do logičkog pitanja: kakvu jabuku jedemo i kako prepoznati stari plod? Takve jabuke nemaju ni okusa ni mirisa zbog predugog držanja u hladnjačama. Nisu ni slatke ni kisele, kora im je namreškana, a peteljka suha i smeđa.
Uvozni lobiji u Poljskoj plaćaju jabuku sedam do deset eurocenti po kilogramu (75 lipa) koje zatim prodaju u Hrvatskoj po pet puta višoj cijeni.
U tom se poslu vrti najmanje desetak milijuna kuna koje plaća Europska unija. Najgore je od svega što domaća jabuka propada i s njom brojni vlasnici plantaža. Jedemo uvozno jer u domaćim trgovinama uopće nema hrvatskih jabuka.
Riječ je o voću niže i sumnjive kvalitete, koje ne završava u smeću (berba 2014. i 2015.), nego na našem stolu, kao prvoklasna roba, ili se donira humanitarnim ustanovama, otkad su prije tri godine Rusima uvedene sankcije pa EU ublažava muke voćara.

Mjere Unije indirektno štete domaćim proizvođačima

"Uniji je cilj ublažiti štete proizvođačima voća, a ne puniti džepove raznim uvoznicima, što se kod nas događa", kaže Ivković, naglašavajući kako su upravo ovakvim mjerama lani spašeni brojni 'mali' domaći proizvođači jabuka, koji su donirali jabuke sa svojih obiteljskih gospodarstava, a ove jeseni nisu prošli na natječaju Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).

   

"Tragično je da Europa puni džepove švercerima jabuka. Nemaju ni kilograma jabuka, a doniraju ih okolo", ističe Ivković, slikovito opisujući način prijave na natječaj Agencije, koja je nadležna za isplatu i kompletnu provedbu "privremene izvanredne mjere potpore proizvođačima jabuka i mandarina za postupak povlačenja s tržišta za slobodnu distribuciju".
"Ovdje radi 'brzi prst'. A to je prijavljivanje elektroničkim putem u Agenciju, koja je raspisala natječaj za donacije jabuka i mandarina, što jedan seljak nikako ne može znati niti ispuniti zahtjevnu papirologiju. Ja točno znam koje su tvrtke zasjele za računala i prijavile se za donacije jabuke, a neke od njih uopće ne proizvode jabuke! Ma nemaju ni kilogram jabuka", govori Ivković, tvrdeći da su oni itekako dobro znali kada će se javiti, a bilo je prijava i u pola noći.
"Tek kada su se ovi veliki izredali, mogli su se prijaviti jadni proizvođači s malih obiteljskih gospodarstava", ogorčen je Ivković, koji najavljuje i prosvjede voćara.
"U Hrvatskoj svi sve znaju, ali svjesno godinama zatvaraju oči na probleme voćara", dodaje.
"Stanje ne može biti crnje: 30 posto voćara koji su uzgajali jabuke propalo je. Ljudi ne mogu vraćati kredite. Mi smo upozoravali ministre, i Romića i Jakovinu, i ni jedan nije baš ništa riješio. Samo su odlukama i pravilnicima stvarali pomutnje, iako su znali da je mraz nanio štetu nasadima jabuka i drugog voća od preko 250 milijuna kuna. Da su barem u Europi reagirali na vrijeme, ali nisu, pa voćarima ne preostaje ništa drugo nego krčiti nasade i to je naša realnost", tvrdi Ivković, naglasivši da je lani u Hrvatskoj ubrano oko 120 tisuća tona jabuka, a sada nema ni 30 tisuća tona jer ih je mraz poharao.

Hrvatske eurozastupnice o fleksibilnosti kvota

Hrvatski europarlamentarci kažu kako će se zauzeti za to da se povećaju otkupne kvote za donacije mandarina te da se provede snažnija kontrola kad su u pitanju jabuke.

   

"Situacija u kojoj se nalaze hrvatski voćari vrlo je zabrinjavajuća i zato sam postavila prioritetno pitanje Europskoj komisiji o fleksibilnosti kvote. Pitanje se odnosi na uvjete po kojima bi se kvota povećala i na mogućnost kompenzacije jedne vrste voća drugom", drži europska zastupnica Biljana Borzan.
"Što se tiče mešetarenja urodom, tijela državne inspekcije tu preuzimaju nadležnost za pravilo provođenje programa EU-a i onda Europska komisija može blokirati ili povući sredstva. Ohrabrujem domaće proizvođače i potrošače da prijave svaku naznaku manipulacije koja šteti domaćem proizvodu", zaključila je Borzan.
Eurozastupnica Marijana Petir drži da je na ministru poljoprivrede da poduzme odgovarajuće korake glede donacija mandarina i jabuka.
"Tražila sam i očitovanje Europske komisije o uvozu voća i povrća iz trećih zemalja tretiranog herbicidima i pesticidima koji nisu dopušteni u EU-u. U države članice, pa tako i u Hrvatsku, uvozi se voće i povrće iz trećih zemalja, koje je tretirano agrokemijskim sredstvima. Ono može biti opasno za zdravlje, a i nelojalna je konkurencija", rezolutna je Petir.
Osim što varaju potrošače, prekupci varaju i Europsku uniju, koja im za donacije takvih jabuka humanitarnim organizacijama, ustanovama socijalne skrbi, školama i vrtićima, te bolnicama i zatvorima izdašno plaća 3,5 kuna po kilogramu, čime ostvaruju ekstra zaradu, a sve na štetu građana. 'PRODAJU NAM JABUKE IZ POLJSKE KOJE UGROŽAVAJU ZDRAVLJE': 

'PRODAJU NAM JABUKE IZ POLJSKE KOJE UGROŽAVAJU ZDRAVLJE':

Posao u kojem se vrte milijuni plaćaju Hrvati

<para>Jedna je goranska obitelj, koja se već gotovo dva desetljeća bavi proizvodnjom kravljih sireva, nedavno dobila oštru reklamaciju. Kupac iz Slavonije kazao im je da je kvaliteta sira kojeg rade, a koji je kupio, toliko loša da mu kupnja više neće pasti na pamet. Srećom, za obitelj, ispostavilo se da nije riječ o njihovom siru, piše <emphasis>Novi list</emphasis>.</para>
<heading2>Za sve kriv pad otkupa mlijeka</heading2>
<para>
Naime, supruga proizvođača je to shvatila nakon što joj je kupac rekao kako je sir kupio na odmorištu auto ceste za Split. Budući da ondje ne prodaju svoje proizvode, obitelji je sve bilo jasno. Sir su prodali šverceri koji se s pojavom krize u Hrvatskoj sve češće pojavljuju. Proizvođači razlog za to nalaze i u potezima mljekarske industrije koja je padom otkupa mlijeka, kako kažu, omogućila da svatko u svom domaćinstvu proizvodi sir.</para>
<para>"Zato dolazi do hiperprodukcije sira što najviše koriste prekupci koji otkupljuju sir slabije kvalitete te na njega lijepe etikete i oznake afirmiranih i poznatih sirara, prodajući ga potom po znatno većoj cijeni i debelo zarađujući na tome te istodobno teško oštećujući legalne proizvođače", pojasnio je Nino Mrvoš, vlasnik OPG-a Mrvoš iz Ljubošine. Takav sir najuspješnije se prodaje baš na odmorištima uz cestu.</para>
<heading2>Na što treba paziti</heading2>
<para>
Mrvoš tvrdi da od nadležnih institucija na takvu prodaju nitko ne reagira. A ističe da bi itekako trebali. Naime, kaže kako je upoznat s tim da neki od prekupaca imaju vrlo kvalitetne skenere, vakumirke i ostalu opremu te da sir, nakon kupnje po niskim cijenama, "ukrašavaju" oznakama kvalitetnih proizvođača te preprodaju po daleko većoj cijeni.</para>
<para>
 Petar Mamula u ime Poljoprivredno-savjetodavne službe savjetuje kupce da, ako je to ikako moguće, sir kupuju direktno kod proizvođača. U slučaju da to čine na tržnicama ili sajmovima, trebaju provjeriti imaju li prodavači iskaznice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i legalne veterinarske brojeve o proizvodnji sira.</para>

Na tržištu sve češće sirevi s lažnim etiketama poznatih sirara 
Jedna je goranska obitelj, koja se već gotovo dva desetljeća bavi proizvodnjom kravljih sireva, nedavno dobila oštru reklamaciju. Kupac iz Slavonije kazao im je da je kvaliteta sira kojeg rade, a koji je kupio, toliko loša da mu kupnja više neće pasti na pamet. Srećom, za obitelj, ispostavilo se da nije riječ o njihovom siru, piše Novi list.
Za sve kriv pad otkupa mlijeka

Naime, supruga proizvođača je to shvatila nakon što joj je kupac rekao kako je sir kupio na odmorištu auto ceste za Split. Budući da ondje ne prodaju svoje proizvode, obitelji je sve bilo jasno. Sir su prodali šverceri koji se s pojavom krize u Hrvatskoj sve češće pojavljuju. Proizvođači razlog za to nalaze i u potezima mljekarske industrije koja je padom otkupa mlijeka, kako kažu, omogućila da svatko u svom domaćinstvu proizvodi sir.
"Zato dolazi do hiperprodukcije sira što najviše koriste prekupci koji otkupljuju sir slabije kvalitete te na njega lijepe etikete i oznake afirmiranih i poznatih sirara, prodajući ga potom po znatno većoj cijeni i debelo zarađujući na tome te istodobno teško oštećujući legalne proizvođače", pojasnio je Nino Mrvoš, vlasnik OPG-a Mrvoš iz Ljubošine. Takav sir najuspješnije se prodaje baš na odmorištima uz cestu.
Na što treba paziti

Mrvoš tvrdi da od nadležnih institucija na takvu prodaju nitko ne reagira. A ističe da bi itekako trebali. Naime, kaže kako je upoznat s tim da neki od prekupaca imaju vrlo kvalitetne skenere, vakumirke i ostalu opremu te da sir, nakon kupnje po niskim cijenama, "ukrašavaju" oznakama kvalitetnih proizvođača te preprodaju po daleko većoj cijeni.

   Petar Mamula u ime Poljoprivredno-savjetodavne službe savjetuje kupce da, ako je to ikako moguće, sir kupuju direktno kod proizvođača. U slučaju da to čine na tržnicama ili sajmovima, trebaju provjeriti imaju li prodavači iskaznice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i legalne veterinarske brojeve o proizvodnji sira. 

Na tržištu sve češće sirevi s lažnim etiketama poznatih sirara

Postroll

Preroll

'BOLI DUŠA, PLAKAO SAM, ALI ŠTO ĆU, NEMA MI DRUGE...'; Nakon potresa na meti prekupaca: Krave vrijedne 1500 prodali za tek 450 eura

<para>17.07.2020. Zagreb- Poljoprivredno gospodarstvo Pa-vita Kristijana Pandeka bavi se uzgojem muznih krava i mljekarstvom.
Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL</para>

Zlata Vrijedan

Hrvatska

Članak

Danas.hr

'BILO JE UZMI ILI OSTAVI': Stočar s Banije prodao 10 krava za 4000 eura, iako je mogao dobiti 2,5 puta više

KRAVE

RAZOTKRIVENI POHLEPNI TRGOVCI: 'Kupe breskve od nas po 2 kune pa ih na Jadranu prodaju po 30 kuna'

'PRODAJU NAM JABUKE IZ POLJSKE KOJE UGROŽAVAJU ZDRAVLJE': Posao u kojem se vrte milijuni plaćaju Hrvati

#prekupci

Krave vrijedne 1500 prodali za tek 450 eura

Krave vrijedne 1500 prodali za tek 450 eura

Stočar s Banije prodao 10 krava za 4000 eura, iako je mogao dobiti 2,5 puta više

Stočar s Banije prodao 10 krava za 4000 eura, iako je mogao dobiti 2,5 puta više

'Kupe breskve od nas po 2 kune pa ih na Jadranu prodaju po 30 kuna'

'Kupe breskve od nas po 2 kune pa ih na Jadranu prodaju po 30 kuna'

Posao u kojem se vrte milijuni plaćaju Hrvati

Posao u kojem se vrte milijuni plaćaju Hrvati

Na tržištu sve češće sirevi s lažnim etiketama poznatih sirara

Na tržištu sve češće sirevi s lažnim etiketama poznatih sirara