Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Božić i Nova godina su prošli, a problem s kojim su se kupci tada suočavali i dalje je tu - prasaca nema ni za lijek! Nestašica na tržištu sve je izraženija o čemu svjedoči i svinjogojac Antun Golubović iz Đurića pokraj Gunje:</para>
<para>"Prasci se praktički prodaju i prije nego što se oprase, zapravo se već unaprijed naručuju. Kupci uzimaju čak i prasce "odbijače" i sami ih nadohranjuju dok ne postignu određenu težinu, samo da ih osiguraju na vrijeme. Za prase od 10 do 12 kilograma, starosti od oko četiri tjedna, plaćaju i po 350 do 400 kuna. Takva situacija skoro nije bila. Jesenas je puno krmača, kojih je već ionako malo, otišlo na klanje, a sredinom prosinca skočila je cijena prascima. Prasci od 25 do 30 kilograma i dalje se prodaju po visokoj cijeni od 25 i 26 kuna za kilogram žive vage i vjerujem da će im cijena i dalje rasti", priča Antun za <ulink url="https://www.glas-slavonije.hr/424038/4/Nestasica-na-trzistu-Prasce-rezerviraju-i-prije-nego-se-oprase">Glas Slavonije</ulink>.
</para>
<heading2>Pomama na Facebooku</heading2>
<para>
Čim netko na društvenim mrežama objavi da prodaje prase, odmah, kaže, nastaje prava pomama i u nekoliko minuta stiže i po 50 komenatara: Odakle si? Koliko imaš? Ostavi mi, stižem po njih...</para>
<para>"Ljudi me svakodnevno zovu, pitaju za prasce, ali nažalost neću ih imati sve do lipnja jer mi se krmače tek u travnju počinju prasiti. Prasenje sam pomaknuo zbog zimskog perioda i hladnoće jer onda nema ni toliko gubitaka, ali da sam znao kakva će zima biti, to ne bih učinio. Mislio sam se malo odmoriti i sve sam to pomaknuo za dva, dva i pol mjeseca, ali procjena je očito bila kriva. No, što je tu je!", kaže.
</para>
<heading2>Bit će problema? 'Kinezi sada stvaraju megasvinju. To nije prirodno i neće biti dobro...'</heading2>
<para>
Do nestašice svinjskoga mesa i porasta cijena na tržištu, prema Golubovićevim riječima, došlo je prvenstveno zbog situacije u Kini, koja je i najveći potrošač, a gdje je zbog afričke svinjske kuge prepolovljeno matično stado i sada je suočena s velikim deficitom. Zbog toga je cijena prasaca u Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj, u zemaljama iz kojih Hrvatska inače uvozi najviše svinjetine, sada skočila na 93 eura za komad, plus troškovi prijevoza. I sada svi oni višak svinjskog mesa šalju u Kinu, i smanjili su pritisak na druge zemlje, među kojima je i Hrvatska. A to se najbolje vidi po cijenama mesa u trgovačkim centrima, gdje su se carsko meso i plećka donedavno prodavali po 20-ak kuna za kilogram, a sada su osjetno poskupjeli. Domaći proizvođači zadovoljavaju samo 30 posto potreba za svinjskim mesom u Hrvatskoj.</para>
<para>"Kinezi su gadno nastradali i svinjogojstvo im je na neki način devastirano. I sada stalno nešto kemijaju i rade nove hibride. Bojim se da bi i tu bi moglo biti problema. Koliko sam čitao, Kinezi sada, kako bi što prije oporavili sektor svinjogojstva, rade na tome kako bi proizveli puno veću svinju od postojeće, da bi što prije došli do velikih količina mesa. A ta će "megasvinja" ili ne znam ni sam kako je nazvati, biti podložna svemu i svačemu. U svakom slučaju, to nije prirodno i to nije dobro", ustvrdio je Golubović.
</para>
<heading2>Kupci čak i iz Dubrovnika</heading2>
<para>
I cijena industrijskim tovljenicima skočila je s 8 - 9 kuna na 12 kuna plus PDV. A tovljenici iz domaćeg uzgoja i dalje su traženi, a prodaju se po cijeni od 13 kuna za kilogram žive vage.</para>
<para>Goluboviću je ostalo još nekoliko komada za prodaju i već su dogovoreni. Dio je uspio prodati u 800 kilometara udaljen Dubrovnik.</para>

Kad netko objavi da prodaje, nastaje pomutnja: 'U par minuta dobijem i po 50 upita: Koliko imaš? Stižem odmah!' I cijena industrijskim tovljenicima skočila je s 8 - 9 kuna na 12 kuna plus PDV. A tovljenici iz domaćeg uzgoja i dalje su traženi, a prodaju se po cijeni od 13 kuna za kilogram žive vage 

Božić i Nova godina su prošli, a problem s kojim su se kupci tada suočavali i dalje je tu - prasaca nema ni za lijek! Nestašica na tržištu sve je izraženija o čemu svjedoči i svinjogojac Antun Golubović iz Đurića pokraj Gunje:
"Prasci se praktički prodaju i prije nego što se oprase, zapravo se već unaprijed naručuju. Kupci uzimaju čak i prasce "odbijače" i sami ih nadohranjuju dok ne postignu određenu težinu, samo da ih osiguraju na vrijeme. Za prase od 10 do 12 kilograma, starosti od oko četiri tjedna, plaćaju i po 350 do 400 kuna. Takva situacija skoro nije bila. Jesenas je puno krmača, kojih je već ionako malo, otišlo na klanje, a sredinom prosinca skočila je cijena prascima. Prasci od 25 do 30 kilograma i dalje se prodaju po visokoj cijeni od 25 i 26 kuna za kilogram žive vage i vjerujem da će im cijena i dalje rasti", priča Antun za Glas Slavonije.

Pomama na Facebooku

Čim netko na društvenim mrežama objavi da prodaje prase, odmah, kaže, nastaje prava pomama i u nekoliko minuta stiže i po 50 komenatara: Odakle si? Koliko imaš? Ostavi mi, stižem po njih...
"Ljudi me svakodnevno zovu, pitaju za prasce, ali nažalost neću ih imati sve do lipnja jer mi se krmače tek u travnju počinju prasiti. Prasenje sam pomaknuo zbog zimskog perioda i hladnoće jer onda nema ni toliko gubitaka, ali da sam znao kakva će zima biti, to ne bih učinio. Mislio sam se malo odmoriti i sve sam to pomaknuo za dva, dva i pol mjeseca, ali procjena je očito bila kriva. No, što je tu je!", kaže.

Bit će problema? 'Kinezi sada stvaraju megasvinju. To nije prirodno i neće biti dobro...'

Do nestašice svinjskoga mesa i porasta cijena na tržištu, prema Golubovićevim riječima, došlo je prvenstveno zbog situacije u Kini, koja je i najveći potrošač, a gdje je zbog afričke svinjske kuge prepolovljeno matično stado i sada je suočena s velikim deficitom. Zbog toga je cijena prasaca u Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj, u zemaljama iz kojih Hrvatska inače uvozi najviše svinjetine, sada skočila na 93 eura za komad, plus troškovi prijevoza. I sada svi oni višak svinjskog mesa šalju u Kinu, i smanjili su pritisak na druge zemlje, među kojima je i Hrvatska. A to se najbolje vidi po cijenama mesa u trgovačkim centrima, gdje su se carsko meso i plećka donedavno prodavali po 20-ak kuna za kilogram, a sada su osjetno poskupjeli. Domaći proizvođači zadovoljavaju samo 30 posto potreba za svinjskim mesom u Hrvatskoj.
"Kinezi su gadno nastradali i svinjogojstvo im je na neki način devastirano. I sada stalno nešto kemijaju i rade nove hibride. Bojim se da bi i tu bi moglo biti problema. Koliko sam čitao, Kinezi sada, kako bi što prije oporavili sektor svinjogojstva, rade na tome kako bi proizveli puno veću svinju od postojeće, da bi što prije došli do velikih količina mesa. A ta će "megasvinja" ili ne znam ni sam kako je nazvati, biti podložna svemu i svačemu. U svakom slučaju, to nije prirodno i to nije dobro", ustvrdio je Golubović.

Kupci čak i iz Dubrovnika

I cijena industrijskim tovljenicima skočila je s 8 - 9 kuna na 12 kuna plus PDV. A tovljenici iz domaćeg uzgoja i dalje su traženi, a prodaju se po cijeni od 13 kuna za kilogram žive vage.
Goluboviću je ostalo još nekoliko komada za prodaju i već su dogovoreni. Dio je uspio prodati u 800 kilometara udaljen Dubrovnik. NESTAŠICA PRASACA; 

NESTAŠICA PRASACA;

Kad netko objavi da prodaje, nastaje pomutnja: 'U par minuta dobijem i po 50 upita: Koliko imaš? Stižem odmah!'

<para>
Blagdanski stol mnogima je nezamisliv bez pečenog odojka s kojim bismo, čini se, ove godine mogli imati problem. Svinja u Hrvatskoj gotovo da i nema, piše <ulink url="http://www.glas-slavonije.hr/419277/4/Nema-odojaka-cijena-zive-vage-sedam-je-kuna-visa-nego-lani">Glas Slavonije</ulink>. Potvrdio je to i nedavni stočni sajam u Piškorevcima, gdje su oni najuporniji izbrojili samo 50 - 60 komada svinja, a prije ih je u ovo vrijeme na tom vašaru znalo biti na stotine. Predsjednik Središnjeg saveza udruga svinjogojaca Hrvatske (SUS) Goran Jančo kaže da je svinja na posljednjem piškorevačkom sajmu bilo i manje od navedenog.</para>
<para>"Nema ih, loša je ponuda. Događa se cijeli kontinuitet smanjivanja broja krmača, ovaj se poremećaj odviše ne može vezivati uz probleme koje prouzročuje širenje afričke svinjske kuge (ASK), ta je bolest prouzročila skok cijena svinjskih polovica", kaže Jančo.
</para>
<heading2>Najgore tek dolazi</heading2>
<para>
Prvi čovjek SUS-a upozorava da negativni efekt na fond svinja u nas tek slijedi, a izazvat će ga kategorizacija objekata sa svinjama. S obzirom na to da je, a primjer je (i) područje Đakovštine, gotovo polovica svinjaca nekategorizirana ili u najnižoj kategoriji 1, a intencija je kategorizirati, odnosno prekategorizirati objekte, Jančo upozorava da će dobar dio malih uzgajivača u razmišljanju treba li ulagati u biosigurnost i podizanje kategorije odabrati radikalniju soluciju - sada sve poklati i ne ostavljati za prasce, odnosno ugasiti proizvodnju.</para>
<para>Prijašnji fond od 260.000 krmača pretprošle smo godine sveli na njih samo 105.000, smanjivši ga, znači, za čak 2,5 puta. Uz desetkovanost, Jančo upozorava i na strukturu, neujednačen raspored po gospodarstvima tih krmača.</para>
<para>"Cijena svinjetine otišla je gore, trgovački centri imaju je na akciji za 44 - 46 kuna, a kod mene u mesnici je 39,90 kuna. Mi s tom cijenom nemamo nikakvu zaradu, ali svinjetinu moramo imati zbog ponude, naših kupaca, jer mnogi žele upravo to meso na blagdanskom stolu", govori Jančo koji ima farmu svinja u Punitovcima i dvije mesnice u Đakovu. Inače, kilogram žive vage odojka trenutačno je, s PDV-om, dodaje, 24 - 25 kuna.</para>
<para>"A prošle je godine u ovo vrijeme kila žive vage odojka, s PDV-om, bila 17 do 18 kuna", kaže svinjogojac Mirko Kolić iz Budrovaca. I on potvrđuje da svinja nema, a svoj trenutačni turnus, kaže, drži za tov.</para>
<para>Dodaje i da je proizvodnja neopravdano podcijenjena, a cijene niske:</para>
<para>"Sve je ovo pokazatelj trenutačnog stanja u ovoj proizvodnji i s čime se ona suočava", ističe.
</para>
<heading2>Skočila cijena svinjskih trupova</heading2>
<para>
Istovremeno s nedostatkom svinja, objavio je nedavno TISUP - Tržišno-informacijski sustav u poljoprivredi, zbog ASK-a i njegove prijetnje daljnjim širenjem, značajno je u studenome u odnosu prema tom mjesecu lani skočila cijena svinjskih trupova - u Hrvatskoj za 28, a u Europi i više, npr. u Belgiji za 48 posto, donosi <ulink url="http://www.glas-slavonije.hr/419277/4/Nema-odojaka-cijena-zive-vage-sedam-je-kuna-visa-nego-lani">Glas Slavonije</ulink>.</para>
<para>Ministarstvo poljoprivrede inzistira na provedbi biosigurnosnih mjera. "Obišli smo registrirane farme svinja u RH koje su pregledane i na njima je utvrđena razina provedbe biosigurnosnih mjera. Do 27. studenoga kategorizacija u odnosu na biosigurnost provedena je na 64.016 gospodarstava, od kojih njih 32.603 ima kategoriju 1.</para>
<para>Od ukupnog broja gospodarstava koja imaju kategoriju 1, 13.698 gospodarstava je u toj kategoriji zbog prirodnog pripusta nerastom s drugog gospodarstva", pojašnjavaju u Ministarstvu.</para>

Imamo loše vijesti - svinja gotovo da i nema, a raste im i cijena. Više je razloga za to... 

Blagdanski stol mnogima je nezamisliv bez pečenog odojka s kojim bismo, čini se, ove godine mogli imati problem. Svinja u Hrvatskoj gotovo da i nema, piše Glas Slavonije. Potvrdio je to i nedavni stočni sajam u Piškorevcima, gdje su oni najuporniji izbrojili samo 50 - 60 komada svinja, a prije ih je u ovo vrijeme na tom vašaru znalo biti na stotine. Predsjednik Središnjeg saveza udruga svinjogojaca Hrvatske (SUS) Goran Jančo kaže da je svinja na posljednjem piškorevačkom sajmu bilo i manje od navedenog.
"Nema ih, loša je ponuda. Događa se cijeli kontinuitet smanjivanja broja krmača, ovaj se poremećaj odviše ne može vezivati uz probleme koje prouzročuje širenje afričke svinjske kuge (ASK), ta je bolest prouzročila skok cijena svinjskih polovica", kaže Jančo.

Najgore tek dolazi

Prvi čovjek SUS-a upozorava da negativni efekt na fond svinja u nas tek slijedi, a izazvat će ga kategorizacija objekata sa svinjama. S obzirom na to da je, a primjer je (i) područje Đakovštine, gotovo polovica svinjaca nekategorizirana ili u najnižoj kategoriji 1, a intencija je kategorizirati, odnosno prekategorizirati objekte, Jančo upozorava da će dobar dio malih uzgajivača u razmišljanju treba li ulagati u biosigurnost i podizanje kategorije odabrati radikalniju soluciju - sada sve poklati i ne ostavljati za prasce, odnosno ugasiti proizvodnju.
Prijašnji fond od 260.000 krmača pretprošle smo godine sveli na njih samo 105.000, smanjivši ga, znači, za čak 2,5 puta. Uz desetkovanost, Jančo upozorava i na strukturu, neujednačen raspored po gospodarstvima tih krmača.
"Cijena svinjetine otišla je gore, trgovački centri imaju je na akciji za 44 - 46 kuna, a kod mene u mesnici je 39,90 kuna. Mi s tom cijenom nemamo nikakvu zaradu, ali svinjetinu moramo imati zbog ponude, naših kupaca, jer mnogi žele upravo to meso na blagdanskom stolu", govori Jančo koji ima farmu svinja u Punitovcima i dvije mesnice u Đakovu. Inače, kilogram žive vage odojka trenutačno je, s PDV-om, dodaje, 24 - 25 kuna.
"A prošle je godine u ovo vrijeme kila žive vage odojka, s PDV-om, bila 17 do 18 kuna", kaže svinjogojac Mirko Kolić iz Budrovaca. I on potvrđuje da svinja nema, a svoj trenutačni turnus, kaže, drži za tov.
Dodaje i da je proizvodnja neopravdano podcijenjena, a cijene niske:
"Sve je ovo pokazatelj trenutačnog stanja u ovoj proizvodnji i s čime se ona suočava", ističe.

Skočila cijena svinjskih trupova

Istovremeno s nedostatkom svinja, objavio je nedavno TISUP - Tržišno-informacijski sustav u poljoprivredi, zbog ASK-a i njegove prijetnje daljnjim širenjem, značajno je u studenome u odnosu prema tom mjesecu lani skočila cijena svinjskih trupova - u Hrvatskoj za 28, a u Europi i više, npr. u Belgiji za 48 posto, donosi Glas Slavonije.
Ministarstvo poljoprivrede inzistira na provedbi biosigurnosnih mjera. "Obišli smo registrirane farme svinja u RH koje su pregledane i na njima je utvrđena razina provedbe biosigurnosnih mjera. Do 27. studenoga kategorizacija u odnosu na biosigurnost provedena je na 64.016 gospodarstava, od kojih njih 32.603 ima kategoriju 1.
Od ukupnog broja gospodarstava koja imaju kategoriju 1, 13.698 gospodarstava je u toj kategoriji zbog prirodnog pripusta nerastom s drugog gospodarstva", pojašnjavaju u Ministarstvu. BLAGDANSKI STOL NE MOŽETE ZAMISLITI BEZ ODOJKA? 

BLAGDANSKI STOL NE MOŽETE ZAMISLITI BEZ ODOJKA?

Imamo loše vijesti - svinja gotovo da i nema, a raste im i cijena. Više je razloga za to...

<para>Video je snimljen na velikoj svinjogojskoj farmi u gradiću Niverville u Kanadi i to zahvaljujući čovjeku koji je tamo radio tijekom nekoliko mjeseci prošle godine. Pristao je na snimku sve dok je njegov identitet zaštićen.</para>
<para>Na videu se vidi proizvodna linija s tisuća skotnih krmača koje obitavaju u malenim metalnim kavezima. Kada su spremne oprasiti se, prebacuju se u veće kaveze. Već tri tjedna kasnije, prasad se šalje na tov ili na klanje, dok se krmače vraćaju u svoje malene kaveze gdje započinju nanovo s istim ciklusom.</para>
<para>Na videu se vidi kako se praščićima reže rep, a mužjake se kastrira i to bez ikakve anestezije. Praščiće koji ne odgovaraju standardima odmah se ubija i to na način da ih se uhvati za stražnje noge i njihovim glavama udara o čvrste predmete. No, neki od njih i nakon toga uspijevaju ostati živi. Krmače koje više nisu produktivne ubijaju se ispaljivanjem vijaka u mozak, no ni to se ne svaki put ne pokaže efektivnim.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="http://www.youtube.com/embed/A9BhRZ4xkME"/>
<para>Veterinar iz Ontarija koji je vidio snimku ocijenio je kako je ona dokaz zlostavljanja životinja koje se zanemaruju i nepotrebno izlažu patnji. Životinje trpe nemilosrdnu fizičku i mentalnu bol te prolaze kroz tešku emocionalnu patnju.</para>
<para>Stručnjaci s kojima su razgovarali iz CTV-ove emisije W5, pak, kažu kako se na farmi radi prema prihvaćenim standardima industrije te kako vjerojatno nije prekršen nijedan zakon.</para>

Za one s dobrim želucem: Kako svinjetina dolazi na police trgovina Televizijska postaja CTV ove je subote emitirala tajno snimljeni video o tome kako svinjetina dolazi na police supermarketa. 
Video je snimljen na velikoj svinjogojskoj farmi u gradiću Niverville u Kanadi i to zahvaljujući čovjeku koji je tamo radio tijekom nekoliko mjeseci prošle godine. Pristao je na snimku sve dok je njegov identitet zaštićen.
Na videu se vidi proizvodna linija s tisuća skotnih krmača koje obitavaju u malenim metalnim kavezima. Kada su spremne oprasiti se, prebacuju se u veće kaveze. Već tri tjedna kasnije, prasad se šalje na tov ili na klanje, dok se krmače vraćaju u svoje malene kaveze gdje započinju nanovo s istim ciklusom.
Na videu se vidi kako se praščićima reže rep, a mužjake se kastrira i to bez ikakve anestezije. Praščiće koji ne odgovaraju standardima odmah se ubija i to na način da ih se uhvati za stražnje noge i njihovim glavama udara o čvrste predmete. No, neki od njih i nakon toga uspijevaju ostati živi. Krmače koje više nisu produktivne ubijaju se ispaljivanjem vijaka u mozak, no ni to se ne svaki put ne pokaže efektivnim.

Veterinar iz Ontarija koji je vidio snimku ocijenio je kako je ona dokaz zlostavljanja životinja koje se zanemaruju i nepotrebno izlažu patnji. Životinje trpe nemilosrdnu fizičku i mentalnu bol te prolaze kroz tešku emocionalnu patnju.
Stručnjaci s kojima su razgovarali iz CTV-ove emisije W5, pak, kažu kako se na farmi radi prema prihvaćenim standardima industrije te kako vjerojatno nije prekršen nijedan zakon. 

Za one s dobrim želucem: Kako svinjetina dolazi na police trgovina

Postroll

Preroll

NESTAŠICA PRASACA; Kad netko objavi da prodaje, nastaje pomutnja: 'U par minuta dobijem i po 50 upita: Koliko imaš? Stižem odmah!'

svinje

Hrvatska

Članak

Danas.hr

BLAGDANSKI STOL NE MOŽETE ZAMISLITI BEZ ODOJKA? Imamo loše vijesti - svinja gotovo da i nema, a raste im i cijena. Više je razloga za to...

prasetina, odojak

Svijet

Ivana Barać

prasci

#prasci

Kad netko objavi da prodaje, nastaje pomutnja: 'U par minuta dobijem i po 50 upita: Koliko imaš? Stižem odmah!'

Kad netko objavi da prodaje, nastaje pomutnja: 'U par minuta dobijem i po 50 upita: Koliko imaš? Stižem odmah!'

Imamo loše vijesti - svinja gotovo da i nema, a raste im i cijena. Više je razloga za to...

Imamo loše vijesti - svinja gotovo da i nema, a raste im i cijena. Više je razloga za to...

Za one s dobrim želucem: Kako svinjetina dolazi na police trgovina

Za one s dobrim želucem: Kako svinjetina dolazi na police trgovina