Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Bivši stoper luksemburškog Progres Niederkorna postao je član Varaždina. Lamine Ba će preseliti u barokni grad s namjerom da učvrsti Varaždinovu obranu koja će im trebati ako žele ostati u ligi. U karijeri je nastupao za druge momčadi PSG - a i Guingampa, te Virtus Entellu i ciparsku Doxu. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Očigledno je utakmica protiv Slaven Belupa pokazala da se prošlogodišnji osvajač druge lige ne može osloniti samo na odličnog Olivera Zeleniku. Derbi sjevera je završio gostujućim slavljem Farmaceuta sa 1:0.</para><columns><column size="1"><hmn:instagram src="https://www.instagram.com/p/CgO01dZsrGp/"/></column></columns><para>¨¸Dvadesetčetverogodišnji reprezentativac Mauritanije, Lamine Ba, novi je stoper u redovima Varaždina. Dolazi nam iz redova Progres Niederkorna, a u mlađim kategorijama bio je član PSG-a. Lamine, dobrodošao u naš grad¨ stoji u objavi za klupske stranice.<hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation></para><heading2>Mauritanija je zemlja daleka</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation> Mauritanca smo imali i prošle godine u elitnom razredu hrvatskog nogometa. Sada već i bivši nogometaš Istre Abdallai Mahmoud se neslavno oprostio od hrvatskih travnjaka crvenim kartonom na Poljudu. Vjerujemo da će se Lamine Ba bolje snaći. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Zanimljiva je činjenica da je ovaj stoper jednom zaigrao za Mauritaniju i ostvario pogodak. Varaždinci će trebati njegovu pomoć već za vikend protiv Istre.</para>

Senzacija u HNL-u, u dojučerašnjeg drugoligaša dolazi bivši igrač PSG-a: 'Dobrodošao u naš grad' Još jedan te nacionalnosti Bivši stoper luksemburškog Progres Niederkorna postao je član Varaždina. Lamine Ba će preseliti u barokni grad s namjerom da učvrsti Varaždinovu obranu koja će im trebati ako žele ostati u ligi. U karijeri je nastupao za druge momčadi PSG - a i Guingampa, te Virtus Entellu i ciparsku Doxu. Očigledno je utakmica protiv Slaven Belupa pokazala da se prošlogodišnji osvajač druge lige ne može osloniti samo na odličnog Olivera Zeleniku. Derbi sjevera je završio gostujućim slavljem Farmaceuta sa 1:0.¨¸Dvadesetčetverogodišnji reprezentativac Mauritanije, Lamine Ba, novi je stoper u redovima Varaždina. Dolazi nam iz redova Progres Niederkorna, a u mlađim kategorijama bio je član PSG-a. Lamine, dobrodošao u naš grad¨ stoji u objavi za klupske stranice.Mauritanija je zemlja daleka Mauritanca smo imali i prošle godine u elitnom razredu hrvatskog nogometa. Sada već i bivši nogometaš Istre Abdallai Mahmoud se neslavno oprostio od hrvatskih travnjaka crvenim kartonom na Poljudu. Vjerujemo da će se Lamine Ba bolje snaći. Zanimljiva je činjenica da je ovaj stoper jednom zaigrao za Mauritaniju i ostvario pogodak. Varaždinci će trebati njegovu pomoć već za vikend protiv Istre. IZNENAĐENJE SA SJEVERA 

IZNENAĐENJE SA SJEVERA

Senzacija u HNL-u, u dojučerašnjeg drugoligaša dolazi bivši igrač PSG-a: 'Dobrodošao u naš grad'

<para>
Potvrđena je smrt najmanje 58 ljudi nakon što je brod koji je prevozio migrante iz Gambije potonuo u srijedu dok se približavao obali Mauritanije, izvijestila je u četvrtak UN-ova Međunarodna organizacija za migracije (IOM).</para>
<para>Brod je prevozio oko 150 migranata, a 83 osobe uspjele su otplivati do obale, gdje su počele zaprimati pomoć lokalnih vlasti, IOM-a i UNHCR-a, navodi se u objavi.</para>
<para>Preživjeli su osoblju IOM-a kazali da je na brodu bilo najmanje 150 ljudi, uključujući žene i djecu, a da je put iz Gambije započeo prošle srijede, 27. studenog.</para>
<para>U trenutku približavanja Mauritaniji, državi u sjeverozapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana, brodu je počelo ponestajati goriva, ispričali su preživjeli, koji se trenutno nalaze u Nouadhibouu, drugo najvećem mauritanskom gradu.
</para>
<heading2>'Prioritet je brinuti se za sve koji su preživjeli'</heading2>
<para>
Voditeljica misije IOM-a u Mauritaniji Laura Lungarotti izvijestila je da lokalne vlasti vrlo učinkovito koordiniraju akciju pomoći s agencijama koje su trenutno prisutne u Nouadhibouu.</para>
<para>"Naš zajednički prioritet je brinuti se za sve koji su preživjeli i pružiti im pomoć koja im je potrebna", rekla je Lungarotti.</para>
<para>Ozlijeđeni su prebačeni u gradsku bolnicu, a vlasti u Mauritaniji stupile su i u kontakt s gambijskim konzularnim službama kako bi se migrantima osigurala potrebna podrška, izvijestio je IOM.</para>

Kod obale Mauritanije potonuo brod, utopilo se najmanje 58 ljudi Brod je prevozio oko 150 migranata, a 83 osobe uspjele su otplivati do obale, gdje su počele zaprimati pomoć lokalnih vlasti, IOM-a i UNHCR-a 

Potvrđena je smrt najmanje 58 ljudi nakon što je brod koji je prevozio migrante iz Gambije potonuo u srijedu dok se približavao obali Mauritanije, izvijestila je u četvrtak UN-ova Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Brod je prevozio oko 150 migranata, a 83 osobe uspjele su otplivati do obale, gdje su počele zaprimati pomoć lokalnih vlasti, IOM-a i UNHCR-a, navodi se u objavi.
Preživjeli su osoblju IOM-a kazali da je na brodu bilo najmanje 150 ljudi, uključujući žene i djecu, a da je put iz Gambije započeo prošle srijede, 27. studenog.
U trenutku približavanja Mauritaniji, državi u sjeverozapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana, brodu je počelo ponestajati goriva, ispričali su preživjeli, koji se trenutno nalaze u Nouadhibouu, drugo najvećem mauritanskom gradu.

'Prioritet je brinuti se za sve koji su preživjeli'

Voditeljica misije IOM-a u Mauritaniji Laura Lungarotti izvijestila je da lokalne vlasti vrlo učinkovito koordiniraju akciju pomoći s agencijama koje su trenutno prisutne u Nouadhibouu.
"Naš zajednički prioritet je brinuti se za sve koji su preživjeli i pružiti im pomoć koja im je potrebna", rekla je Lungarotti.
Ozlijeđeni su prebačeni u gradsku bolnicu, a vlasti u Mauritaniji stupile su i u kontakt s gambijskim konzularnim službama kako bi se migrantima osigurala potrebna podrška, izvijestio je IOM. TRAŽILI SU BOLJI ŽIVOT, A PRONAŠLI - SMRT: 

TRAŽILI SU BOLJI ŽIVOT, A PRONAŠLI - SMRT:

Kod obale Mauritanije potonuo brod, utopilo se najmanje 58 ljudi

<para>Bivši mauritanski ministar obrane Mohammed Ould Ghazouni, kojeg podržava vladajuća elita, pobijedio je na subotnjim predsjedničkim izborima koji označavaju prvi mirni prijenos vlasti u zemlji.</para>
<para>Šestero kandidata, uključujući Mohammeda Oulda Ghazounija, natjecalo se na izborima u subotu da naslijede predsjednika Mohammeda Oulda Abdel-Aziza, bivšega vojnog generala koji je na vlast došao nakon vojnog udara 2008.</para>
<para>
 Ould Ghazouni bliski je suradnik Oulda Abdel-Aziza.</para>
<para>"Postigli smo pobjedu na izborima", rekao je Ould Ghazouni svojim pristašama na skupu u Nouakchottu dok je za to vrijeme predsjednik na odlasku stajao uz njega.</para>
<para>Njegova objava pobjede izazvala je ogorčenost oporbe. Aktivist za borbu protiv ropstva Biram Ould Abeid, koji se natjecao na izborima u subotu, pobjedu Oulda Ghazounija nazvao je "pogrešnom i lažnom". Ould Abeid rekao je novinarima u Nouakchottu da prebrojavanje glasova još nije završeno.</para>
<para>Mauritanija, bivša francuska kolonija s oko 3,6 milijuna ljudi, doživjela je vojne udare 1978., 2005., i 2008. godine. Oporba Oulda Ghazounija vidi kao produžetak sadašnjeg predsjednika.</para>
<para> </para>

Bivši general objavio pobjedu na predsjedničkim izborima Bivši mauritanski ministar obrane Mohammed Ould Ghazouni, kojeg podržava vladajuća elita, pobijedio je na subotnjim predsjedničkim izborima koji označavaju prvi mirni prijenos vlasti u zemlji.
Šestero kandidata, uključujući Mohammeda Oulda Ghazounija, natjecalo se na izborima u subotu da naslijede predsjednika Mohammeda Oulda Abdel-Aziza, bivšega vojnog generala koji je na vlast došao nakon vojnog udara 2008.

   Ould Ghazouni bliski je suradnik Oulda Abdel-Aziza.
"Postigli smo pobjedu na izborima", rekao je Ould Ghazouni svojim pristašama na skupu u Nouakchottu  dok je za to vrijeme predsjednik na odlasku stajao uz njega.
Njegova objava pobjede izazvala je ogorčenost oporbe. Aktivist za borbu protiv ropstva Biram Ould Abeid, koji se natjecao na izborima u subotu, pobjedu Oulda Ghazounija nazvao je "pogrešnom i lažnom". Ould Abeid rekao je novinarima u Nouakchottu da prebrojavanje glasova još nije završeno.
Mauritanija, bivša francuska kolonija s oko 3,6 milijuna ljudi, doživjela je vojne udare 1978., 2005., i 2008. godine. Oporba Oulda Ghazounija vidi kao  produžetak sadašnjeg predsjednika.
  PRVI MIRNI PRIJENOS VLASTI U ZEMLJJI: 

PRVI MIRNI PRIJENOS VLASTI U ZEMLJJI:

Bivši general objavio pobjedu na predsjedničkim izborima

<para>
Istočna afrička zemlja ima obrnuto poroporcionalnu kulturu takozvanom Zapadu. Dok smo mi naučeni na onu - što mršavije to bolje, oni prakticiraju - što deblje to bolje. Obje su krajnosti loše i opasne po zdravlje.</para>
<para>
 Tijanniyu, djevojku iz Mauritanije, roditelji su poslali u kamp čiji je zadatak udebljati djevojke do granice pretilosti. Mlada Tijanniya nije znala gdje uistinu ide. U kampu je dnevno u sebe morala unositi 16.000 kalorija, a ukoliko zadano jelo ne bi mogla pojesti do kraja ili bi ga povratila uslijedila bi kazna od nekoliko udaraca i još jela koje bi morala pojesti, piše <ulink url="http://www.marieclaire.com/politics/news/a3513/forcefeeding-in-mauritania/">Marie Claire</ulink>.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=Qcih2oPH_tc"/>
<para>Voditeljica kampa, Aminteou Mint Elhacen, ne vidi ništa loše u takvim postupcima već dapače smatra da bi što više djevojaka trebalo dolaziti u kampove jer je to jedini način da nađu muža. Najsretnija je kada djevojkama od pretilosti nastanu strije po rukama. Tada dobiva bonuse, kaže Elhacen.</para>
<para>U zabačenim dijelovima Mauritanije ovakav način postupanja s mladim djevojkama spada u tradicijske običaje i nije zakonom zabranjen nigdje u zemlji. Međutim, u gradovima u kojima mladi sve više dolaze u doticaj s zapadnom kulturom kroz razne medije počelo se mijenjati mišljenje o privlačnim pretilim djevojkama. Djevojke ne žele podlijegati takvom tretiranju već žele biti pokretnije i osjećati se bolje.</para>
<para>Nažalost, kako politika često ima mnogo utjecaja u načinima života ljudi, vojni puč kojim je 2008. godine smijenjena demokratska stranka ponovno je ojačao tradiciju i povratak starim običajima. Aminteou Mint Elhacen otada ima više posla i zadovoljna je razvojem situacije u zemlji.</para>
<para>Većini muškaraca u Mauritaniji su pretile žene izuzetno seksualno privlačne i smatraju ih ljepšima od 'mršavica'. Utoliko su žene koje se žele riješiti kilograma iz praktičnih razloga razapete između svojih želja i straha da će ih muž ostaviti.</para>
<para> </para>

Priče iz Mauritanije: Žene prisiljavaju da se debljaju jer je ondje to ideal ljepote U Mauritaniji se smatra da je krupna žena najprivlačnija žena. Zbog toga se mlade djevojke nerijetko šalje u kampove gdje je cilj što više ih udebljati kako bi mogle pronaći muža 

Istočna afrička zemlja ima obrnuto poroporcionalnu kulturu takozvanom Zapadu. Dok smo mi naučeni na onu - što mršavije to bolje, oni prakticiraju - što deblje to bolje. Obje su krajnosti loše i opasne po zdravlje.

   Tijanniyu, djevojku iz Mauritanije, roditelji su poslali u kamp čiji je zadatak udebljati djevojke do granice pretilosti. Mlada Tijanniya nije znala gdje uistinu ide. U kampu je dnevno u sebe morala unositi 16.000 kalorija, a ukoliko zadano jelo ne bi mogla pojesti do kraja ili bi ga povratila uslijedila bi kazna od nekoliko udaraca i još jela koje bi morala pojesti, piše Marie Claire.

Voditeljica kampa, Aminteou Mint Elhacen, ne vidi ništa loše u takvim postupcima već dapače smatra da bi što više djevojaka trebalo dolaziti u kampove jer je to jedini način da nađu muža. Najsretnija je kada djevojkama od pretilosti nastanu strije po rukama. Tada dobiva bonuse, kaže Elhacen.
U zabačenim dijelovima Mauritanije ovakav način postupanja s mladim djevojkama spada u tradicijske običaje i nije zakonom zabranjen nigdje u zemlji. Međutim, u gradovima u kojima mladi sve više dolaze u doticaj s zapadnom kulturom kroz razne medije počelo se mijenjati mišljenje o privlačnim pretilim djevojkama. Djevojke ne žele podlijegati takvom tretiranju već žele biti pokretnije i osjećati se bolje.
Nažalost, kako politika često ima mnogo utjecaja u načinima života ljudi, vojni puč kojim je 2008. godine smijenjena demokratska stranka ponovno je ojačao tradiciju i povratak starim običajima. Aminteou Mint Elhacen otada ima više posla i zadovoljna je razvojem situacije u zemlji.
Većini muškaraca u Mauritaniji su pretile žene izuzetno seksualno privlačne i smatraju ih ljepšima od 'mršavica'. Utoliko su žene koje se žele riješiti kilograma iz praktičnih razloga razapete između svojih želja i straha da će ih muž ostaviti.
  

Priče iz Mauritanije: Žene prisiljavaju da se debljaju jer je ondje to ideal ljepote

<para>Na listi 10 manje poznatih prirodnih čuda našli su se:</para>
<para>Pogledajte video:</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="http://www.youtube.com/embed/PiWO-c6mst0"/>
<para>● Vrata pakla u Turkmenistanu
Rupa promjera 60-ak metara i duboka 20-ak nastala je urušavanjem špilje u pokrajini bogatoj plinom tijekom probnih bušenja 1971. godine. Iz nje su počele istjecati velike količine metana, a budući da je to opasan i moćan staklenički plin, inženjeri su ga odlučili zapaliti. Nadali su se da će metana uskoro nestati, a vatra se sama ugasiti, međutim, krater je nastavio rigati plamen nesmanjenom žestinom sve do danas.</para>
<para>● Tijesni kanjoni na jugozapadu SAD-a
Kanjoni smješteni na jugozapadu SAD-a protežu se kroz savezne države Utah i Arizona. Neki su toliko uski da čovjek jedva prođe kroz njih, piše <ulink url="http://dnevnik.hr/vijesti/zanimljivosti/pogledajte-10-manje-poznatih-prirodnih-cuda-koja-ce-vas-ostaviti-bez-daha.html">dnevnik.hr</ulink>
</para>
<para>● Nacionalni park Tsingy de Bemaraha na Madagaskaru 
Ovo je jedan od novijih nacionalnih parkova na Madagaskaru, za javnost je otvoren 1998. godine. Specifičan je po svojim oštrim šiljcima od vapnenca koji mogu biti visoki i 50-ak metara.</para>
<para>● Koraljni greban Belizea
Drugi po redu najveći koraljni greben na svijetu dug je oko 300 kilometara.</para>
<para>● Yellowstonska kaldera
Vulkanska kaldera u Nacionalnom parku Yellowstone smještena je u sjeverozapadnom dijelu Wyominga. Godišnje ovo područje pogodi između 1.000 i 2. 000 potresa.</para>
<para>● Nacionalni park Wulingyuan u Kini
Ovim nevjerojatnim krajolikom dominiraju uski krški vrhovi, a neki su visine i preko 200 metara. Među njima se nalaze tjesnaci, potoci i špilje.</para>
<para>● Pustinja Namib u Namibiji
Pustinja Namib smatra se najstarijom pustinjom na svijetu, a smještena je u jugozapadnoj Africi.</para>
<para>● Salar de Uyuni u Boliviji
Najveće slano jezero na svijetu nalazi se u jugozapadnoj Boliviji. Jezero ima površinu oko 10.000 kvadratnih kilometara, a prekriveno je do nekoliko metara debelom korom od soli.</para>
<para>● Oko Sahare u Mauritaniji
Za Oko Sahare se vjerovalo da je nastalo udarom meteora ili da je davno ugasli vulkan. Danas geolozi vjeruju da su prstenasti oblici produkt izdizanja i erozije. Ovaj geološki fenomen u Mauritaniji u jugozapadnoj Sahari ima promjer 48 kilometara.</para>
<para>● Arhipelag Sokotra u Jemenu
Arhipelag se nazali u Indijskom oceanu, a zbog bogatska biorazličitosti, Sokotra je stavljena pod zaštitu UNESCO-a 2008. godine.</para>

10 manje poznatih čuda prirode 
Na listi 10 manje poznatih prirodnih čuda našli su se:
Pogledajte video:

● Vrata pakla u Turkmenistanu
Rupa promjera 60-ak metara i duboka 20-ak nastala je urušavanjem špilje u pokrajini bogatoj plinom tijekom probnih bušenja 1971. godine. Iz nje su počele istjecati velike količine metana, a budući da je to opasan i moćan staklenički plin, inženjeri su ga odlučili zapaliti. Nadali su se da će metana uskoro nestati, a vatra se sama ugasiti, međutim, krater je nastavio rigati plamen nesmanjenom žestinom sve do danas.
● Tijesni kanjoni na jugozapadu SAD-a
Kanjoni smješteni na jugozapadu SAD-a protežu se kroz savezne države Utah i Arizona. Neki su toliko uski da čovjek jedva prođe kroz njih, piše dnevnik.hr

● Nacionalni park Tsingy de Bemaraha na Madagaskaru 
Ovo je jedan od novijih nacionalnih parkova na Madagaskaru, za javnost je otvoren 1998. godine. Specifičan je po svojim oštrim šiljcima od vapnenca koji mogu biti visoki i 50-ak metara.
● Koraljni greban Belizea
Drugi po redu najveći koraljni greben na svijetu dug je oko 300 kilometara.
● Yellowstonska kaldera
Vulkanska kaldera u Nacionalnom parku Yellowstone smještena je u sjeverozapadnom dijelu Wyominga. Godišnje ovo područje pogodi između 1.000 i 2. 000 potresa.
● Nacionalni park Wulingyuan u Kini
Ovim nevjerojatnim krajolikom dominiraju uski krški vrhovi, a neki su visine i preko 200 metara. Među njima se nalaze tjesnaci, potoci i špilje.
● Pustinja Namib u Namibiji
Pustinja Namib smatra se najstarijom pustinjom na svijetu, a smještena je u jugozapadnoj Africi.
● Salar de Uyuni u Boliviji
Najveće slano jezero na svijetu nalazi se u jugozapadnoj Boliviji. Jezero ima površinu oko 10.000 kvadratnih kilometara, a prekriveno je do nekoliko metara debelom korom od soli.
● Oko Sahare u Mauritaniji
Za Oko Sahare se vjerovalo da je nastalo udarom meteora ili da je davno ugasli vulkan. Danas geolozi vjeruju da su prstenasti oblici produkt izdizanja i erozije. Ovaj geološki fenomen u Mauritaniji u jugozapadnoj Sahari ima promjer 48 kilometara.
● Arhipelag Sokotra u Jemenu
Arhipelag se nazali u Indijskom oceanu, a zbog bogatska  biorazličitosti, Sokotra je stavljena pod zaštitu UNESCO-a 2008. godine. VIDEO: 

VIDEO:

10 manje poznatih čuda prirode

<para> Glavna turistička atrakcija Mauritanije stari su karavanski gradovi u Sahari koji danas predstavljaju svjedočanstvo nekadašnje kulture koja je danas ostala samo u tragovima.</para>
<para>Jedan od takvih poznatijih gradova svakako je Chinguetti koji se nalazi duboko u pustinji. I po Mauritaniji su učestale policijske barikade na cesti, ali već smo navikli na to.</para>
<para>Nakon dugo iščekivanja konačno se pred nama otkrio stari grad koji nas je osvojio na prvi pogled.</para>
<para>
Svoje bogatstvo Chinguetti duguje nekadašnjoj važnosti kao neizostavna postaja na trgovačkim karavanskim rutama. Grad je također jedan od važnijih u islamskom svijetu te je slovio kao važno edukacijsko središte. Danas je to vidljivo u starim gradskim knjižnicama koje čuvaju vrijedne spise i Kurane stare i 1000 godina. Posjetili smo najstariju knjižnicu i ostale očarane bogatstvom koje se čuva u ovom gradu.</para>
<para>
Odličan osjećaj pružala nam je i činjenica da smo jedini turisti u gradu. Chinguetti je zaista fascinantan; arhitektura je tradicionalna i mnogo građevina datira iz 13. stoljeća. Posebna atrakcija je kamena džamija iz 16. stoljeća.</para>
<para>Gdje god bi se kretali po uskim uličicama labirinta staroga grada La Ksar svugdje su nas pozivali na čaj, ali i nagovarali nas da uđemo u dućane gdje se prodaje tradicionalna šminka i nakit. </para>
<para>
Naravno da tim pozivima nismo uspjeli dugo odolijevati te smo u jednom odabrali sve što nam treba da se uredimo kao lokalne žene. Doživljaj grada smo upotpunile s okusom lokalne hrane. </para>
<para>Zajedno s jednom obitelji bile smo na tradicionalnom ručku. Jelo je jednostavno; riža i povrće. Svi pripadnici obitelji okruže veliki tanjur i jede se s rukama. Već dugo nismo bile u mjestu otkuda nam je bilo toliko teško otići, a ovdje kao da je mauritanijsko gostoprimstvo, na koje smo već navikli, poprimilo još jednu višu dimenziju.</para>
<heading2>Nouakchott</heading2>
<para>
Nakon proglašenja nezavisnosti i odcjepljenja od Francuske 60-tih godina prošlog stoljeća, Mauritanija je očajnički trebala osnovati glavni grad. Iako prvotno zamišljen i dizajniran za 15 000 ljudi, Nouakchott danas broji milijun stanovnika. Najveći grad u Sahari zbog svoje kratke povijesti ne može se pohvaliti bogatim naslijeđem i mnogobrojnim kulturnim znamenitostima, ali neke od onih kojima svakako treba posvetiti pažnju je grandiozna džamija, Grande Mosquée. </para>
<para>
Definitivno najveća atrakcija grada i <emphasis>must see</emphasis> je ribarski market port de Peche. Nevjerojatno živahna, kaotična i slikovita tržnica jedna je od najvećih u cijeloj zapadnoj Africi. </para>
<para>Morsko područje uz obalu Mauritanije spada u najbogatija ribom na svijetu i mnogobrojni ribari iz cijele zapadne Afrike i šire dolaze upravo ovdje loviti ribu. Najbolje vrijeme za posjet marketu je između 4 i 6 sati poslijepodne kada ribari pristaju sa svojim brodicama na pješčanu obalu i prezentiraju današnji ulov.</para>
<para>Žene i djeca čekaju na plaži i trgovina počinje. Među različitim vrstama riba svih veličina, odlučile smo i mi potražiti svoju večeru. Izbor je pao na oradu, list, škampe i lignje, a iako smo vrlo jeftino prošle plativši sve to manje od 10 eura, na kraju smo kao poklon od prodavača dobile i šanpjera (kovača)! Večeru smo kasnije na plinskim bocama za kampiranje pripremile u smještaju u kojem smo odsjele.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201102010207006
arti-201101240857006
arti-201101190749006
arti-201012170382006</para>

Dvina i Stefany u još neviđenom izdanju 
 Glavna turistička atrakcija Mauritanije stari su karavanski gradovi u Sahari koji danas predstavljaju svjedočanstvo nekadašnje kulture koja je danas ostala samo u tragovima.
Jedan od takvih poznatijih gradova svakako je Chinguetti koji se nalazi duboko u pustinji. I po Mauritaniji su učestale policijske barikade na cesti, ali već smo navikli na to.
Nakon dugo iščekivanja konačno se pred nama otkrio stari grad koji nas je osvojio na prvi pogled.

Svoje bogatstvo Chinguetti duguje nekadašnjoj važnosti kao neizostavna postaja na trgovačkim karavanskim rutama. Grad je također jedan od važnijih u islamskom svijetu te je slovio kao važno edukacijsko središte. Danas je to vidljivo u starim gradskim knjižnicama koje čuvaju vrijedne spise i Kurane stare i 1000 godina. Posjetili smo najstariju knjižnicu i ostale očarane bogatstvom koje se čuva u ovom gradu.

Odličan osjećaj pružala nam je i činjenica da smo jedini turisti u gradu. Chinguetti je zaista fascinantan; arhitektura je tradicionalna i mnogo građevina datira iz 13. stoljeća. Posebna atrakcija je kamena džamija iz 16. stoljeća.
Gdje god bi se kretali po uskim uličicama labirinta staroga grada La Ksar svugdje su nas pozivali na čaj, ali i nagovarali nas da uđemo u dućane gdje se prodaje tradicionalna šminka i nakit. 

Naravno da tim pozivima nismo uspjeli dugo odolijevati te smo u jednom odabrali sve što nam treba da se uredimo kao lokalne žene. Doživljaj grada smo upotpunile s okusom lokalne hrane. 
Zajedno s jednom obitelji bile smo na tradicionalnom ručku. Jelo je jednostavno; riža i povrće. Svi pripadnici obitelji okruže veliki tanjur i jede se s rukama. Već dugo nismo bile u mjestu otkuda nam je bilo toliko teško otići, a ovdje kao da je mauritanijsko gostoprimstvo, na koje smo već navikli, poprimilo još jednu višu dimenziju.
Nouakchott

Nakon proglašenja nezavisnosti i odcjepljenja od Francuske 60-tih godina prošlog stoljeća, Mauritanija je očajnički trebala osnovati glavni grad. Iako prvotno zamišljen i dizajniran za 15 000 ljudi, Nouakchott danas broji milijun stanovnika. Najveći grad u Sahari zbog svoje kratke povijesti ne može se pohvaliti bogatim naslijeđem i mnogobrojnim kulturnim znamenitostima, ali neke od onih kojima svakako treba posvetiti pažnju je grandiozna džamija, Grande Mosquée. 

Definitivno najveća atrakcija grada i must see je ribarski market port de Peche. Nevjerojatno živahna, kaotična i slikovita tržnica jedna je od najvećih u cijeloj zapadnoj Africi. 
Morsko područje uz obalu Mauritanije spada u najbogatija ribom na svijetu i mnogobrojni ribari iz cijele zapadne Afrike i šire dolaze upravo ovdje loviti ribu. Najbolje vrijeme za posjet marketu je između 4 i 6 sati poslijepodne kada ribari pristaju sa svojim brodicama na pješčanu obalu i prezentiraju današnji ulov.
Žene i djeca čekaju na plaži i trgovina počinje. Među različitim vrstama riba svih veličina, odlučile smo i mi potražiti svoju večeru. Izbor je pao na oradu, list, škampe i lignje, a iako smo vrlo jeftino prošle plativši sve to manje od 10 eura, na kraju smo kao poklon od prodavača dobile i šanpjera (kovača)! Večeru smo kasnije na plinskim bocama za kampiranje pripremile u smještaju u kojem smo odsjele.
Vezani članci:

arti-201102010207006
arti-201101240857006
arti-201101190749006
arti-201012170382006 FOTO: 

FOTO:

Dvina i Stefany u još neviđenom izdanju

<para>Zašto naši vodeći gospodarstvenici i političari bježe od kuće? Misle da je tamo, u bijelom svijetu, bolje? Vode se dobrom starom da ne mogu biti propovjednici u vlastitom selu? Ili misle da su preveliki za ovu malu baru? Što god bilo u pitanju, našim bi "gastarbajterima" već trebalo biti jasno da im je u Lijepoj našoj najljepše.</para>
<para>Pod jedan, mogu jedni drugima biti podrška, pa izgleda da ih ima više. Pod dva, imaju već uglavljenu infrastrukturu i nema iznenađenja – zna se kome idu poslovi, zna se kome ide Vupik, zna se tko je vrh i od koga, navodno, nema boljega, pa nećemo ni provjeravati. Pod tri, ovdje im ljudi vjeruju na riječ i svi ih razumiju jerbo pričaju hrvatski. Plakati danas što više nema sufiksa ili prefiksa "srpski", koji bi povećao šanse da Hrvate "ceo svet" razumije, malo je prekasno pa moramo prihvatiti da trebamo prevoditelje više nego što smo ih trebali prije demokratskih promjena.</para>
<para>Pa tako Radić samo u Hrvatskoj može reći da sto posto kupuje Zagrepčanku i da nakon godinu dana odustane, a ne da to za njega učini tamo neki Milo. Đukanović kaže da je bolje razumio što je na talijanskom rekla Unicredit banka, nego što mu je kazao Radić na svom tuđinskom jeziku, pa je odustao od prvog šestara Hrvatske i propričao novohebrejski tečnije nego hrvatski. Skandalozno.</para>
<heading2>Kad Hrvati ne razumiju crnogorski</heading2>
<para>
A Hrvati pojma nemaju što im se dogodilo, jer dok je na tamo nekim službenim stranicama vlade Crne Gore Đukanović na tečnom crnogorskom objašnjavao da i dalje pregovaraju s Izraelcima i Grcima, hrvatska izvještajno-agentska pera to nisu najbolje razumjela. Napisali su da Jadranka Kosor na svojoj vanjskopolitičkoj turneji zajedno s Milom Đukanovićem radi na tome da IGH pobijedi. O Izraelu ni riječi. </para>
<para>Revno se pronijela i vijest o uspjehu hrvatskog konzorcija, koji je ipak u zadnji tren dobio garanciju banaka, što je garantiralo da dionice IGH i Konstruktora jučerašnji dan na burzi završe u zelenom, umjesto u komunističkoj crvenoj.</para>
<para>Kako sada objasniti Hrvatima vijest koja je pristigla iz Crne Gore taman kad se burza zatvorila? Kako objasniti Hrvatima da Todorić nije najbolji kupac slovenskog trgovačkog lanca koji se isfurava na neki nivo? E, pa mirno i dostojanstveno. </para>
<heading2>Gdje je krenulo krivo na domaćem terenu?</heading2>
<para>
Kao što treba obavijestiti Jadranku Kosor da je krasno što sudjeluje na summitima o energetici u Budimpešti i što je skoknula do Moskve, ali da bi joj možda bilo bolje da se vrati kući i zagleda malo u ono što je učinjeno od Ine, plinskog biznisa, novcima koje je Hrvatska elektroprivreda trebala potrošiti na obnovljive izvore energije i da se općenito bavi prozaičnim, dosadnim, domaćim stvarima o kojima ionako sve zna. </para>
<para>Neka pogleda malo što je napravljeno od sela, kako je evoluiralo od ministra Zdravka Dominikovića do danas, kad Joža i Čo odbijaju poljoprivredničke barikade prijetnjama da će im naplatiti svaki traktor koji iz blata izađe na asfalt. Neka nam locira gdje se nalazi prvak naše poljoprivrede Todorić, gdje je žito iz Đakovštine, a gdje "manje sretni" ratari koje su navodno financirali s 34 milijarde kuna u samo zadnjih deset godina i uz to uvozili hranu sa "stabilnom vanjskotrgovinskom bilancom", kako bi se izrazio ministar Čobanković.</para>
<para>Koliko je potrošeno na brodogradilišta koja nitko ne želi kupiti za kunu i tko je sve te godine zaradio više od kune na njima? "Nek' blokiraju morske putove ako znaju", poruka je naše Vlade i policije slavonskom antipodu na plavom Jadranu. </para>
<heading2>Svi smo šatro na tržištu</heading2>
<para>
Ovisnici, gdje god pogledaš, ovisnici o državnom proračunu. I prosvjedi za koje nikoga nije briga, jer smo svi, šatro, na tržištu, a život na tržištu je opasan i tvrd čak i kad imaš milijarde poticaja. Oni koji nemaju veze s poticajima, a svaki dan ih po petsto dobiva otkaz, niti se ne pojavljuju na ulicama, jer znaju da će im Vlada reći da su samo kotačić tržišta precijenjenog rada. Radićev i Todorićev izlazak na tržište izvan Hrvatske podsjeća da su i oni najkonkurentniji kod kuće, bez obzira na to koliko ih država podržava.</para>
<para>I zato, Jadranka, vrati se doma i pokaži da razlika između tebe i Sanadera nije plava kosa Martine Banić naspram smeđih uvojaka Gordana Jandrokovića, najzabavnijih pratitelja naših dvoje premijera u proteklih godinu dana na prekograničnim putovanjima. Za jednog od ta dva premijera se dosad ispostavilo da nije toliko šarmantan na Zapadu kao što nam se činilo i da je najslađi bio nama ovdje, iako smo godinama bilježili njegove vanjskopolitičke i domaće poraze kao uspjehe, a koji, navodno, nisu nimalo povezani. </para>
<para>Ostaje neizvjesno samo hoće li botanika ili povijest pokazati da je popularnost naše gore listova, Kosorice i Sanadera, kao i uspjesi megalomana na njihovoj platnoj listi, endemske, a opet umjetno uzgojene vrste.</para>

Nismo nešto, al' smo sve što imaju IGH otišao u Crnu Goru, u Moskvu, vraća se kući nujan. Todorić ode u Sloveniju, odbijenica. Ne daju mu Mercator. 
Zašto naši vodeći gospodarstvenici i političari bježe od kuće? Misle da je tamo, u bijelom svijetu, bolje? Vode se dobrom starom da ne mogu biti propovjednici u vlastitom selu? Ili misle da su preveliki za ovu malu baru? Što god bilo u pitanju, našim bi "gastarbajterima" već trebalo biti jasno da im je u Lijepoj našoj najljepše.
Pod jedan, mogu jedni drugima biti podrška, pa izgleda da ih ima više. Pod dva, imaju već uglavljenu infrastrukturu i nema iznenađenja – zna se kome idu poslovi, zna se kome ide Vupik, zna se tko je vrh i od koga, navodno, nema boljega, pa nećemo ni provjeravati. Pod tri, ovdje im ljudi vjeruju na riječ i svi ih razumiju jerbo pričaju hrvatski. Plakati danas što više nema sufiksa ili prefiksa "srpski", koji bi povećao šanse da Hrvate "ceo svet" razumije, malo je prekasno pa moramo prihvatiti da  trebamo prevoditelje više nego što smo ih trebali prije demokratskih promjena.
Pa tako Radić samo u Hrvatskoj može reći da sto posto kupuje Zagrepčanku i da nakon godinu dana odustane, a ne da to za njega učini tamo neki Milo. Đukanović kaže da je bolje razumio što je na talijanskom rekla Unicredit banka, nego što mu je kazao Radić na svom tuđinskom jeziku, pa je odustao od prvog šestara Hrvatske i propričao novohebrejski tečnije nego hrvatski. Skandalozno.
Kad Hrvati ne razumiju crnogorski

A Hrvati pojma nemaju što im se dogodilo, jer dok je na tamo nekim službenim stranicama vlade Crne Gore Đukanović na tečnom crnogorskom objašnjavao da i dalje pregovaraju s Izraelcima i Grcima, hrvatska izvještajno-agentska pera to nisu najbolje razumjela. Napisali su da  Jadranka Kosor na svojoj vanjskopolitičkoj turneji zajedno s Milom Đukanovićem radi na tome da IGH pobijedi. O Izraelu ni riječi. 
Revno se pronijela i vijest o uspjehu hrvatskog konzorcija, koji je ipak u zadnji tren dobio garanciju banaka, što je garantiralo da dionice IGH i Konstruktora jučerašnji dan na burzi završe u zelenom, umjesto u komunističkoj crvenoj.
Kako sada objasniti Hrvatima vijest koja je pristigla iz Crne Gore taman kad se burza zatvorila? Kako objasniti Hrvatima da Todorić nije najbolji kupac slovenskog trgovačkog lanca koji se isfurava na neki nivo? E, pa mirno i dostojanstveno. 
Gdje je krenulo krivo na domaćem terenu?

Kao što treba obavijestiti Jadranku Kosor da je krasno što sudjeluje na summitima o energetici u Budimpešti i što je skoknula do Moskve, ali da bi joj možda bilo bolje da se vrati kući i zagleda malo u ono što je učinjeno od Ine, plinskog biznisa, novcima koje je Hrvatska elektroprivreda trebala potrošiti na obnovljive izvore energije i da se općenito bavi prozaičnim, dosadnim, domaćim stvarima o kojima ionako sve zna. 
Neka pogleda malo što je napravljeno od sela, kako je evoluiralo od ministra Zdravka Dominikovića do danas, kad Joža i Čo odbijaju poljoprivredničke barikade prijetnjama da će im naplatiti svaki traktor koji iz blata izađe na asfalt. Neka nam locira gdje se nalazi prvak naše poljoprivrede Todorić, gdje je žito iz Đakovštine, a gdje "manje sretni" ratari koje su navodno financirali s 34 milijarde kuna u samo zadnjih deset godina i uz to uvozili hranu sa "stabilnom vanjskotrgovinskom bilancom", kako bi se izrazio ministar Čobanković.
Koliko je potrošeno na brodogradilišta koja nitko ne želi kupiti za kunu i tko je sve te godine zaradio više od kune na njima? "Nek' blokiraju morske putove ako znaju", poruka je naše Vlade i policije slavonskom antipodu na plavom Jadranu. 
Svi smo šatro na tržištu

Ovisnici, gdje god pogledaš, ovisnici o državnom proračunu. I prosvjedi za koje nikoga nije briga, jer smo svi, šatro, na tržištu, a život na tržištu je opasan i tvrd čak i kad imaš milijarde poticaja. Oni koji nemaju veze s poticajima, a svaki dan ih po petsto dobiva otkaz, niti se ne pojavljuju na ulicama, jer znaju da će im Vlada reći da su samo kotačić tržišta precijenjenog rada. Radićev i Todorićev izlazak na tržište izvan Hrvatske podsjeća da su i oni najkonkurentniji kod kuće, bez obzira na to koliko ih država podržava.
I zato, Jadranka, vrati se doma i pokaži da razlika između tebe i Sanadera nije plava kosa Martine Banić naspram smeđih uvojaka Gordana Jandrokovića, najzabavnijih pratitelja naših dvoje premijera u proteklih godinu dana na prekograničnim putovanjima. Za jednog od ta dva premijera se dosad ispostavilo da nije toliko šarmantan na Zapadu kao što nam se činilo i da je najslađi bio nama ovdje, iako smo godinama bilježili njegove vanjskopolitičke i domaće poraze kao uspjehe, a koji, navodno, nisu nimalo povezani. 
Ostaje neizvjesno samo hoće li botanika ili povijest pokazati da je popularnost naše gore listova, Kosorice i Sanadera, kao i uspjesi megalomana na njihovoj platnoj listi, endemske, a opet umjetno uzgojene vrste. 

#mauritanija

Senzacija u HNL-u, u dojučerašnjeg drugoligaša dolazi bivši igrač PSG-a: 'Dobrodošao u naš grad'

Senzacija u HNL-u, u dojučerašnjeg drugoligaša dolazi bivši igrač PSG-a: 'Dobrodošao u naš grad'

Kod obale Mauritanije potonuo brod, utopilo se najmanje 58 ljudi

Kod obale Mauritanije potonuo brod, utopilo se najmanje 58 ljudi

Bivši general objavio pobjedu na predsjedničkim izborima

Bivši general objavio pobjedu na predsjedničkim izborima

Priče iz Mauritanije: Žene prisiljavaju da se debljaju jer je ondje to ideal ljepote

Priče iz Mauritanije: Žene prisiljavaju da se debljaju jer je ondje to ideal ljepote

10 manje poznatih čuda prirode

10 manje poznatih čuda prirode

Dvina i Stefany u još neviđenom izdanju

Dvina i Stefany u još neviđenom izdanju

Nismo nešto, al' smo sve što imaju

Nismo nešto, al' smo sve što imaju