Postroll

Preroll

<para>1. Dlake na tijelu: 
Obrve štite oči od znoja, a trepavice od prašine. I to je to od funkcije koju dlake imaju.  Evolucijski, možda bi se mogle očuvati brada i dlakava prsa kod muškaraca (naravno, ako će dame tako odabrati). </para>

shutterstock_1765181348.jpg

<para>2.Sinusi:

Ove sluzokožom pokrivene šupljine zadaju mnogo problema, ali nitko nije siguran čemu zapravo služe. Možda služe da ovlažuju zrak kojeg udišemo, neki nagađaju kako pomažu u čišćenju nosne šupljine (no za to nam ne trebaju šupljine nego samo žlijezde), treći kažu kako povećavaju rezoniranje glasa (no više ne urličemo kao majmuni),. a neki kažu kako jednostavno služe da olakšaju glavu. No koja god funkcija bila, stvaraju puno više problema no što ih stvaraju. </para>

shutterstock_1916385905.jpg

<para>3.Ušni mišići: 
Mišići vanjskog uha su mali zakržljali mišići, koji se zrakasto pružaju od ušne školjke do okolnih koštanih struktura i svoda lubanje.   Kod nekih životinja, služe kako bi pomicale uši u smjeru zvuka. Kod ljudi ne služe baš ničemu, osim što neki mogu neznatno pomicati uši.</para>

Gray906.png

<para>4.Umnjaci:
Naši preci morali su puno više žvakati hranu biljnog porijekla pa su, nakon što čeljust dovoljno naraste,  dobivali umnjake. Već nakon otkrića vatre ti zubi su postali prilično beskoristni, a danas postaju i ozbiljna smetnja.  Već sada se evolucija pobrinula da oko 35 posto ljudi nema umnjake. 
</para>

shutterstock_1427500928.jpg

<para>5.Cervikalno rebro: 
Većina ljudi na svijetu ima ukupno 24 rebra sa svake strane po 12. No rijetki imaju još jedno, rebro &quot;viška&quot;, dvadeset i peto, koje se zbog svog smještaja naziva  i cervikalno ili vratno  Posjeduje ga otprilike jedna na 200 osoba. Cervikalno rebro prisutno je od rođenja i formira se poviše prvoga rebra, malo iznad ključne kosti. Toliko može biti tanko da se ne vidi čak ni na rendgenu. </para>

CervicalRibs.png

<para>6.Dugačak dlanski mišić:

Palmaris longus proteže se od lakta do zapešća i 11 posto ljudi ga nema.  Nekada je bio ključan za penjanje i vješanje, no njegov nedostatak je toliko beznačajan da većina ljudi niti ne zna da im nedostaje. Ako se pitate , spojite prste  na vrhu i vidite hoće li vam iskočiti tetiva na zapešću.  Ako ga nemate, ne brinite, vaš stisak je jednako snažan, jedino vam je nešto slabiji stisak prstenjaka i malog prsta ( i vjerojatno ne možete pozdraviti kao vulkanci). 
</para>

shutterstock_2072889827.jpg

<para>
7.Muške bradavice:
I muškarci i žene imaju bradavice jer nastaju u fazama fetalnog razvoja u kojima spol bebe još nije razvijen.  No dok žene, nakon rođenja razviju potrebnu razinu prolaktina kako bi pokrenule proizvodnju mlijeka. </para>

shutterstock_1625240749.jpg

<para>
8.Mišići podizači dlaka:  Mali mišići arector pili rade točno ono što im ime kaže.  Kod životinja su služili kako bi mogli uvećati krzno zbog izolacije, ili kako bi djelovale veće i zastrašile predotora ili suparnika. No čovjek je uglavnom izgubio krzno (odnosno jako je rijetko), a iz nekog razloga ostali su nam mišići koje vidimo na djelu jedino kada se naježimo. 
</para>

shutterstock_1123812554.jpg

<para>9.Crvuljak: 
Appendix vermiformis, uska mišićna cijev koja je  pričvršćena na debelo crijevo ( u narodu poznat kao slijepo crijevo, no liječnicima slijepo crijevo znači nešto drugo), nekada je omogućavala našim precima da probavljaju celulozu, no vremenom je izgubila tu funkciju. Koju je točno preuzela teško je reći.  Za sada je najbolja pretpostavka da igra ulogu sigurne kuće za dobre bakterije, pa bi se osoba s crvuljkom brže oporavila nakon dijareje. </para>

shutterstock_1019572588.jpg

<para>10.Nožni prsti:
Čine se ključnim kod hodanja, no jedna od radikalnijih teorija tvrdi da bi vremenom i njih mogli izgubiti.  Nakon što su se uspravili, ljudi su se više oslanjali o središnju liniju stopala, što znači da su nožni prsti bili ključni za održavanje ravnoteže. No vremenom se opterećenje preselilo na palac. Ako se trend nastavi, ostatak nožnih prstiju će služiti samo za bolno udaranje o uglove namještaja. 
</para>

shutterstock_1955687233.jpg

<para>
11.Trtica:

Čemu je nekada služila pokazuje što se zove i repna kost. To je sve što je ostalo o dijela tijela kojeg mnogi sisavci koriste za balansiranje, visenje sa grane i sl. 
</para>

shutterstock_1470844583.jpg

<para>
12.Treći kapak: 
Zajednički predak ptica i sisavca imao je membranu koja je služila za zaštitu oka i kao svojevrsni brisač koji uklanja nečistoće. Čovjek je zadržao tek tanki dio u unutarnjem kutu oka. Jedina svrha je da ju teoretičari zavjera koriste kao „dokaz“ postojanja ljudi-guštera. </para>

shutterstock_1954091185.jpg

<para>
13.Darwinova kvržica: 

Obično javlja kao zadebljanje ušne školjke na sredini njenog gornjeg zavoja, a odgovara vrhu uha kod drugih sisavaca.  Javlja se kod približno 10.4% populacije, tko ju je otkrio se vidi se iz imena,  a prema njemu, ona je vestigalno obilježje koje dokazuje da svi primati imaju zajedničkog pretka. </para>

1280px-DarwinsTub.jpg

EVOLUCIJA ČINI SVOJE

<para> U prvom poglavlju  „Podrijetlo čovjeka i odabir ovisan o spolu“, Charles Darwin je naveo desetak „beskorisnih, ili gotovo beskorisnih“ dijelova tijela.   
U prirodi bi prije ili kasnije nestali,  no  kod čovjeka je taj proces puno sporiji obzirom na to da je evolucijski pritisak puno manji,  primjerice jednako je vjerojatno da će  muškarci s dlakavim prsima imati potomke kao i oni bez. Ipak, neki dijelovi tijela već nestaju. </para>

#Ljudska Evolucija

Od dlačica, preko bradavica, do prstiju: 13 dijelova tijela bez kojih bismo mogli ostati u budućnosti

Od dlačica, preko bradavica, do prstiju: 13 dijelova tijela bez kojih bismo mogli ostati u budućnosti

Sve je veći broj onih koji ga već imaju u tijelu: Evolucija čini svoje, ali to bi nam moglo zakomplicirati život

Sve je veći broj onih koji ga već imaju u tijelu: Evolucija čini svoje, ali to bi nam moglo zakomplicirati život

Znanstvenici došli do grandioznog otkrića koje bi moglo promijeniti povijest ljudske evolucije

Znanstvenici došli do grandioznog otkrića koje bi moglo promijeniti povijest ljudske evolucije

Ovako bi ljudi mogli izgledati za 1.000 godina

Ovako bi ljudi mogli izgledati za 1.000 godina

Bole vas kukovi? Možete zahvaliti evoluciji, kažu znanstvenici

Bole vas kukovi? Možete zahvaliti evoluciji, kažu znanstvenici