Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

sportnet.rtl.hr

indizajn.rtl.hr

putoholicari.rtl.hr

klinfo.rtl.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Kakve sigurnosne ugroze prijete Hrvatskoj, otkrio je šef SOA-e čiji je izvještaj prihvatio saborski Odbor za nacionalnu sigurnost. Puno više bure izazvao je izvještaj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, koju potresa afera pronevjere novca, kaže se<ulink url="https://danas.hr/rtl-danas/sef-soa-e-otkrio-kakve-sigurnosne-ugroze-prijete-hrvatskoj-ali-puno-vise-bure-izazvao-je-izvjestaj-vsoa-e-f8f9973c-c35e-11ed-81bb-8e923154bcfc"> u prilogu Danas.hr-a RTL-a</ulink>. </para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Jedna od glavnih tema u izvješću SOA-e bile su sigurnosne ugroze koje prijete Hrvatskoj: porast ekstremizma nakon covid-krize, terorizam i organizirani kriminal. No, prije svega ruska agresija na Ukrajinu i pitanje regionalne stabilnosti.</para><hmn:article id="23882aa0-c336-11ed-87b6-329d57798d49" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/><heading2>Izvješće SOA-e glatko prihvaćeno, a VSOA-e jedva</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Što se tiče regionalne stabilnosti, ravnatelj SOA-e Daniel Markić rekao je da se od ljeta naovamo stanje čak poboljšalo.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>''Vidimo određene procese, posebno u BiH i određene reakcije srpskog političkog vrha koji možda pokušava raditi na otopljavanju odnosa'', kazao je Markić.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>No, dok je izvješće SOA-e glatko prihvaćeno na odboru, prihvaćanje izvješća VSOA-e išlo je puno teže. Predstavio ga je Ivica Kinder, kojeg zbog uočenih nepravilnosti i nezakonitosti u radu VSOA-e čeka razrješenje. Neki su oporbeni zastupnici stoga napustili sjednicu Odbora prije predstavljanja izvješća.</para><heading2>Nema naznaka dogovora oko novog šefa VSOA-e</heading2><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Izvješće VSOA-e na koncu je prihvaćeno glasovima vladajućih, iako je predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Siniša Hajdaš Dončić iz SDP-a zbog financijsko- računovodstvenih makinacija bio protiv toga.</para><para><hmn:presentation><typography drop-cap="false"/></hmn:presentation>Premijer Andrej Plenković je prije nekoliko dana kazao da je minstar obrane Mario Banožić predložio predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću Miju Validžića kao kandidata za Kinderovog nasljednika. Kinderu mandat istječe za četiri mjeseca, a ništa ne ukazuje na to da će premijer i predsjednik do sredine ljeta uspjeti sjesti za isti stol.</para><hmn:article id="3da21528-97de-11ed-ba83-e670d9c65383" variation="ba03ebd6-9d09-11eb-8a41-cedfb09875dd"/>

Šef SOA-e otkrio što najviše prijeti sigurnosti Hrvatske, a izvješće agencije koju potresa afera izazvalo buru Dok je izvješće SOA-e glatko prihvaćeno, prihvaćanje izvješća VSOA-e išlo je puno teže, jer ga je predstavio Ivica Kinder, kojega zbog nezakonitosti u radu VSOA-e čeka razrješenje Kakve sigurnosne ugroze prijete Hrvatskoj, otkrio je šef SOA-e čiji je izvještaj prihvatio saborski Odbor za nacionalnu sigurnost. Puno više bure izazvao je izvještaj Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, koju potresa afera pronevjere novca, kaže se u prilogu Danas.hr-a RTL-a. Jedna od glavnih tema u izvješću SOA-e bile su sigurnosne ugroze koje prijete Hrvatskoj: porast ekstremizma nakon covid-krize, terorizam i organizirani kriminal. No, prije svega ruska agresija na Ukrajinu i pitanje regionalne stabilnosti.Izvješće SOA-e glatko prihvaćeno, a VSOA-e jedvaŠto se tiče regionalne stabilnosti, ravnatelj SOA-e Daniel Markić rekao je da se od ljeta naovamo stanje čak poboljšalo.''Vidimo određene procese, posebno u BiH i određene reakcije srpskog političkog vrha koji možda pokušava raditi na otopljavanju odnosa'', kazao je Markić.No, dok je izvješće SOA-e glatko prihvaćeno na odboru, prihvaćanje izvješća VSOA-e išlo je puno teže. Predstavio ga je Ivica Kinder, kojeg zbog uočenih nepravilnosti i nezakonitosti u radu VSOA-e čeka razrješenje. Neki su oporbeni zastupnici stoga napustili sjednicu Odbora prije predstavljanja izvješća.Nema naznaka dogovora oko novog šefa VSOA-eIzvješće VSOA-e na koncu je prihvaćeno glasovima vladajućih, iako je predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Siniša Hajdaš Dončić iz SDP-a zbog financijsko- računovodstvenih makinacija bio protiv toga.Premijer Andrej Plenković je prije nekoliko dana kazao da je minstar obrane Mario Banožić predložio predsjedniku Republike Zoranu Milanoviću Miju Validžića kao kandidata za Kinderovog nasljednika. Kinderu mandat istječe za četiri mjeseca, a ništa ne ukazuje na to da će premijer i predsjednik do sredine ljeta uspjeti sjesti za isti stol. 'VIDIMO ODREĐENE PROCESE' 

'VIDIMO ODREĐENE PROCESE'

Šef SOA-e otkrio što najviše prijeti sigurnosti Hrvatske, a izvješće agencije koju potresa afera izazvalo buru

<para>
ŠKORO O TROŠKOVIMA KAMPANJE: ‘Nismo mogli prikazati novac na računu kad ga nije bilo. Ništa nije tajno, negdje smo na milijun kuna’
ZBOG FINANCIRANJA KAMPANJE 151 KANDIDAT U PREKRŠAJU: ‘DIP će ih prijaviti DORH-u radi pokretanja postupaka’</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="97727352-b998-11eb-8368-0a5b0102567c"/>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="04e84702-b33d-11eb-96b4-0242ac120020"/>
<para>U Zagrebu je to slučaj s kandidatima DP-a Miroslavom Škorom i i Mosta Zvonimirom Troskotom, prvi je izvijestio da nije imao nikakvih troškova, drugi da je imao 12 kuna za bankarske naknade, a obojica nisu primili nikakve donacije.</para>
<para>U Rijeci su u istoj poziciji Ana
 Blečić Jelenović, kandidatkinja Liste za Rijeku te HDZ-ov Josip Ostrogović koji je na promidžbu, odnosno bankarske usluge, potrošio 12 kuna. I Nebojša Zelič (Možemo/NL) navodi da nije imao ni donacija niti troškova.</para>
<para>Isti je slučaj u Osijeku s kandidatima stranaka Možemo! Katarinom Kruhonjom i DP-a Berislavom Mlinarevićem, a u Splitu s HSS-ovim Sinišom Vucom i Mostovim kandidatom Ivicom Grkovićem.
</para>
<para>DP-ova izvješća su preliminarna, Troskot kaže da troškovi idu preko Mosta</para>
<para>Na upit da objasne kako je moguće da nakon više tjedana kampanje Škoro nije iskazao ni kune troška, iz njegova stožera su odgovorili kako se radi o " preliminarnim izvješćima DIP-a, a nismo bili obavezni podnijeti izvješće".</para>
<para>"Plakatna mjesta koja trenutno imamo u Zagrebu za kampanju Miroslava Škore ugovorena su i rezervirana u drugom mjesecu te je plaćanje ugovoreno tijekom kampanje. Pravovremeno plaćamo i knjižimo svoje račune, navedene račune imamo pravo knjižiti kada ih dobijemo tj. do kada traje izborna kampanja (prema uputi DIP-a)", naveli su.</para>
<para>Zvonimir Troskot kaže da je poseban račun za financiranje promidžbe kao kandidat za gradonačelnika otvorio krajem travnja i po bankovnom izvodu jedino je mogao prijaviti trošak naknade za vođenje računa, ostali su troškovi išli preko Mosta.</para>
<para>Dobavljači su usluge plaćali preko Mosta i taj trošak sigurno nije 12 kuna, objasnio je Troskot i naglasio kako nema problema da transparentno prikaže sve troškove.</para>
<para>Napominje kako su i donacije uplaćivane Mostu, ne njemu osobno, a uplaćivane su prije nego je otvorio poseban račun.
</para>
<heading2>U Zagrebu najviše potrošio Klisović</heading2>
<para>
KOLIKO SU NOVCA POTROŠILI, ALI I DOBILI KANDIDATI U ZAGREBU? Dvojica dala više od pola milijuna kuna, a jedan potrošio – 12 kuna</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="026b6c48-b33d-11eb-b7b9-0242ac120020"/>
<para>Gledaju li se troškovi izborne promidžbe do 8. svibnja, u Zagrebu je najviše potrošio SDP-ov kandidat Joško Klisović, 580.000 kuna, slijede kandidat koalicije koju vodi Možemo! Tomislav Tomašević, 524.000 kuna, pa HDZ-ov Davor Filipović sa 346.000 kuna.</para>
<para>Kandidatkinja Stranke rada i solidarnosti Bandić Milan 365 Jelena Pavičić Vukičević, koja navodi da nije imala donacija, na promidžbu je potrošila 296.000 kuna, a nezavisna Vesna Škare Ožbolt 235.000 kuna. Donatori su joj uplatili 240.600 kuna, najviše njen odvjetnički ured, ukupno 50.000 kuna.</para>
<para>Bez donacija je i nezavisni Željko Tokić koji je na promidžbu potrošio 192.500 kuna, kandidat Fokusa Davor Nađi od donatora je dobio oko 4000 kuna, a na promidžbu je potrošio 98.000 kuna.</para>
<para>U Zagrebu je najmanje na promidžbu potrošila GLAS-ova Anka Mrak Taritaš, 24.500 kuna, a donacije nije primila.</para>
<para>Filipović je od donatora dobio 150.000 kuna, najviše, 20.000 kuna, od Zvonimira Milasa, a ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman donirao mu je 10.000 kuna.</para>
<para>Klisoviću su donatori uplatili 139.500 kuna, po 30.000 kuna Maksima komunikacije, Vladimir Kuzmić i Goran Čavka.</para>
<para>Ukupno 57.600 kuna donacija dobio je Tomašević, najviše, 20.000, od Vjekoslava Vugrinca i 10.000 od Tomislava Lauca.
</para>
<heading2>U Splitu Franić potrošio najviše</heading2>
<para>
KOLIKO SU NA KAMPANJU POTROŠILI KANDIDATI U SPLITU? Službeno, Željka Keruma nema ni među prva tri…</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="c5afa70e-b33e-11eb-a3c0-0242ac120011"/>
<para>U utrci za gradonačelnika Splita na promidžbu je do sada najviše potrošio SDP-ov Ante Franić, 232.000 kuna, a donacija nema.</para>
<para>Troškovi promidžbe HDZ-ova kandidata Vice Mihanovića su 202.000 kuna, kandidata Centra Ivice Puljaka 192.000 kuna, Željka Keruma (HGS) gotovo 100.000 kuna, HSLS-ova Zdeslava Benzona 50.700 kuna, kandidata Možemo Jakova Prkića 15.500 kuna, a nezavisne kandidatkinje Branke Ramljak 15.400 kuna.</para>
<para>Mihanović je od četiri donatora dobio ukupno 32.000 kuna, od čega 20.000 od sinjske tvrtke Energy Service, Puljak je od donatora dobio ukupno 43.000 kuna, najviše, 12.500 kuna, od tvrtke Sjeverni pol.</para>
<para>Benzon je od četiri donatora dobio 35.000 kuna, nezavisna Ramljak 10.000 kuna, kandidat koalicije koju vodi HSP Marijo Popović 4500 kuna, kandidatkinja Domovinskog pokreta Nansi Ivanišević 1000 kuna, a troškova, navodi, nije imala.</para>
<para>Donatori su zaobišli i Keruma i Prkića.
</para>
<heading2>Osijek: Kušec (SDP), pa Radić (HDZ)</heading2>
<para>
Od sedam kandidata za gradonačelnika Osijeka na promidžbu je do sada najviše potrošio SDP-ov Goran Kušec, 82.500 kuna.</para>
<para>Slijedi kandidat stranke Snaga Slavonije i Baranje Vladimir Šišljagić s 54.500 kuma, pa HDZ-ov Ivan Radić, 38.000 kuna, kandidat HNS-ove koalicije Vladimir Ham , 35.000 kuna te nezavisni Miroslav Vanek, 15.000 kuna.</para>
<para>Najviše donacija, ukupno 60.000 kuna, uknjižio je Šišljagić.</para>
<para>Ham je od donatora dobio 6000 kuna, Vanek 6650 kuna, Kušec donacija nije imao, a Radić je dobio 44.000 kuna.
</para>
<heading2>Rijeka: Štimcu najviše donacija, Miletić ima najviše donatora</heading2>
<para>
JAKO SKROMNA KAMPANJA U RIJECI ILI NIJE SVE U IZVJEŠTAJIMA? Jedan kandidat potrošio samo 12 kuna, ni ostali nisu bili rastrošni</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="bf7c0e26-b998-11eb-bafa-267beed1c76e"/>
<para>Najviše donacija u Rijeci je dobio nezavisni kandidat za gradonačelnika Davor Štimac, 232.000 kuna, najviše donatora, 254, ima kandidat Mosta Marin Miletić, najviše je na promidžbu potrošio SDP-ov Marko Filipović, 195.000 kuna.</para>
<para>Po iskazanim troškovima slijedi ga Štimac koji je u četiri mjeseca, od 8. siječnja do 8. svibnja, potrošio 186.000 kuna. Gradonačelnički kandidat PGS-a Nikola Ivaniš potrošio je 78.500 kuna, od donatora je dobio oko 13.000 kuna.</para>
<para>Kandidat Vedran Vivoda (Akcija mladih, Unija Kvarnera) donacija nije imao, a troškovi su mu nešto preko 30.000 kuna.</para>
<para>Kandidat Bure Hrvoje Burić potrošio je nešto manje od 13.000 kuna, a nezavisni, odnosno kandidat grupe birača Antun Antunović oko 3000 kuna.</para>
<para>SDP-ov Filipović primio je samo jednu donaciju od 5000 kuna, od samo jednog donatora, Matka Kuzmanića (vjerojatno SDP-ov saborski zastupnik).</para>
<para>Rekordnih 254 donatora prijavio je Miletić, ukupno su mu donirali 117.000 kuna. Mahom se radi o manjim iznosima, izuzetak je 27.000 kuna koje je dobio od samoborske tvrtke Brain Information Technologies. Na promidžbu je potrošio 5400 kuna.</para>
<para>Kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović dobila je 2950 kuna donacija, a potrošila 3800 kuna.
</para>
<heading2>Prava slika donacija i troškova tek nakon izbora</heading2>
<para>
Svi sudionici lokalnih izbora dužni su u dva navrata, najkasnije sedam dana prije izbora i 30 dana nakon njih, izvijestiti o financiranju izborne promidžbe, a ako idu u drugi krug vrijedi isto pravilo.</para>
<para>Zbog toga pravu sliku donacija i troškova, saznat ćemo tek nakon što izbori završe.</para>

Opravdanja su zanimljiva, a tvrde da je 'sve transparentno i po pravilima' Iako su tjednima, pa i mjesecima u kampanji, 

ŠKORO O TROŠKOVIMA KAMPANJE: ‘Nismo mogli prikazati novac na računu kad ga nije bilo. Ništa nije tajno, negdje smo na milijun kuna’
ZBOG FINANCIRANJA KAMPANJE 151 KANDIDAT U PREKRŠAJU: ‘DIP će ih prijaviti DORH-u radi pokretanja postupaka’


U Zagrebu je to slučaj s kandidatima DP-a Miroslavom Škorom i i Mosta Zvonimirom Troskotom, prvi je izvijestio da nije imao nikakvih troškova, drugi da je imao 12 kuna za bankarske naknade, a obojica nisu primili nikakve donacije.
U Rijeci su u istoj poziciji Ana
   Blečić Jelenović, kandidatkinja Liste za Rijeku te HDZ-ov Josip Ostrogović koji je na promidžbu, odnosno bankarske usluge, potrošio 12 kuna. I Nebojša Zelič (Možemo/NL) navodi da nije imao ni donacija niti troškova.
Isti je slučaj u Osijeku s kandidatima stranaka Možemo! Katarinom Kruhonjom i DP-a Berislavom Mlinarevićem, a u Splitu s HSS-ovim Sinišom Vucom i Mostovim kandidatom Ivicom Grkovićem.

DP-ova izvješća su preliminarna, Troskot kaže da troškovi idu preko Mosta
Na upit da objasne kako je moguće da nakon više tjedana kampanje Škoro nije iskazao ni kune troška, iz njegova stožera su odgovorili kako se radi o " preliminarnim izvješćima DIP-a, a nismo bili obavezni podnijeti izvješće".
"Plakatna mjesta koja trenutno imamo u Zagrebu za kampanju Miroslava Škore ugovorena su i rezervirana u drugom mjesecu te je plaćanje ugovoreno tijekom kampanje. Pravovremeno plaćamo i knjižimo svoje račune, navedene račune imamo pravo knjižiti kada ih dobijemo tj. do kada traje izborna kampanja (prema uputi DIP-a)", naveli su.
Zvonimir Troskot kaže da je poseban račun za financiranje promidžbe kao kandidat za  gradonačelnika otvorio krajem travnja i po bankovnom izvodu jedino je mogao prijaviti trošak naknade za vođenje računa, ostali su troškovi išli preko Mosta.
Dobavljači su usluge plaćali preko Mosta i taj trošak sigurno nije 12 kuna, objasnio je Troskot i naglasio kako nema problema da transparentno prikaže sve troškove.
Napominje kako su i donacije uplaćivane Mostu, ne njemu osobno, a uplaćivane su prije nego je otvorio poseban račun.

U Zagrebu najviše potrošio Klisović

KOLIKO SU NOVCA POTROŠILI, ALI I DOBILI KANDIDATI U ZAGREBU? Dvojica dala više od pola milijuna kuna, a jedan potrošio – 12 kuna

Gledaju li se troškovi izborne promidžbe do 8. svibnja, u Zagrebu je najviše potrošio SDP-ov kandidat Joško Klisović, 580.000 kuna, slijede kandidat koalicije koju vodi Možemo! Tomislav Tomašević, 524.000 kuna, pa HDZ-ov Davor Filipović sa 346.000 kuna.
Kandidatkinja Stranke rada i solidarnosti Bandić Milan 365 Jelena Pavičić Vukičević, koja navodi da nije imala donacija, na promidžbu je potrošila 296.000 kuna, a nezavisna Vesna Škare Ožbolt 235.000 kuna. Donatori su joj uplatili 240.600 kuna, najviše njen odvjetnički ured, ukupno 50.000 kuna.
Bez donacija je i nezavisni Željko Tokić koji je na promidžbu potrošio 192.500 kuna, kandidat Fokusa Davor Nađi od donatora je dobio oko 4000 kuna, a na promidžbu je potrošio 98.000 kuna.
U Zagrebu je najmanje na promidžbu potrošila GLAS-ova Anka Mrak Taritaš, 24.500 kuna, a donacije nije primila.
Filipović je od donatora dobio 150.000 kuna, najviše, 20.000 kuna, od Zvonimira Milasa, a ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman donirao mu je 10.000 kuna.
Klisoviću su donatori uplatili 139.500 kuna, po 30.000 kuna Maksima komunikacije, Vladimir Kuzmić i Goran Čavka.
Ukupno 57.600 kuna donacija dobio je Tomašević, najviše, 20.000, od Vjekoslava Vugrinca i 10.000 od Tomislava Lauca.

U Splitu Franić potrošio najviše

KOLIKO SU NA KAMPANJU POTROŠILI KANDIDATI U SPLITU? Službeno, Željka Keruma nema ni među prva tri…

U utrci za gradonačelnika Splita na promidžbu je do sada najviše potrošio SDP-ov Ante Franić, 232.000 kuna, a donacija nema.
Troškovi promidžbe HDZ-ova kandidata Vice Mihanovića su 202.000 kuna, kandidata Centra Ivice Puljaka 192.000 kuna, Željka Keruma (HGS) gotovo 100.000 kuna, HSLS-ova Zdeslava Benzona 50.700 kuna, kandidata Možemo Jakova Prkića 15.500 kuna, a nezavisne kandidatkinje Branke Ramljak 15.400 kuna.
Mihanović je od četiri donatora dobio ukupno 32.000 kuna, od čega 20.000 od sinjske tvrtke Energy Service, Puljak je od donatora dobio ukupno 43.000 kuna, najviše, 12.500 kuna, od tvrtke Sjeverni pol.
Benzon je od četiri donatora dobio 35.000 kuna, nezavisna Ramljak 10.000 kuna, kandidat koalicije koju vodi HSP Marijo Popović 4500 kuna, kandidatkinja Domovinskog pokreta Nansi Ivanišević 1000 kuna, a troškova, navodi, nije imala.
Donatori su zaobišli i Keruma i Prkića.

Osijek: Kušec (SDP), pa Radić (HDZ)

Od sedam kandidata za gradonačelnika Osijeka na promidžbu je do sada najviše potrošio SDP-ov Goran Kušec, 82.500 kuna.
Slijedi kandidat stranke Snaga Slavonije i Baranje Vladimir Šišljagić s 54.500 kuma, pa HDZ-ov Ivan Radić, 38.000 kuna, kandidat HNS-ove koalicije Vladimir Ham , 35.000 kuna te nezavisni Miroslav Vanek, 15.000 kuna.
Najviše donacija, ukupno 60.000 kuna, uknjižio je Šišljagić.
Ham je od donatora dobio 6000 kuna, Vanek 6650 kuna, Kušec donacija nije imao, a Radić je dobio 44.000 kuna.

Rijeka: Štimcu najviše donacija, Miletić ima najviše donatora

JAKO SKROMNA KAMPANJA U RIJECI ILI NIJE SVE U IZVJEŠTAJIMA? Jedan kandidat potrošio samo 12 kuna, ni ostali nisu bili rastrošni

Najviše donacija u Rijeci je dobio nezavisni kandidat za gradonačelnika Davor Štimac, 232.000 kuna, najviše donatora, 254, ima kandidat Mosta Marin Miletić, najviše je na promidžbu potrošio SDP-ov Marko Filipović, 195.000 kuna.
Po iskazanim troškovima slijedi ga  Štimac koji je u četiri mjeseca, od 8. siječnja do 8. svibnja, potrošio 186.000 kuna. Gradonačelnički kandidat PGS-a Nikola Ivaniš potrošio je 78.500 kuna, od donatora je dobio oko 13.000 kuna.
Kandidat Vedran Vivoda (Akcija mladih, Unija Kvarnera) donacija nije imao, a troškovi su mu nešto preko 30.000 kuna.
Kandidat Bure Hrvoje Burić potrošio je nešto manje od 13.000 kuna, a nezavisni, odnosno kandidat grupe birača Antun Antunović oko 3000 kuna.
SDP-ov Filipović primio je samo jednu donaciju od 5000 kuna, od samo jednog donatora, Matka Kuzmanića (vjerojatno SDP-ov saborski zastupnik).
Rekordnih 254 donatora prijavio je Miletić, ukupno su mu donirali 117.000 kuna. Mahom se radi o manjim iznosima, izuzetak je 27.000 kuna koje je dobio od samoborske tvrtke Brain Information Technologies. Na promidžbu je potrošio 5400 kuna.
Kandidatkinja Radničke fronte Katarina Peović dobila je 2950 kuna donacija, a potrošila 3800 kuna.

Prava slika donacija i troškova tek nakon izbora

Svi sudionici lokalnih izbora dužni su u dva navrata, najkasnije sedam dana prije izbora i 30 dana nakon njih, izvijestiti o financiranju izborne promidžbe, a ako idu u drugi krug vrijedi isto pravilo.
Zbog toga pravu sliku donacija i troškova, saznat ćemo tek nakon što izbori završe. KAKO JE MOGUĆE DA KANDIDATI NE PRIJAVE NI KUNU TROŠKOVA? 

KAKO JE MOGUĆE DA KANDIDATI NE PRIJAVE NI KUNU TROŠKOVA?

Opravdanja su zanimljiva, a tvrde da je 'sve transparentno i po pravilima'

<para>
Hrvatska Vlada suglasila se u petak sa zaključkom da tri puta godišnje Saboru dostavlja izvješće o provedbi mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.</para>
<para>Taj zaključak predložili su klubovi stranaka vladajuće koalicije, a prihvatio Vladin predstavnik, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić.
</para>
<heading2>Dostavljat će se na početku sjednice</heading2>
<para>
Svoja izvješća Vlada bi Saboru trebala dostaviti na početku iduće sjednice u siječnju, potom u lipnju, pa na početku jesenje sjednice Sabora u rujnu iduće godine.</para>
<para>Vladin predstavnik nije prihvatio amandman Kluba Mosta da Vlada jednom mjesečno dostavlja Saboru izvješće o provedbi i učincima mjera donesenih temeljem tog Zakona s ciljem donošenja daljnjih odluka o pooštravanju, ublažavanju ili ukidanju istih.</para>
<para>Sve više hrvatskih političara preboljelo je koronavirus, neki od njih čak su bili u dobroj formi i nepušači</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="34dfee42-b1c6-11eb-913d-0242ac13005a"/>
<para>Ministar zdravstva na svakoj Vladinoj sjednici podnosi izvještavaj o aktualnom stanju vezanom za koronavirus, a Vlada redovito u proceduru upućuje prijedloge koji su povezani sa učincima Zakona i o njima se raspravlja, argumentirao je Dulibić.
</para>
<heading2>Selak Raspudić nezadovoljna</heading2>
<para>
Marija Selak Raspudić nezadovoljna je Vladinim odgovorom. Htjeli smo uputiti poruku da smo spremni surađivati u ovom pitanju, no tu našu ruku ste odbili, kazala je zastupnica.</para>
<para>Nalazimo se u nezavidnoj situaciji, brojke rapidno rastu, da bi situaciju mogli evaluirati potrebno je djelovati brzo, tri puta godišnje nije dovoljno, rekla je Selak Raspudić navodeći kako Engleska svaka dva tjedna revidira mjere.</para>
<para>Konačnu odluku o zaključku klubova vladajuće koalicije i Mostovu amandmanu u podne će, glasovanjem, donijeti Sabor.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="31f9647e-b1c6-11eb-bbea-0242ac13004a"/>
<heading2>Odbijeni oporbeni amandmani</heading2>
<para>
Vladini predstavnici odbili su sve oporbene amandmane na zakone iz paketa poreznih zakona, kao i na izmjene Zakona o socijalnoj skrbi.</para>
<para>Kod Zakona o porezu na dohodak, Klub ZLB ustrajao je da bi trebalo uvesti progresivno oporezivanje. Damir Bakić istaknuo je kako se glavna zamjerka Kluba ne tiče toliko poreznih stopa, nego se odnosi na činjenicu da 99 posto obveznika tog poreza „de facto“ plaća porez po jednoj te istoj stopi.</para>
<para>Svi čije su mjesečne bruto plaće između pet tisuća i 42. 500 kuna plaćaju porez po jednoj te istoj stopi, do sada je bila 24, sad se predlaže 20, kazao je Bakić opetujući da bi bilo potrebno uvesti progresivno oporezivanje i četiri stope, od 15, 20, 30 i 40 posto. Naši izračuni pokazuju da je naš prijedlog neutralan što se tiče gubitka prihoda od poreza na dohodak, kretao bi se na razini od dvije milijarde kuna, kazao je zastupnik.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2ce4df36-b1c6-11eb-8444-0242ac14001a"/>
<para>Vlada je odbila i njegov amandman na izmjene Zakona o socijalnoj skrbi da se izrijekom propiše da je broj slobodnih dana na koje zaposlenik, kojem je preraspoređeno radno vrijeme, ima pravo, jednako broju dana koje je neprekidno radio.</para>
<para>Radnici će na svoj raspored radnog vremena i radnu izolaciju dati pisani pristanak, pa nisu izloženi zloporabi, ako ne daju pristanak na preraspodjelu, neće trpjeti štetne posljedice, objasnila je državna tajnica u Ministarstvu rada Margareta Mađerić.</para>
<para>
 
 <emphasis>Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti <ulink url="https://net.hr/danas/hrvatska/u-hrvatskoj-padaju-crni-rekordi-proizvodaci-cjepiva-najavjuju-milijune-doza-cjepiva-vec-ove-godine-ali-javlja-se-problem/">OVDJE</ulink>.</emphasis>
 
</para>

Tri puta godišnje izvijestit će Sabor o provedbi mjera protiv koronavirusa Konačnu odluku o zaključku klubova vladajuće koalicije i Mostovu amandmanu u podne će, glasovanjem, donijeti Sabor. 

Hrvatska Vlada suglasila se u petak sa zaključkom da tri puta godišnje Saboru dostavlja izvješće o provedbi mjera iz Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.
Taj zaključak predložili su klubovi stranaka vladajuće koalicije, a prihvatio Vladin predstavnik, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić.

Dostavljat će se na početku sjednice

Svoja izvješća Vlada bi Saboru trebala dostaviti na početku iduće sjednice u siječnju, potom u lipnju, pa na početku jesenje sjednice Sabora u rujnu iduće godine.
Vladin predstavnik nije prihvatio amandman Kluba Mosta da Vlada jednom mjesečno dostavlja Saboru izvješće o provedbi i učincima mjera donesenih temeljem tog Zakona s ciljem donošenja daljnjih odluka o pooštravanju, ublažavanju ili ukidanju istih.
Sve više hrvatskih političara preboljelo je koronavirus, neki od njih čak su bili u dobroj formi i nepušači

Ministar zdravstva na svakoj Vladinoj sjednici podnosi izvještavaj o aktualnom stanju vezanom za koronavirus, a Vlada redovito u proceduru upućuje prijedloge koji su povezani sa učincima Zakona i o njima se raspravlja, argumentirao je Dulibić.

Selak Raspudić nezadovoljna

Marija Selak Raspudić nezadovoljna je Vladinim odgovorom. Htjeli smo uputiti poruku da smo spremni surađivati u ovom pitanju, no tu našu ruku ste odbili, kazala je zastupnica.
Nalazimo se u nezavidnoj situaciji, brojke rapidno rastu, da bi situaciju mogli evaluirati potrebno je djelovati brzo, tri puta godišnje nije dovoljno, rekla je Selak Raspudić navodeći kako Engleska svaka dva tjedna revidira mjere.
Konačnu odluku o zaključku klubova vladajuće koalicije i Mostovu amandmanu u podne će, glasovanjem, donijeti Sabor.


Odbijeni oporbeni amandmani

Vladini predstavnici odbili su sve oporbene amandmane na zakone iz paketa poreznih zakona, kao i na izmjene Zakona o socijalnoj skrbi.
Kod Zakona o porezu na dohodak, Klub ZLB ustrajao je da bi trebalo uvesti progresivno oporezivanje. Damir Bakić istaknuo je kako se glavna zamjerka Kluba ne tiče toliko poreznih stopa, nego se odnosi na činjenicu da 99 posto obveznika tog poreza „de facto“ plaća porez po jednoj te istoj stopi.
Svi čije su mjesečne bruto plaće između pet tisuća i 42. 500 kuna plaćaju porez po jednoj te istoj stopi, do sada je bila 24, sad se predlaže 20, kazao je Bakić opetujući da bi bilo potrebno uvesti progresivno oporezivanje i četiri stope, od 15, 20, 30 i 40 posto. Naši izračuni pokazuju da je naš prijedlog neutralan što se tiče gubitka prihoda od poreza na dohodak, kretao bi se na razini od dvije milijarde kuna, kazao je zastupnik.


Vlada je odbila i njegov amandman na izmjene Zakona o socijalnoj skrbi da se izrijekom propiše da je broj slobodnih dana na koje zaposlenik, kojem je preraspoređeno radno vrijeme, ima pravo, jednako broju dana koje je neprekidno radio.
Radnici će na svoj raspored radnog vremena i radnu izolaciju dati pisani pristanak, pa nisu izloženi zloporabi, ako ne daju pristanak na preraspodjelu, neće trpjeti štetne posljedice, objasnila je državna tajnica u Ministarstvu rada Margareta Mađerić.

   
      Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
   
 NOVI ZAKLJUČAK VLADE: 

NOVI ZAKLJUČAK VLADE:

Tri puta godišnje izvijestit će Sabor o provedbi mjera protiv koronavirusa

<para>
Most NL u prvoj polovini ove godine za svoje je redovne političke aktivnosti od donatora dobio gotovo 70 tisuća kuna, Glas 51 tisuću, Živi zid 23 tisuće, Nova ljevica 19 tisuća kuna, otkrivaju u ponedjeljak objavljena izvješća.</para>
<para>Most je od 108 donatora dobio ukupno 68. 500 kuna, pojedinačne donacije ne prelaze četiri tisuće kuna, a po toliko je stranci uplatilo samo troje donatora: stranački saborski zastupnici Sonja Čikotić, Božo Petrov i Nikola Grmoja.</para>
<para>Glas je od donatora dobio 51 tisuću kuna, najviše su mu donirali Anka Mrak Taritaš, 10 tisuća kuna i Goran Beus-Richembergh, osam tisuća kuna.</para>
<para>Glavinu od ukupno 23 tisuće kuna, Živom su zidu darovale četiri osobe: saborski zastupnici Damjan Vucelić (sedam tisuća) i Snježana Sabolek (tri tisuće), glavni tajnik stranke Tihomir Lukanić (pet tisuća), te Vladimira Palfi Sinčić (četiri tisuće).</para>
<para>Novoj ljevici 10 tisuća kuna od tvrtke iz Lučkog</para>
<para>Donacije Novoj ljevici, jednoj od iznenađenja parlamentarnih izbora, kreću se od 70 do 500 kuna, jedina veća, zapravo najveća je tvrtke Specijalna oprema Lučko u iznosu od 10 tisuća kuna, što je više od polovice ukupnog iznosa od 19 tisuća kuna.
</para>
<heading2>Obveza svih 167 registriranih stranaka</heading2>
<para>
Polugodišnja izvješća o donacijama, od 1. siječnja do 30. lipnja, obvezno je podnijeti svih 167 registriranih političkih stranaka, a do utorka je to učinilo njih 50-ak, dakle jedva trećina.</para>
<para>Objavljena izvješća pokazuju da su za redovne političke aktivnosti od donatora najviše dobili HDZ (560 tisuća kuna), Hrvatska konzervativna stranka (164 tisuće), HNS (143 tisuće), pa Most NL.</para>
<para>Javnosti još nisu dostupna izvješća SDP-a i DP Miroslava Škore čija je stranka jedna od četiri registrirane u prvoj polovini ove godine. Ostale tri su Hrvatska stranka pravne države, Bolji Solin i Fokus. U istom razdoblju brisane su Jedina opcija, Nova srpska stranka, Građanska inicijativa Možemo! i Građanska stranka Siska, stranke se brišu ili na vlastiti zahtjev ili po službenoj dužnosti.</para>
<para>Niz stranaka izvijestio je da nije primio donacije, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Glavašev HDSSB,Promijenimo Hrvatsku.</para>
<para>Isto navode i nezavisni saborski zastupnici Vladimir Bilek (češka i slovačka manjina), Veljko Kajtazi (romska) i Željko Glasnović.</para>
<para>Sve političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja DIP-u podnijeti izvješća o donacijama, podnose ih unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih na svojoj mrežnoj stranici objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.</para>
<para>Stranke, zastupnici i vijećnici koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni - stranke od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.</para>

Predvodi HDZ, a neke stranke još nisu predale financijska izvješća Objavljena izvješća pokazuju da su za redovne političke aktivnosti od donatora najviše dobili HDZ (560 tisuća kuna), Hrvatska konzervativna stranka (164 tisuće), HNS (143 tisuće), pa Most NL. 

Most NL u prvoj polovini ove godine za svoje je redovne političke aktivnosti od donatora dobio gotovo 70 tisuća kuna, Glas 51 tisuću, Živi zid 23 tisuće, Nova ljevica 19 tisuća kuna, otkrivaju u ponedjeljak objavljena izvješća.
Most je od 108 donatora dobio ukupno 68. 500 kuna, pojedinačne donacije ne prelaze četiri tisuće kuna, a po toliko je stranci uplatilo samo troje donatora: stranački saborski zastupnici Sonja Čikotić, Božo Petrov i Nikola Grmoja.
Glas je od donatora dobio 51 tisuću kuna, najviše su mu donirali Anka Mrak Taritaš, 10 tisuća kuna i Goran Beus-Richembergh, osam tisuća kuna.
Glavinu od ukupno 23 tisuće kuna, Živom su zidu darovale četiri osobe: saborski zastupnici Damjan Vucelić (sedam tisuća) i Snježana Sabolek (tri tisuće), glavni tajnik stranke Tihomir Lukanić (pet tisuća), te Vladimira Palfi Sinčić (četiri tisuće).
Novoj ljevici 10 tisuća kuna od tvrtke iz Lučkog
Donacije Novoj ljevici, jednoj od iznenađenja parlamentarnih izbora, kreću se od 70 do 500 kuna, jedina veća, zapravo najveća je tvrtke Specijalna oprema Lučko u iznosu od 10 tisuća kuna, što je više od polovice ukupnog iznosa od 19 tisuća kuna.

Obveza svih 167 registriranih stranaka

Polugodišnja izvješća o donacijama, od 1. siječnja do 30. lipnja, obvezno je podnijeti svih 167 registriranih političkih stranaka, a do utorka je to učinilo njih 50-ak, dakle jedva trećina.
Objavljena izvješća pokazuju da su za redovne političke aktivnosti od donatora najviše dobili HDZ (560 tisuća kuna), Hrvatska konzervativna stranka (164 tisuće), HNS (143 tisuće), pa Most NL.
Javnosti još nisu dostupna izvješća SDP-a i DP Miroslava Škore čija je stranka jedna od četiri registrirane u prvoj polovini ove godine. Ostale tri su Hrvatska stranka pravne države, Bolji Solin i Fokus. U istom razdoblju brisane su Jedina opcija, Nova srpska stranka, Građanska inicijativa Možemo! i Građanska stranka Siska, stranke se brišu ili na vlastiti zahtjev ili po službenoj dužnosti.
Niz stranaka izvijestio je da nije primio donacije, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Glavašev HDSSB,Promijenimo Hrvatsku.
Isto navode i nezavisni saborski zastupnici Vladimir Bilek (češka i slovačka manjina), Veljko Kajtazi (romska) i Željko Glasnović.
Sve političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja DIP-u podnijeti izvješća o donacijama, podnose ih unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih na svojoj mrežnoj stranici objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.
Stranke, zastupnici i vijećnici koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni - stranke od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna. ZNAKOVITE VELIKE DONACIJE STRANKAMA: 

ZNAKOVITE VELIKE DONACIJE STRANKAMA:

Predvodi HDZ, a neke stranke još nisu predale financijska izvješća

<para>
Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine nisu prihvatili prijedlog zaključka Kluba gradskih zastupnika SDP-a, HSS-a i Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez te Kluba zastupnika lijevog bloka da gradonačelnik Milan Bandić u roku od 30 dana podnese gradskim zastupnicima izviješće o poslovnim odnosima Grada Zagreba i C.I.O.S. grupe te dostavi preslike svih ugovora sklopljenih između Grada i C.I.O.S.-a.
</para>
<heading2>Svake godine strepi se od novog požara</heading2>
<para>
Jedan od povoda tom zaključku bio je požar koji je 9. lipnja izbio u pogonu C.I.O.S.-a i koji je čak četvrti požar u posljednje četiri godine na istoj lokaciji. Oporbeni zastupnici tražili su da se gradskim zastupnicima konačno razjasne poslovni odnosi između Grada Zagreba i C.I.O.S. grupe i dostave preslike svih sklopljenih ugovora. Neprihvatljivim drže da još uvijek nema nikakvih odgovora i da stanovnici zapadnog Zagreba gotovo svake godine strepe od novog požara. "Očekujemo se da se konačno razjasne odnosi između Grada Zagreba i C.I.O.S. grupe i da se otkriju uzroci uzastopnih požara", ističe se u zaključku oprobe</para>
<para>Predsjednik Kluba zastupnika lijevog bloka Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!) rekao je da nikada nije čuo ni za jedno postrojenje gdje se četiri puta u četiri godine dogodio požar. Apsolutno je neprihvatljivo da građani zapadnog dijela Zagreba gotovo svake godine strahuju hoće li biti novi požar i što će prilikom tog požara udisati jer ne znaju ni što je to zapravo gorilo, što je to otišlo u zrak, kakvi su toksini, čestice i tako dalje, rekao je Tomašević.
</para>
<heading2>Tomašević: Posao zbrinjavanja glomaznog otpada ponovno dobila tvrtka C.I.O.S. grupe unatoč sudskim postupcima</heading2>
<para>
Kazao je i kako Grad Zagreb sa C.I.O.S. grupom "ima vrlo jedne prisne odnose", dapače, "o nekim od tih poslovnih odnosa su predmet i nekih sudskih postupaka". "Podsjetimo, da je USKOK optužio i gradonačelnika Milana Bandića i upravitelja C.I.O.S. grupe Petra Pripuza da su zapravo namještali posao zbrinjavanja glomaznog otpada i drugih vrsta ne miješanog komunalnog otpada u Zagrebu čime je gradski proračun oštećen nekoliko milijuna kuna", rekao je Tomašević. Istaknuo je da se već nekoliko godina čeka hoće li se za taj slučaj potvrditi optužnica USKOK-a, a, međuvremenu, je nedavno ponovno posao zbrinjavanja glomaznog otpada od Grada Zagreba dobila tvrtka iz C.I.O.S. grupe.</para>
<para>Gradski zastupnik Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez Renato Petek rekao je da je to jedna važna tema zbog toga što na više pisanih traženja gradskih zastupnika nisu uspjeli dobiti te ugovore. Zamjenica pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Tatjana Operta smatra da nije potrebno donositi zaključak kakav je predložila oporba budući da zastupnici mogu stalno postavljati pitanja i tražiti dostavu ugovora, a, kao i uvijek, Gradska uprava će ih sve i dostaviti. Kad je riječ o otkrivanju uzroka uzastopnih požara i čestica od požara, Gradska uprava ne može dostaviti takve odgovore s obzirom da nismo nadležni, to je predmet kriminalističke obrade, rekla je Operta.
</para>
<heading2>Protestna šutnja oporbenih zastupnika</heading2>
<para>
Na 14. sjednici Gradske skupštine, koja je završila s radom, prihvaćen je i prijedlog skupštinskog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova da se u gradskog četvrti Donji grad neimenovani park koji je na južnoj strani omeđen Martićevom ulicom imenuje u spomen na književnika Envera Čolakovića te da dobiva ime Park Envera Čolakovića.Ta je sjednica počela 21. lipnja i obilježila ju je protestna šutnja oporbenih zastupnika zbog skidanja s predloženog dnevnog reda točke o hitnoj obustavi radova na Trgu žrtava fašizma. Oporbeni zastupnici prosvjedovali su tada šutnjom zbog toga jer su zastupnici pozicije većinom glasova podržali prijedlog Kluba Bandić Milan 365 da se s predloženog dnevnog reda sjednice makne prijedlog zaključka o hitnoj obustavi radova na Trgu žrtava fašizma, koji su predložili Klub gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a te Klub zastupnika lijevog bloka.</para>
<para>Nastavak sjednice bio je zakazan za 26. lipnja, ali je sjednica prekinuta zbog nedostatka kvoruma nakon što je oporba napustila zasjedanje uoči glasovanja o trećoj točki dnevnog reda - o prijedlogu gradonačelnika Milana Bandića o izmjenama i dopunama odluke o određivanju poslova javne rasvjete koji se financiraju iz gradskog proračuna.Zbog toga su gradski zastupnici danas odradili su sve "preostale" 24 točke, od njih ukupno 26, koliko ih je bilo na dnevnom redu.</para>

'Neka se konačno razjasne odnosi između Grada Zagreba i C.I.O.S. grupe i uzroci požara' Neprihvatljivim drže da još uvijek nema nikakvih odgovora i da stanovnici zapadnog Zagreba gotovo svake godine strepe od novog požara. 

Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine nisu prihvatili prijedlog zaključka Kluba gradskih zastupnika SDP-a, HSS-a i Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez te Kluba zastupnika lijevog bloka da gradonačelnik Milan Bandić u roku od 30 dana podnese gradskim zastupnicima izviješće o poslovnim odnosima Grada Zagreba i C.I.O.S. grupe te dostavi preslike svih ugovora sklopljenih između Grada i C.I.O.S.-a.

Svake godine strepi se od novog požara

Jedan od povoda tom zaključku bio je požar koji je 9. lipnja izbio u pogonu C.I.O.S.-a i koji je čak četvrti požar u posljednje četiri godine na istoj lokaciji. Oporbeni zastupnici tražili su da se gradskim zastupnicima konačno razjasne poslovni odnosi između Grada Zagreba i C.I.O.S. grupe i dostave preslike svih sklopljenih ugovora. Neprihvatljivim drže da još uvijek nema nikakvih odgovora i da stanovnici zapadnog Zagreba gotovo svake godine strepe od novog požara. "Očekujemo se da se konačno razjasne odnosi između Grada Zagreba i C.I.O.S. grupe i da se otkriju uzroci uzastopnih požara", ističe se u zaključku oprobe
Predsjednik Kluba zastupnika lijevog bloka Tomislav Tomašević (Zagreb je naš!) rekao je da nikada nije čuo ni za jedno postrojenje gdje se četiri puta u četiri godine dogodio požar. Apsolutno je neprihvatljivo da građani zapadnog dijela Zagreba gotovo svake godine strahuju hoće li biti novi požar i što će prilikom tog požara udisati jer ne znaju ni što je to zapravo gorilo, što je to otišlo u zrak, kakvi su toksini, čestice i tako dalje, rekao je Tomašević.

Tomašević: Posao zbrinjavanja glomaznog otpada ponovno dobila tvrtka C.I.O.S. grupe unatoč sudskim postupcima

Kazao je i kako Grad Zagreb sa C.I.O.S. grupom "ima vrlo jedne prisne odnose", dapače, "o nekim od tih poslovnih odnosa su predmet i nekih sudskih postupaka". "Podsjetimo, da je USKOK optužio i gradonačelnika Milana Bandića i upravitelja C.I.O.S. grupe Petra Pripuza da su zapravo namještali posao zbrinjavanja glomaznog otpada i drugih vrsta ne miješanog komunalnog otpada u Zagrebu čime je gradski proračun oštećen nekoliko milijuna kuna", rekao je Tomašević. Istaknuo je da se već nekoliko godina čeka hoće li se za taj slučaj potvrditi optužnica USKOK-a, a, međuvremenu, je nedavno ponovno posao zbrinjavanja glomaznog otpada od Grada Zagreba dobila tvrtka iz C.I.O.S. grupe.
Gradski zastupnik Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez Renato Petek rekao je da je to jedna važna tema zbog toga što na više pisanih traženja gradskih zastupnika nisu uspjeli dobiti te ugovore.   Zamjenica pročelnice Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Tatjana Operta smatra da nije potrebno donositi zaključak kakav je predložila oporba budući da zastupnici mogu stalno postavljati pitanja i tražiti dostavu ugovora, a, kao i uvijek, Gradska uprava će ih sve i dostaviti. Kad je riječ o otkrivanju uzroka uzastopnih požara i čestica od požara, Gradska uprava ne može dostaviti takve odgovore s obzirom da nismo nadležni, to je predmet kriminalističke obrade, rekla je Operta.

Protestna šutnja oporbenih zastupnika

Na 14. sjednici Gradske skupštine, koja je završila s radom, prihvaćen je i prijedlog skupštinskog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova da se u gradskog četvrti Donji grad neimenovani park koji je na južnoj strani omeđen Martićevom ulicom imenuje u spomen na književnika Envera Čolakovića te da dobiva ime Park Envera Čolakovića.Ta je sjednica počela 21. lipnja i obilježila ju je protestna šutnja oporbenih zastupnika zbog skidanja s predloženog dnevnog reda točke o hitnoj obustavi radova na Trgu žrtava fašizma. Oporbeni zastupnici prosvjedovali su tada šutnjom zbog toga jer su zastupnici pozicije većinom glasova podržali prijedlog Kluba Bandić Milan 365 da se s predloženog dnevnog reda sjednice makne prijedlog zaključka o hitnoj obustavi radova na Trgu žrtava fašizma, koji su predložili Klub gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a te Klub zastupnika lijevog bloka.
Nastavak sjednice bio je zakazan za 26. lipnja, ali je sjednica prekinuta zbog nedostatka kvoruma nakon što je oporba napustila zasjedanje uoči glasovanja o trećoj točki dnevnog reda - o prijedlogu gradonačelnika Milana Bandića o izmjenama i dopunama odluke o određivanju poslova javne rasvjete koji se financiraju iz gradskog proračuna.Zbog toga su gradski zastupnici danas odradili su sve "preostale" 24 točke, od njih ukupno 26, koliko ih je bilo na dnevnom redu. ZAGREBAČKA GRADSKA SKUPŠTINA BEZ IZVJEŠĆA: 

ZAGREBAČKA GRADSKA SKUPŠTINA BEZ IZVJEŠĆA:

'Neka se konačno razjasne odnosi između Grada Zagreba i C.I.O.S. grupe i uzroci požara'

<para>
Navodi su sažetak na dvije stranice koji je pridodan izvješću od 35 stranica što ga je američka obavještajna služba predala u petak Trumpu i predsjedniku Baracku Obami, navodi CNN i citira više američkih dužnosnika koji su bili upućeni u izvješće.</para>
<para>"Lažne informacije - lov na vještice!", komentirao je Trump na Twitteru, omiljenoj platformi za komunikaciju s javnošću, napisavši cijelu poruku velikim slovima.</para>
<hmn:twitter xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://twitter.com/realDonaldTrump/status/818990655418617856?ref_src=twsrc%5Etfw"/>
<para>CNN piše da američka savezna policija (FBI) istražuje vjerodostojnost i točnost navoda, koji se prije svega temelje na informacijama iz ruskih izvora. FBI je odbio komentirati, a to je odbio i predsjednik Obama u utorak kazavši da Bijela kuća ne komentira tajna izvješća.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4e5632d8-92b2-11eb-aab0-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Glasine da je Rusija pokušala kompromitirati Trumpa, njujorškog kralja nekretnina, kružile su Washingtonom mjesecima, a lani su došle i do američkih dužnosnika.</para>
<para>Izvješće sadrži i videosnimku Trumpova druženja s prostitutkama u moskovskom hotelu što su ruske tajne službe snimile kako bi ga potencijalno mogle u budućnosti ucjenjivati, piše dnevni list The New York Times.</para>
<hmn:youtube xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.youtube.com/watch?v=fREheEmhMGY"/>
<para>Također sadrži i razmjenu informacija između Donalda Trumpa i njegovih suradnika s Kremljom, što se događalo nekoliko godina.</para>
<para>Činjenica da je izvješće predstavljeno u petak Trumpu, ali i Obami i drugim dužnosnicima u Kongresu, pokazuje koliku važnost tim dokumentima pridaju američke obavještajne službe, piše agencija Reuters.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="61e45ba2-b1cc-11eb-91b2-0242ac140026"/>
<heading2>Putin naredio da se Trumpu treba pomoći</heading2>
<para>
U izvješću se zaključuje da je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio da se treba Trumpu pomoći u predsjedničkoj kampanji 2016. kako bi pobijedio demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton.</para>
<para>U izvješću stoji da su američke obavještajne agencije zaključile da se, u sklopu tih napora, ruska obavještajna agencija GRU služila posrednicima kao što su WikiLeaks i drugi kako bi objavila hakiranu elektorničku poštu demokrata koja ih je prikazala u nepovoljnom svjetlu.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f36c6006-b1cc-11eb-b34b-0242ac140042"/>
<para>Izvješće je, unatoč tome što nije potvrđena njegova autentičnost, izazvalo pomutnju u Washingtonu i u Kongresu, piše agencija AFP.</para>
<para>"Ako se navodi o suradnji u kampanji između Trumpa i ruskih agenta pokažu točnima, kao i navodi da su Rusi kompromitirali neovisnost izabranog predsjednika Trumpa, to će biti doista šokantno. Bit će eksplozivno", rekao je demokratski senator Chris Coons CNN-u.</para>
<para>U svojoj je predsjedničkoj kampanji Trump, koji je pobijedio na izborima 8. studenoga, zagovarao približavanje Sjedinjenih Država i Rusije i dugo je odbijao prihvatiti izvješća američkih tajnih službi o ruskome hakiranju demokratske elektroničke pošte čime je Moskva nastojala utjecati na kampanju.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="f571c210-92a5-11eb-ab5e-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Ovi dokumenti objašnjavaju bez sumnje "stalnu Trumpovu obranu Rusije i njegovo divljenje Putinu", napisao je na Twitteru bivši republikanski kandidat za predsjedničke izbore i bivši agent CIA-e Evan MCMullin.
</para>
<heading2>Dokumente proslijedio senator McCain</heading2>
<para>
Senator John McCain dokumente je proslijedio direktoru FBI-ja Jamesu Comeyu. Radi se o prošlomjesečnim navodnim tajnim kontaktima između Trumpove kampanje i Moskve, te da su ruske obavještajne službe osobno kompromitirala materijale o novoizabranom američkom predsjedniku, piše<ulink url="https://www.theguardian.com/us-news/2017/jan/10/fbi-chief-given-dossier-by-john-mccain-alleging-secret-trump-russia-contacts"> The Guardian</ulink> koji je materijale navodno i vidio, a dodaju kako se radi o izvješćima o Trumpovoj vezi s Moskvom.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5c6a3554-922b-11eb-90a3-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Te je dokumente sastavio bivši zapadni kontraobavještajni dužnosnik koji sada radi kao privatni savjetnik. <ulink url="https://www.buzzfeed.com/kenbensinger/these-reports-allege-trump-has-deep-ties-to-russia?utm_term=.ehl34Ypll#.sgeJdqP11">BuzzFeed </ulink>je kasnije objavio te dokumente, no za njih je napisao da nisu provjereni, a Trumpov je tim opovrgnuo sve tajne kontakte s ruskom vladom.</para>
<para>Nisu odmah odgovorili na pitanja o tome, no kasnije je Trump na Twitteru objavio da je riječ o lažnim vijestima te da je to 'politički lov na vještice'.</para>
<para>Jedan dužnosnik u američkoj administraciji, koji je razgovarao s novinarima Guardiana, rekao je kako je izvor koji je te dokumente napisao sasvim pouzdan i dobro informiran te da ima reputaciju u kontaktima s Rusijom. Jedno izvješće iz lipnja 2016. tvrdi da je Kremlj podupirao i pomagao Trumpu najmanje pet godina s ciljem podjela Zapada.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="b7bdf8b6-b1cd-11eb-9492-0242ac150011"/>
<heading2>FBI još istražuje kredibilitet dokumenata</heading2>
<para>
To izvješće tvrdi da je Trump odbio različite ponude nekretnina u Rusiji, te da je njegov uži krug suradnika prihvaćao redovan protok informacija iz Kremlja, uključujući i one o demokratskim i drugim potencijalnim rivalima.</para>
<para>U izvješću se navodi i kako je 'FSB kompromitirao Trumpa kroz njegove aktivnosti u Moskvi, kako bi ga mogao ucjenjivati'.</para>
<para>Znakovito je da su se ti dokumenti pojavili baš sada, deset dana prije Trumpove inauguracije i na večer njegove prve konferencije za novinare nakon srpnja prošle godine.
</para>
<heading2>Pogreške u izvješćima?</heading2>
<para>
Unatoč izvorima, u tim izvješćima ipak postoje neke pogreške. Jedno izvješće opisuje moskovsko predgrađe Barvikha kao mjesto 'rezervirano za rezidencije velikih vođa i njihovih bliskih suradnika', no iako je to vrlo skupo naselje, nema pravila o tome tko tamo može biti vlasnik nekretnine. U dokumentu je također pogrešno navedeno ime ruske bankarske korporacije.</para>
<para>FBI uglavnom ne komentira tekuće istrage o kontraobavještajnim službama, ali sada je pod sve većim pritiskom demokrata, ali i nekih republikanaca prije same inauguracije.</para>
<para>The Guardian je potvrdio da su dokumenti u prosincu stigli do glavnih u FBI-ju, a posjeduje ih i Bijela kuća.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="5cd22358-b1c5-11eb-b8f1-0242ac140028"/>
<para>Iako se smatra da McCain ne odlučuje o pouzdanosti tih dokumenata, čini se da je i on bio zadivljen kredibilnošću izvora koji je dokumente poslao, da ih je sam proslijedio u FBI.
</para>
<heading2>Tajni sastanci u Moskvi</heading2>
<para>
Prema podacima u izvješću, ruske su obavještajne službe već prikupile podatke o Trumpu kada je tamo gostovao na izboru na Miss Universe u studenome 2013. Drugo izvješće kaže kako se Carter Page, jedan od Trumpovih savjetnika za vanjsku politiku, u lipnju prošle godine sastao s Igorom Sechinom, glavnim čovjekom naftne kompanije Rosneft i dugogodišnjim Putinovim suradnikom.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="78c39a8a-92b5-11eb-9535-0242ac120010" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Dva mjeseca kasnije, navodi o tim sastancima pojavili su se u američkim medijima, kao i navodi o tome da sve već istražuje FBI. Page, inače glasni pobornik Kremlja, bio je u srpnju u Moskvi kako bi održao govor o zapadnoj politici prema Rusiji. Tada je odbio reći je li ranije bio u kontaktu s ruskim službenicima, a u rujnu je ova izvješća nazvao 'smećem'.</para>
<para>Guardian pak doznaje da je FBI podnio zahtjev za izdavanje naloga stranih obavještajnih službi tijekom ljeta, kako bi nadzirao članove Trumpova tima koji su bili pod sumnjom da redovito kontaktiraju s ruskim službenicima. Sud je ipak odbio taj zahtjev i FBI-ju poručio da suzi svoju istragu. Nalog je ipak stigao u listopadu, no još se ne zna je li on doveo do pune istrage.</para>
<para>Mjesec dana nakon Trumpove iznenadne pobjede na američkim predsjedničkim izborima, Page se vratio u Moskvu, rekavši da se tamo sastao s nekim poslovnim ljudima, a istragu FBI-ja nazvao je lovom na vještice i rekao da bi navodi o navodnom ruskom hakiranju Demokratske stranke mogli biti lažni, kako bi se inkriminiralo Moskvu.</para>
<para>Izvješća kažu i kako su neki članovi Trumpova tima kojem je na čelu Paul Manafort, bivši savjetnik za proruske političare u Ukrajini, imali saznanja o operacijama hakiranja, a zauzvrat su pristali podržati rusku intervenciju u Ukrajini kao dio kampanje.</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="515f8e52-92b2-11eb-abf4-0242ac120012" variation="87d630da-92c1-11eb-822a-0242ac120012"/>
</para>
<para>Manafort je opovrgnuo tajne veze s Moskvom i te navode nazvao skandaloznim potezom kampanje Hillary Clinton.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="2fd48140-b1cd-11eb-9c47-0242ac150019"/>
<para> </para>

'Rusi imaju šokantne informacije o njegovom privatnom životu' 

Navodi su sažetak na dvije stranice koji je pridodan izvješću od 35 stranica što ga je američka obavještajna služba predala u petak Trumpu i predsjedniku Baracku Obami, navodi CNN i citira više američkih dužnosnika koji su bili upućeni u izvješće.
"Lažne informacije - lov na vještice!", komentirao je Trump na Twitteru, omiljenoj platformi za komunikaciju s javnošću, napisavši cijelu poruku velikim slovima.

CNN piše da američka savezna policija (FBI) istražuje vjerodostojnost i točnost navoda, koji se prije svega temelje na informacijama iz ruskih izvora. FBI je odbio komentirati, a to je odbio i predsjednik Obama u utorak kazavši da Bijela kuća ne komentira tajna izvješća.

   

Glasine da je Rusija pokušala kompromitirati Trumpa, njujorškog kralja nekretnina, kružile su Washingtonom mjesecima, a lani su došle i do američkih dužnosnika.
Izvješće sadrži i videosnimku Trumpova druženja s prostitutkama u moskovskom hotelu što su ruske tajne službe snimile kako bi ga potencijalno mogle u budućnosti ucjenjivati, piše dnevni list The New York Times.

Također sadrži i razmjenu informacija između Donalda Trumpa i njegovih suradnika s Kremljom, što se događalo nekoliko godina.
Činjenica da je izvješće predstavljeno u petak Trumpu, ali i Obami i drugim dužnosnicima u Kongresu, pokazuje koliku važnost tim dokumentima pridaju američke obavještajne službe, piše agencija Reuters.


Putin naredio da se Trumpu treba pomoći

U izvješću se zaključuje da je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio da se treba Trumpu pomoći u predsjedničkoj kampanji 2016. kako bi pobijedio demokratsku kandidatkinju Hillary Clinton.
U izvješću stoji da su američke obavještajne agencije zaključile da se, u sklopu tih napora, ruska obavještajna agencija GRU služila posrednicima kao što su WikiLeaks i drugi kako bi objavila hakiranu elektorničku poštu demokrata koja ih je prikazala u nepovoljnom svjetlu.


Izvješće je, unatoč tome što nije potvrđena njegova autentičnost, izazvalo pomutnju u Washingtonu i u Kongresu, piše agencija AFP.
"Ako se navodi o suradnji u kampanji između Trumpa i ruskih agenta pokažu točnima, kao i navodi da su Rusi kompromitirali neovisnost izabranog predsjednika Trumpa, to će biti doista šokantno. Bit će eksplozivno", rekao je demokratski senator Chris Coons CNN-u.
U svojoj je predsjedničkoj kampanji Trump, koji je pobijedio na izborima 8. studenoga, zagovarao približavanje Sjedinjenih Država i Rusije i dugo je odbijao prihvatiti izvješća američkih tajnih službi o ruskome hakiranju demokratske elektroničke pošte čime je Moskva nastojala utjecati na kampanju.

   

Ovi dokumenti objašnjavaju bez sumnje "stalnu Trumpovu obranu Rusije i njegovo divljenje Putinu", napisao je na Twitteru bivši republikanski kandidat za predsjedničke izbore i bivši agent CIA-e Evan MCMullin.

Dokumente proslijedio senator McCain

Senator John McCain dokumente je proslijedio direktoru FBI-ja Jamesu Comeyu. Radi se o prošlomjesečnim navodnim tajnim kontaktima između Trumpove kampanje i Moskve, te da su ruske obavještajne službe osobno kompromitirala materijale o novoizabranom američkom predsjedniku, piše The Guardian koji je materijale navodno i vidio, a dodaju kako se radi o izvješćima o Trumpovoj vezi s Moskvom.

   

Te je dokumente sastavio bivši zapadni kontraobavještajni dužnosnik koji sada radi kao privatni savjetnik. BuzzFeed je kasnije objavio te dokumente, no za njih je napisao da nisu provjereni, a Trumpov je tim opovrgnuo sve tajne kontakte s ruskom vladom.
Nisu odmah odgovorili na pitanja o tome, no kasnije je Trump na Twitteru objavio da je riječ o lažnim vijestima te da je to 'politički lov na vještice'.
Jedan dužnosnik u američkoj administraciji, koji je razgovarao s novinarima Guardiana, rekao je kako je izvor koji je te dokumente napisao sasvim pouzdan i dobro informiran te da ima reputaciju u kontaktima s Rusijom. Jedno izvješće iz lipnja 2016. tvrdi da je Kremlj podupirao i pomagao Trumpu najmanje pet godina s ciljem podjela Zapada.


FBI još istražuje kredibilitet dokumenata

To izvješće tvrdi da je Trump odbio različite ponude nekretnina u Rusiji, te da je njegov uži krug suradnika prihvaćao redovan protok informacija iz Kremlja, uključujući i one o demokratskim i drugim potencijalnim rivalima.
U izvješću se navodi i kako je 'FSB kompromitirao Trumpa kroz njegove aktivnosti u Moskvi, kako bi ga mogao ucjenjivati'.
Znakovito je da su se ti dokumenti pojavili baš sada, deset dana prije Trumpove inauguracije i na večer njegove prve konferencije za novinare nakon srpnja prošle godine.

Pogreške u izvješćima?

Unatoč izvorima, u tim izvješćima ipak postoje neke pogreške. Jedno izvješće opisuje moskovsko predgrađe Barvikha kao mjesto 'rezervirano za rezidencije velikih vođa i njihovih bliskih suradnika', no iako je to vrlo skupo naselje, nema pravila o tome tko tamo može biti vlasnik nekretnine. U dokumentu je također pogrešno navedeno ime ruske bankarske korporacije.
FBI uglavnom ne komentira tekuće istrage o kontraobavještajnim službama, ali sada je pod sve većim pritiskom demokrata, ali i nekih republikanaca prije same inauguracije.
The Guardian je potvrdio da su dokumenti u prosincu stigli do glavnih u FBI-ju, a posjeduje ih i Bijela kuća.


Iako se smatra da McCain ne odlučuje o pouzdanosti tih dokumenata, čini se da je i on bio zadivljen kredibilnošću izvora koji je dokumente poslao, da ih je sam proslijedio u FBI.

Tajni sastanci u Moskvi

Prema podacima u izvješću, ruske su obavještajne službe već prikupile podatke o Trumpu kada je tamo gostovao na izboru na Miss Universe u studenome 2013. Drugo izvješće kaže kako se Carter Page, jedan od Trumpovih savjetnika za vanjsku politiku, u lipnju prošle godine sastao s Igorom Sechinom, glavnim čovjekom naftne kompanije Rosneft i dugogodišnjim Putinovim suradnikom.

   

Dva mjeseca kasnije, navodi o tim sastancima pojavili su se u američkim medijima, kao i navodi o tome da sve već istražuje FBI. Page, inače glasni pobornik Kremlja, bio je u srpnju u Moskvi kako bi održao govor o zapadnoj politici prema Rusiji. Tada je odbio reći je li ranije bio u kontaktu s ruskim službenicima, a u rujnu je ova izvješća nazvao 'smećem'.
Guardian pak doznaje da je FBI podnio zahtjev za izdavanje naloga stranih obavještajnih službi tijekom ljeta, kako bi nadzirao članove Trumpova tima koji su bili pod sumnjom da redovito kontaktiraju s ruskim službenicima. Sud je ipak odbio taj zahtjev i FBI-ju poručio da suzi svoju istragu. Nalog je ipak stigao u listopadu, no još se ne zna je li on doveo do pune istrage.
Mjesec dana nakon Trumpove iznenadne pobjede na američkim predsjedničkim izborima, Page se vratio u Moskvu, rekavši da se tamo sastao s nekim poslovnim ljudima, a istragu FBI-ja nazvao je lovom na vještice i rekao da bi navodi o navodnom ruskom hakiranju Demokratske stranke mogli biti lažni, kako bi se inkriminiralo Moskvu.
Izvješća kažu i kako su neki članovi Trumpova tima kojem je na čelu Paul Manafort, bivši savjetnik za proruske političare u Ukrajini, imali saznanja o operacijama hakiranja, a zauzvrat su pristali podržati rusku intervenciju u Ukrajini kao dio kampanje.

   

Manafort je opovrgnuo tajne veze s Moskvom i te navode nazvao skandaloznim potezom kampanje Hillary Clinton.


  PROCURILI TAJNI DOKUMENTI O VEZAMA TRUMPA I MOSKVE! 

PROCURILI TAJNI DOKUMENTI O VEZAMA TRUMPA I MOSKVE!

'Rusi imaju šokantne informacije o njegovom privatnom životu'

<para>Vlada je ipak odlučila angažirati strane konzultante da pročešljaju poslovanje ključnih ministarstava i javnih poduzeća. Njih 21 svrstano je u četiri grupe za koje će se do kraja siječnja raspisati čak četiri javna natječaja. Od konzultanata se traži da snime zatečeno stanje i do kraja lipnja predoče ga Vladi.</para>
<para>No, tijekom izborne kampanje Radimir Čačić spominjao je da za najbolje konzultante na svijetu treba platiti milijun ili dva milijuna eura. U četvrtak se pak spominjalo da bi cijena ''čistog početka'' mogla dogurati i do 6 milijuna eura. Visoki Vladin dužnosnik je istaknuo da nije dobro na prvom mjestu isticati cijenu posla, već povijesni rezultat, ''jasnu sliku što se događa s novcem, u kojim procedurama, gdje su zamke''. </para>
<heading2>Domaći stručnjaci: Cijena prevelika</heading2>
<para>
Ipak, pojedini domaći financijski stručnjaci smatraju kako je riječ o prevelikoj cijeni te da bi domaći bi analitičari takvu analizu jednako kvalitetno napravili za milijun do milijun i pol kuna. U Vladi odgovaraju da u Hrvatskoj nema više od 60 ljudi koji to znaju napraviti i uglavnom su raspoređeni u podružnicama velikih međunarodnih tvrtki.</para>
<para>Također, pojedini revizori za <emphasis>
 <ulink url="http://www.vecernji.hr/vijesti/vlada-strancima-daje-6-milijuna-eura-da-dozna-gdje-smo-clanak-367937">Večernji list</ulink>
 </emphasis> govore da se takve analize rade prema zadanim standardima, no problem je što rijetko koja država u potpunosti poštuje svjetske standarde te ih svatko prilagođava kako mu odgovara.</para>
<para>Glavnu riječ u svjetskom revizorskom biznisu čini tzv. velika četvorka: Deloitte, KPMG, Ernst&amp;Young i PWC, koji svi odreda imaju predstavništva ili konzultante u Zagrebu. Uz njih još je pet, šest svjetskih tvrtki koje bi se rado prihvatile novog posla jer ni konzultantima ne cvjetaju ruže. Angažiranje stranaca moglo bi se protumačiti i kao Čačićeva pobjeda jer je uoči izbora Zoran Milanović nevoljko odgovarao na ta pitanja te je neodređeno govorio da tek treba vidjeti treba li dodatna analiza ili ne.</para>

Strancima dajemo 45 mil. kn da utvrde na čemu smo? 
Vlada je ipak odlučila angažirati strane konzultante da pročešljaju poslovanje ključnih ministarstava i javnih poduzeća. Njih 21 svrstano je u četiri grupe za koje će se do kraja siječnja raspisati čak četiri javna natječaja. Od konzultanata se traži da snime zatečeno stanje i do kraja lipnja predoče ga Vladi.
No, tijekom izborne kampanje Radimir Čačić spominjao je da za najbolje konzultante na svijetu treba platiti milijun ili dva milijuna eura. U četvrtak se pak spominjalo da bi cijena ''čistog početka'' mogla dogurati i do 6 milijuna eura. Visoki Vladin dužnosnik je istaknuo da nije dobro na prvom mjestu isticati cijenu posla, već povijesni rezultat, ''jasnu sliku što se događa s novcem, u kojim procedurama, gdje su zamke''. 
Domaći stručnjaci: Cijena prevelika

Ipak, pojedini domaći financijski stručnjaci smatraju kako je riječ o prevelikoj cijeni te da bi domaći bi analitičari takvu analizu jednako kvalitetno napravili za milijun do milijun i pol kuna. U Vladi odgovaraju da u Hrvatskoj nema više od 60 ljudi koji to znaju napraviti i uglavnom su raspoređeni u podružnicama velikih međunarodnih tvrtki.
Također, pojedini revizori za 
      Večernji list
    govore da se takve analize rade prema zadanim standardima, no problem je što rijetko koja država u potpunosti poštuje svjetske standarde te ih svatko prilagođava kako mu odgovara.
Glavnu riječ u svjetskom revizorskom biznisu čini tzv. velika četvorka: Deloitte, KPMG, Ernst&amp;Young i PWC, koji svi odreda imaju predstavništva ili konzultante u Zagrebu. Uz njih još je pet, šest svjetskih tvrtki koje bi se rado prihvatile novog posla jer ni konzultantima ne cvjetaju ruže. Angažiranje stranaca moglo bi se protumačiti i kao Čačićeva pobjeda jer je uoči izbora Zoran Milanović nevoljko odgovarao na ta pitanja te je neodređeno govorio da tek treba vidjeti treba li dodatna analiza ili ne. 

Strancima dajemo 45 mil. kn da utvrde na čemu smo?

<para> 
Otkako su u veljači ove godine 15 nevladinih organizacija dale svoje mišljenje o promjenama u okviru koje traže mjerila za zatvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, u Bruxellesu su predstavnici nekoliko nevladinih organizacija iznijeli svoje primjedbe o svim mjerilima za zatvaranje spomenutog poglavlja. Od veljače do svibnja zabilježen je i napredak, ali i nedostaci.</para>
<para>''Predlažemo zaštitni mehanizam koji bi iz Hrvatske pokušao osigurati da se procesi koji su pokrenuti ne vrate na početak, a oni prijedlozi koji još nisu krenuli da ih se pogura'', naglašava Jelena Berković iz GONG-a za <emphasis>Deutsche Welle</emphasis>. Ona kaže da je jedan od prijedloga vraćanje procesa u parlament koji bi kroz tijelo koje je otvoreno ne samo za političke stranke već i za predstavnike akademske zajednice i civilnog društva vršio monitoring.</para>
<para>''Ukoliko bi se omogućio pristup informacijama, podacima i istraživanja o tome kako se uistinu provodi reforma pravosuđa i kako se zadovoljavaju mjerila u odnosu na proceusiranje ratnih zločina i zaštitu nacionalnih manjina, tada bi taj mehanizam bio koristan i za Hrvatsku i EU i nudio informacije koliko Hrvatska napreduje i koliko taj napredak održava'', smatra Jelena Berković.</para>
<para>Službenih reakcija iz Europske komisije za sada još nema. Mehanizam monitoringa za Bugarsku i Rumunjsku nije primjenjiv za Hrvatsku niti to EU nakon članstva Hrvatske u Uniji želi.</para>
<para>Predstavnici nevladinih organizacija s prijedlogom mehanizma monitoringa koji bi se provodio u Hrvatskoj od strane hrvatskih tijela i redovito izvještavao Europsku komisiju i zemlje članice imao bi jedan važan cilj: ''Neovisno što Komisija ili EU misli o mehanizmu, nama u Hrvatskoj je to potrebno, imali bi smo monitoring nad bilo kime tko završi na vlasti nakon izbora, a da se pozitivne promjene ne vrate na početak'', ističe Berković.</para>
<para>U zadnja tri mjeseca i nevladine organizacije bilježe kako napredak tako i nazadovanje. Tu je važna promjena zakona o primjeni statuta Međunarodnog kaznenog suda, ali nisu još riješena pitanja obeštećenja žrtava ratnih zločina, upozoravaju iz nevladinih organizacija. Još uvijek nedostaje fond za obeštećenje svih žrtava ratnih zločina.</para>
<heading4>Vezani članak:</heading4>
<para>
arti-201105110635006
arti-201105100688006</para>

Nevladine udruge zatražile monitoring Hrvatske 
 
Otkako su u veljači ove godine 15 nevladinih organizacija dale svoje mišljenje o promjenama u okviru koje traže mjerila za zatvaranje poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava, u Bruxellesu su predstavnici nekoliko nevladinih organizacija iznijeli svoje primjedbe o svim mjerilima za zatvaranje spomenutog poglavlja. Od veljače do svibnja zabilježen je i napredak, ali i nedostaci.
''Predlažemo zaštitni mehanizam koji bi iz Hrvatske pokušao osigurati da se procesi koji su pokrenuti ne vrate na početak, a oni prijedlozi koji još nisu krenuli da ih se pogura'', naglašava Jelena Berković iz GONG-a za Deutsche Welle. Ona kaže da je jedan od prijedloga vraćanje procesa u parlament koji bi kroz tijelo koje je otvoreno ne samo za političke stranke već i za predstavnike akademske zajednice i civilnog društva vršio monitoring.
''Ukoliko bi se omogućio pristup informacijama, podacima i istraživanja o tome kako se uistinu provodi reforma pravosuđa i kako se zadovoljavaju mjerila u odnosu na proceusiranje ratnih zločina i zaštitu nacionalnih manjina, tada bi taj mehanizam bio koristan i za Hrvatsku i EU i nudio informacije koliko Hrvatska napreduje i koliko taj napredak održava'', smatra Jelena Berković.
Službenih reakcija iz Europske komisije za sada još nema. Mehanizam monitoringa za Bugarsku i Rumunjsku nije primjenjiv za Hrvatsku niti to EU nakon članstva Hrvatske u Uniji želi.
Predstavnici nevladinih organizacija s prijedlogom mehanizma monitoringa koji bi se provodio u Hrvatskoj od strane hrvatskih tijela i redovito izvještavao Europsku komisiju i zemlje članice imao bi jedan važan cilj: ''Neovisno što Komisija ili EU misli o mehanizmu, nama u Hrvatskoj je to potrebno, imali bi smo monitoring nad bilo kime tko završi na vlasti nakon izbora, a da se pozitivne promjene ne vrate na početak'', ističe Berković.
U zadnja tri mjeseca i nevladine organizacije bilježe kako napredak tako i nazadovanje. Tu je važna promjena zakona o primjeni statuta Međunarodnog kaznenog suda, ali nisu još riješena pitanja obeštećenja žrtava ratnih zločina, upozoravaju iz nevladinih organizacija. Još uvijek nedostaje fond za obeštećenje svih žrtava ratnih zločina.
Vezani članak:

arti-201105110635006
arti-201105100688006 

Nevladine udruge zatražile monitoring Hrvatske

Postroll

Preroll

Šef SOA-e otkrio što najviše prijeti sigurnosti  Hrvatske, ali više bure izazvalo je izvješće VSOA-e

Zagreb: Izjava za medije Danijela Markića, šefa SOA-e 

Hrvatska

Članak

Danas.hr

KAKO JE MOGUĆE DA KANDIDATI NE PRIJAVE NI KUNU TROŠKOVA? Opravdanja su zanimljiva, a tvrde da je 'sve transparentno i po pravilima'

<para>30.04.2021., Zagreb - Drzavno izborno povjerenstvo (DIP) odrzalo je u Saboru konferenciju za medije o zavrsetku roka za kandidiranje, objavi pravovaljanih lista i kandidatura, organizaciji glasanja u Sisacko moslavackoj zupaniji te nadzoru financiranja izborne promidzbe. Predsjednik DIP-a DJuro Sessa</para>

Zagreb: DIP održao konferenciju o lokalnim izborima

HINA

NOVI ZAKLJUČAK VLADE: Tri puta godišnje izvijestit će Sabor o provedbi mjera protiv koronavirusa

<para>12.06.2020., Zagreb - U Nacionalnoj i sveucilisnoj knjiznici odrzana je videokonferencija Tomislava Dulibica s ministrima drzava clanica Europske unije nakon koje je odrzao konferenciju za medije. Photo: Patrik Macek/PIXSELL/EU2020</para>

Zagreb: Konferencija za medije Tomislava Dubilića nakon sastanka s ministrima EU

ZNAKOVITE VELIKE DONACIJE STRANKAMA: Predvodi HDZ, a neke stranke još nisu predale financijska izvješća

<para>15.04.2020., Zagreb - Zastupnici Hrvatskog sabora vratiili se u svoju zgradu na Trg svetog Marka gdje nastavlja zasjedanje. Na dnevnom je redu i rasprava o zakonu kojim se prosiruju ovlasti sanitarnih inspektora, a bolest COVID-19 uvrstava u popis zaraznih bolesti. Izmjenama Zakona sanitarni inspektori moci ce narediti izolaciju u vlastitom domu ili drugom odgovarajucem prostoru - samoizolaciju, kao i stavljanje u organiziranu karantenu osobe koje ne postuju propisane posebne i sigurnosne mjere.
Photo: Robert Anic/PIXSELL</para>

#izvješća

Šef SOA-e otkrio što najviše prijeti sigurnosti Hrvatske, a izvješće agencije koju potresa afera izazvalo buru

Šef SOA-e otkrio što najviše prijeti sigurnosti Hrvatske, a izvješće agencije koju potresa afera izazvalo buru

Opravdanja su zanimljiva, a tvrde da je 'sve transparentno i po pravilima'

Opravdanja su zanimljiva, a tvrde da je 'sve transparentno i po pravilima'

Tri puta godišnje izvijestit će Sabor o provedbi mjera protiv koronavirusa

Tri puta godišnje izvijestit će Sabor o provedbi mjera protiv koronavirusa

Predvodi HDZ, a neke stranke još nisu predale financijska izvješća

Predvodi HDZ, a neke stranke još nisu predale financijska izvješća

'Neka se konačno razjasne odnosi između Grada Zagreba i C.I.O.S. grupe i uzroci požara'

'Neka se konačno razjasne odnosi između Grada Zagreba i C.I.O.S. grupe i uzroci požara'

'Rusi imaju šokantne informacije o njegovom privatnom životu'

'Rusi imaju šokantne informacije o njegovom privatnom životu'

Strancima dajemo 45 mil. kn da utvrde na čemu smo?

Strancima dajemo 45 mil. kn da utvrde na čemu smo?

Nevladine udruge zatražile monitoring Hrvatske

Nevladine udruge zatražile monitoring Hrvatske