Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Nakon što je ministra financija Zdravka Marića prozvao zbog nagovaranja članova Nadzornog odbora HABOR-a da tvrtkama iz sustava Agrokora lani odobre kredit od 48,3 milijuna eura, mostovac Slaven Dobrović na svom Facebook profilu odgovorio je i na Marićeve uvrede i prijetnje tužbom ako mu se javno ne ispriča. Među ostalim je izjavio kako bi bilo dobro da se tonski zapisnik sa sjednice NO-a objavi u interes istine i hrvatskih građana.</para>
<para>"Gospodine ministre Mariću, vidim da ste se osvrnuli na moju izjavu medijima na njihov upit zašto sam dao glas za kredit Agrokoru. Ponavljam i ovoga puta – zato što sam imao povjerenje u Vas kao čovjeka i ministra te argumente koje ste na sjednici iznijeli. Suglasan sam s Vama da je najbolje, u interesu istine i hrvatskih građana, kojima obojica trebamo služiti, da se tonski zapisnik sa sjednice u cijelosti javno objavi. Na vaše uvrede kojima ste me javno počastili i prijetnje tužbom, ovoga puta neću odgovarati", napisao je Dobrović.</para>
<hmn:facebook xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" src="https://www.facebook.com/SlavenDobrovic/posts/699566046911628"/>
<para>Inače, Marić je nešto ranije danas kazao kako je Dobrović iznio "bezočne laži i neistine"te time nanio štetu njegovom ugledu i časti. Demantirao je izjave bivšeg ministra te kazao: "Od bivšeg kolege gospodina (Slavena) Dobrovića očekujem javnu ispriku i javni demanti. Očekujem da pojasni razloge zbog kojih je na taj način nastupio, u protivnom bit ću primoran pokrenuti sudski proces, odnosno tužbu zbog klevete i uvrede koje je meni nanio".</para>

'Tonski zapisnik sa sjednice treba javno objaviti' 

Nakon što je ministra financija Zdravka Marića prozvao zbog nagovaranja članova Nadzornog odbora HABOR-a da tvrtkama iz sustava Agrokora lani odobre kredit od 48,3 milijuna eura, mostovac Slaven Dobrović na svom Facebook profilu odgovorio je i na Marićeve uvrede i prijetnje tužbom ako mu se javno ne ispriča. Među ostalim je izjavio kako bi bilo dobro da se tonski zapisnik sa sjednice NO-a objavi u interes istine i hrvatskih građana.
"Gospodine ministre Mariću, vidim da ste se osvrnuli na moju izjavu medijima na njihov upit zašto sam dao glas za kredit Agrokoru. Ponavljam i ovoga puta – zato što sam imao povjerenje u Vas kao čovjeka i ministra te argumente koje ste na sjednici iznijeli. Suglasan sam s Vama da je najbolje, u interesu istine i hrvatskih građana, kojima obojica trebamo služiti, da se tonski zapisnik sa sjednice u cijelosti javno objavi. Na vaše uvrede kojima ste me javno počastili i prijetnje tužbom, ovoga puta neću odgovarati", napisao je Dobrović.

Inače, Marić je nešto ranije danas kazao kako je Dobrović iznio "bezočne laži i neistine"te time nanio štetu njegovom ugledu i časti. Demantirao je izjave bivšeg ministra te kazao: "Od bivšeg kolege gospodina (Slavena) Dobrovića očekujem javnu ispriku i javni demanti. Očekujem da pojasni razloge zbog kojih je na taj način nastupio, u protivnom bit ću primoran pokrenuti sudski proces, odnosno tužbu zbog klevete i uvrede koje je meni nanio". UMJESTO JAVNE ISPRIKE, DOBROVIĆ MARIĆU PORUČIO NA FEJSU: 

UMJESTO JAVNE ISPRIKE, DOBROVIĆ MARIĆU PORUČIO NA FEJSU:

'Tonski zapisnik sa sjednice treba javno objaviti'

<para>Tako je komentirao ministar financija 
 <ulink url="http://danas.net.hr/specijal/slavko-linic">Slavko Linić</ulink>
 nakon što su u Vladi doznali kako HEP svakom zaposleniku namjerava isplatiti nagradu od 3.550 kuna.</para>
<para>Podsjetio je da, iako su mogle, to iz solidarnosti nisu činile tvrtke kao što su Croatia osiguranje, HPB, Fina i HABOR, a koje su postigle izvanredne poslovne rezultate.</para>
<heading2>Vrdoljak: Siguran sam da će se ispregovarati izmjene tog ugovora</heading2>
<para>
Ministar gospodarstva 
 <ulink url="http://danas.net.hr/specijal/ivan-vrdoljak">Ivan Vrdoljak</ulink>
 kazao je, pak, kako je onima zaposlenima u državnoj upravi i javnim poduzećima dao naputak da u trenucima krize i pada BDP-a moraju pokazati solidarnost i odreći se dijela svojih plaća. </para>
<para>"To je bio stav, tako smo rekli, ljudi su pregovarali, a ja naravno niti trebam niti imam vremena čitati svaki članak pojedinog ugovora. Ako je istina da su dobili veća prava, da su dobili neraskidiv ugovor, onda sam uvjeren da će nova Uprava i sindikati ispregovarati izmjenu tog ugovora", kazao je. </para>
<para>Podsjetimo, prema kolektivnom ugovoru kojeg su sindikati krajem travnja potpisali s bivšim predsjednikom Uprave HEP-a Zlatkom Koračevićem i direktorima svih tvrtki udruženih u HEP, zaposlenicima tog poduzeća ukinuti su božićnica, regres i uskrsnica za ovu godinu, ali su ti iznosi zamijenjeni nagradom "povodom Dana HEP-a". </para>
<para>Nagrada u iznosu od 3.550 kuna dodjeljuje se svakom od 13,5 tisuća radnika HEP-a. </para>
<para>Šaljite nam svoja zapažanja, informacije, fotografije i priče na adresu <ulink url="mailto:vijesti@portal.net.hr">vijesti@portal.net.hr</ulink>˝</para>
<para>Želite li da za vas potražimo odgovore stručnjaka i nadležnih institucija vezano za probleme koji vas muče, adresa za vaše upite je također <ulink url="mailto:vijesti@portal.net.hr">vijesti@portal.net.hr</ulink>
</para>

Linić u šoku: 'Što da kažem? Sramim se tih ljudi!' "Što da kažem o HEP-u? Sramim se i ljudi u Upravi i Nadzornom odboru, ali i Sindikata. 
Tako je komentirao ministar financija 
      Slavko Linić
    nakon što su u Vladi doznali kako HEP svakom zaposleniku namjerava isplatiti nagradu od 3.550 kuna.
Podsjetio je da, iako su mogle, to iz solidarnosti nisu činile tvrtke kao što su Croatia osiguranje, HPB, Fina i HABOR, a koje su postigle izvanredne poslovne rezultate.
Vrdoljak: Siguran sam da će se ispregovarati izmjene tog ugovora

Ministar gospodarstva 
      Ivan Vrdoljak
    kazao je, pak, kako je onima zaposlenima u državnoj upravi i javnim poduzećima dao naputak da u trenucima krize i pada BDP-a moraju pokazati solidarnost i odreći se dijela svojih plaća. 
"To je bio stav, tako smo rekli, ljudi su pregovarali, a ja naravno niti trebam niti imam vremena čitati svaki članak pojedinog ugovora. Ako je istina da su dobili veća prava, da su dobili neraskidiv ugovor, onda sam uvjeren da će nova Uprava i sindikati ispregovarati izmjenu tog ugovora", kazao je. 
Podsjetimo, prema kolektivnom ugovoru kojeg su sindikati krajem travnja potpisali s bivšim predsjednikom Uprave HEP-a Zlatkom Koračevićem i direktorima svih tvrtki udruženih u HEP, zaposlenicima tog poduzeća ukinuti su božićnica, regres i uskrsnica za ovu godinu, ali su ti iznosi zamijenjeni nagradom "povodom Dana HEP-a". 
Nagrada u iznosu od 3.550 kuna dodjeljuje se svakom od 13,5 tisuća radnika HEP-a. 
Šaljite nam svoja zapažanja, informacije, fotografije i priče na adresu vijesti@portal.net.hr˝
Želite li da za vas potražimo odgovore stručnjaka i nadležnih institucija vezano za probleme koji vas muče, adresa za vaše upite je također vijesti@portal.net.hr
 

Linić u šoku: 'Što da kažem? Sramim se tih ljudi!'

<para>Od ponuđenih 410 milijuna kuna 240 milijuna odnosi se na kredite poslovnih banaka u kunama, a 170 milijuna kuna na kredite s valutnom klauzulom.</para>
<para>Kako javljaju iz HBOR-a, pristiglo je devet ponuda od osam banaka u ukupnom iznosu od 615 milijuna kuna, a budući da je i na ovoj aukciji iskazan veći interes HBOR je kvote kredita poslovnim bankama podijelio proporcionalno iznosima njihovih ponuda.</para>
<heading2>Prihvaćene ponude</heading2>
<para>
Prihvaćene su ponude Erste &amp; Steiermärkische bank d.d. za iznos kvote od 10 milijuna kuna uz ponderiranu kamatnu stopu za krajnjeg korisnika od 3,95 posto, Hrvatske poštanske banke d.d. za iznos kvote od 20 milijuna kuna na temelju koje će ponderirana kamata za korisnika biti 3,80 posto, Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. za kvotu od 35 milijuna kuna uz kamatu od 3,85 posto, Istarske kreditne banke Umag d.d. u iznosu od 5 milijuna kuna uz kamatu 3,65 posto, Međimurske banke d.d. u iznosu od 3,283.582,09 kuna uz kamatu od 4,1 posto, Privredne banke Zagreb d.d. za kvotu od 118,208.955,22 kuna uz kamatu od 4,1 posto, dvije ponude Raiffeisenbank Austria d.d. od kojih je jedna od 98,507.462,69 kuna uz ponderiranu kamatu od 4,1 posto, a druga u iznosu od 100 milijuna kuna uz kamatu od 3,9 posto te ponuda Societe Generale-Splitska banka d.d. za kvotu od 20 milijuna kuna na temelju koje će ponderirana kamata za korisnika biti 3,8 posto.</para>

Na HBOR-ovoj aukciji najviše novca 'uzeli' RBA i PBZ U Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak u četvrtak je održana druga aukcija za Program razvoja gospodarstva na kojoj je HBOR poslovnim bankama ukupno ponudio 410 milijuna kuna.  
Od ponuđenih 410 milijuna kuna 240 milijuna odnosi se na kredite poslovnih banaka u kunama, a 170 milijuna kuna na kredite s valutnom klauzulom.
Kako javljaju iz HBOR-a, pristiglo je devet ponuda od osam banaka u ukupnom iznosu od 615 milijuna kuna, a budući da je i na ovoj aukciji iskazan veći interes HBOR je kvote kredita poslovnim bankama podijelio proporcionalno iznosima njihovih ponuda.
Prihvaćene ponude

Prihvaćene su ponude Erste &amp; Steiermärkische bank d.d. za iznos kvote od 10 milijuna kuna uz ponderiranu kamatnu stopu za krajnjeg korisnika od 3,95 posto, Hrvatske poštanske banke d.d. za iznos kvote od 20 milijuna kuna na temelju koje će ponderirana kamata za korisnika biti 3,80 posto, Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. za kvotu od 35 milijuna kuna uz kamatu od 3,85 posto, Istarske kreditne banke Umag d.d. u iznosu od 5 milijuna kuna uz kamatu 3,65 posto, Međimurske banke d.d. u iznosu od 3,283.582,09 kuna uz kamatu od 4,1 posto, Privredne banke Zagreb d.d. za kvotu od 118,208.955,22 kuna uz kamatu od 4,1 posto, dvije ponude Raiffeisenbank Austria d.d. od kojih je jedna od 98,507.462,69 kuna uz ponderiranu kamatu od 4,1 posto, a druga u iznosu od 100 milijuna kuna uz kamatu od 3,9 posto te ponuda Societe Generale-Splitska banka d.d. za kvotu od 20 milijuna kuna na temelju koje će ponderirana kamata za korisnika biti 3,8 posto. 

Na HBOR-ovoj aukciji najviše novca 'uzeli' RBA i PBZ

<para>"Naša je želja da se što skorije ponovi novi krug aukcije, jer je očito da će biti interesa, a očekujemo da poslovne banke ipak malo smanje kamate", kazao je <ulink url="http://danas.net.hr/specijal/slavko-linic">Slavko Linić</ulink> komentirajući aukciju novih HABOR-ovi kredita. </para>
<para>HBOR je u sklopu prve aukcije za Program razvoja gospodarstva poslovnim bankama ponudio 500 milijuna kuna, od čega 100 milijuna za kredite poslovnih banaka u kunama i 400 milijuna kuna za kredite s valutnom klauzulom. </para>
<heading2>'Interes znatno veći od ponuđenog iznosa'</heading2>
<para>
Od 12 ponuda 10 banaka u iznosu od 757,7 milijuna kuna, prihvaćeno je devet ponuda jer je interes bio znatno veći od ponuđenog iznosa. </para>
<para>"Prvih 500 milijuna kuna danas dogovoreno i operativno, a s obzirom na to da je ponuda kamatnih marži bila dosta visoka to je razlog što nije prihvaćen puni iznos", kazao je Linić, piše <ulink url="http://www.poslovni.hr/vijesti/linic-ocekujemo-da-poslovne-banke-ipak-malo-smanje-kamate-207410.aspx">Poslovni dnevnik</ulink>.</para>

I Linić bankama udijelio packe zbog kamata Nakon prve aukcije novih HBOR-ovih kredita ministar financija je izjavio kako očekuje da će poslovne banke na sljedećim aukcijama sniziti kamatne stope. 
"Naša je želja da se što skorije ponovi novi krug aukcije, jer je očito da će biti interesa, a očekujemo da poslovne banke ipak malo smanje kamate", kazao je Slavko Linić komentirajući aukciju novih HABOR-ovi kredita. 
HBOR je u sklopu prve aukcije za Program razvoja gospodarstva poslovnim bankama ponudio 500 milijuna kuna, od čega 100 milijuna za kredite poslovnih banaka u kunama i 400 milijuna kuna za kredite s valutnom klauzulom. 
'Interes znatno veći od ponuđenog iznosa'

Od 12 ponuda 10 banaka u iznosu od 757,7 milijuna kuna, prihvaćeno je devet ponuda jer je interes bio znatno veći od ponuđenog iznosa. 
"Prvih 500 milijuna kuna danas dogovoreno i operativno, a s obzirom na to da je ponuda kamatnih marži bila dosta visoka to je razlog što nije prihvaćen puni iznos", kazao je Linić, piše Poslovni dnevnik. 

I Linić bankama udijelio packe zbog kamata

<para>Tako se hrvatski kreditni rejting nalazi na investitorima najnižoj prihvatljivoj razini, odnosno pao je s BBB na BBB-. </para>
<para>Hrvatska očekuje da će u idućoj godini završiti pregovore o pridruživanju Europskoj uniji te ulazak u Uniju početkom 2013. godine, ali njeno gospodarstvo u padu je drugu godinu zaredom, podsjeća S&amp;P, a prenosi portal <emphasis>Bankamagazine.hr</emphasis>. Riječ je o padu većem no što je prognoziran, što Hrvatsku udaljuje od europskog prosjeka koji nastoji dostići, poručuju iz S&amp;P-a. </para>
<para>Agencija Standard &amp; Poor's snizila je i rejting Hrvatske banke za obnovu i razvoj za dugoročno zaduživanje u domaćoj valuti, s BBB na BBB-. Ujedno je potvrdila važeći HBOR-ov rejting za kratkoročno zaduživanje A-3 dok je prognoza negativna. </para>
<para>Rejting HBOR-a temelji se na ključnoj ulozi te banke za hrvatsko gospodarstvo i poticanje izvoza. Važan je faktor i "integralna" veza s Vladom kroz činjenicu da je banka u cijelosti u vlasništvu države, te da je Vlada i dalje financijski podupire redovnim godišnjim povećanjima HBOR-ova kapitala i zakonom propisanim bezuvjetnim jamstvima, prenosi<emphasis> Hina</emphasis>.</para>

Hrvatska na korak do statusa 'smeće' Agencija Standard &amp; Poor's snizila je kreditni rejting za dugoročno hrvatsko zaduživanje na jednu razinu iznad junka, odnosno 'smeća'. 
Tako se hrvatski kreditni rejting nalazi na investitorima najnižoj prihvatljivoj razini, odnosno pao je s BBB na BBB-. 
Hrvatska očekuje da će u idućoj godini završiti pregovore o pridruživanju Europskoj uniji te ulazak u Uniju početkom 2013. godine, ali njeno gospodarstvo u padu je drugu godinu zaredom, podsjeća S&amp;P, a prenosi portal Bankamagazine.hr. Riječ je o padu većem no što je prognoziran, što Hrvatsku udaljuje od europskog prosjeka koji nastoji dostići, poručuju iz S&amp;P-a. 
Agencija Standard &amp; Poor's snizila je i rejting Hrvatske banke za obnovu i razvoj za dugoročno zaduživanje u domaćoj valuti, s BBB na BBB-. Ujedno je potvrdila važeći HBOR-ov rejting za kratkoročno zaduživanje A-3 dok je prognoza negativna. 
Rejting HBOR-a temelji se na ključnoj ulozi te banke za hrvatsko gospodarstvo i poticanje izvoza. Važan je faktor i "integralna" veza s Vladom kroz činjenicu da je banka u cijelosti u vlasništvu države, te da je Vlada i dalje financijski podupire redovnim godišnjim povećanjima HBOR-ova kapitala i zakonom propisanim bezuvjetnim jamstvima, prenosi Hina. 

Hrvatska na korak do statusa 'smeće'

<para>No, samo u srpnju i kolovozu javni je dug skočio 15,5 milijardi kuna. Riječ je o rekordu, piše <emphasis>Business.hr</emphasis>, navodeći kako je trenutačno svaki zaposleni građanin u Hrvatskoj dužan 168.100 kuna. </para>
<para>U prvih osam mjeseci dug opće države, u odnosu na kraj 2009., porastao je za 15,3 posto, ili 18,1 milijardu kuna, pa sada iznosi 135,9 milijardi kuna. Za 5,3 milijarde kuna, ili 13,9 posto, povećana su i jamstva, koja sada iznose 43,5 milijardi kuna. I HBOR-ov dug je "skočio", i to za 1,2 milijarde kuna, ili 9,8 posto. Tako taj dug, prema najnovijim podacima, iznosi 13,6 milijardi kuna. </para>
<para>Nakon povećanja javnog duga, Vlada je krajem kolovoza napravila i rebalans proračuna. Njime je planirani proračunski deficit povećan s 8,61 milijardu kuna na 14,06 milijardi kuna. </para>
<para>Dodajmo svemu da je Ministarstvo financija krajem studenoga izdalo nove obveznice u iznosu četiri milijuna kuna. Prema riječima ministra Ivana Šukera, 2,65 milijardi kuna iskorišteno je za otplatu trezorskih zapisa prispjelih na naplatu u studenome, dok će se ostatak iskoristiti za financiranje kratkoročnog duga, koji dospijeva na naplatu u prosincu.</para>
<heading4>Vezani članci:</heading4>
<para>
arti-201007130699006
arti-201007020487006</para>

Šuker nas u dva mjeseca zadužio za 15,5 mlrd. kuna Ukupan javni dug hrvatske krajem kolovoza dosegnuo je čak 192,98 milijardi kuna, ili 58,2 posto BDP-a. 
No, samo u srpnju i kolovozu javni je dug skočio 15,5 milijardi kuna. Riječ je o rekordu, piše Business.hr, navodeći kako je trenutačno svaki zaposleni građanin u Hrvatskoj dužan 168.100 kuna. 
U prvih osam mjeseci dug opće države, u odnosu na kraj 2009., porastao je za 15,3 posto, ili 18,1 milijardu kuna, pa sada iznosi 135,9 milijardi kuna. Za 5,3 milijarde kuna, ili 13,9 posto, povećana su i jamstva, koja sada iznose 43,5 milijardi kuna. I HBOR-ov dug je "skočio", i to za 1,2 milijarde kuna, ili 9,8 posto. Tako taj dug, prema najnovijim podacima, iznosi 13,6 milijardi kuna. 
Nakon povećanja javnog duga, Vlada je krajem kolovoza napravila i rebalans proračuna. Njime je planirani proračunski deficit povećan s 8,61 milijardu kuna na 14,06 milijardi kuna. 
Dodajmo svemu da je Ministarstvo financija krajem studenoga izdalo nove obveznice u iznosu četiri milijuna kuna. Prema riječima ministra Ivana Šukera, 2,65 milijardi kuna iskorišteno je za otplatu trezorskih zapisa prispjelih na naplatu u studenome, dok će se ostatak iskoristiti za financiranje kratkoročnog duga, koji dospijeva na naplatu u prosincu.
Vezani članci:

arti-201007130699006
arti-201007020487006 

Šuker nas u dva mjeseca zadužio za 15,5 mlrd. kuna

<para>Vlada danas raspravlja o uvjetima za početak raspisivanja novog natječaja za drugu fazu privatizacije brodogradilišta koji bi trebao biti raspisan do sredine veljače. </para>
<para>Kako je premijerka Jadranka Kosor najavila jučer u Saboru, Vlada će danas uvesti i kriterije po kojima samo tvrtke koje imaju gospodarsku budućnost i perspektivu mogu računati na subvencije države, odnosno u proceduru će uputiti zakon o jamstvenom fondu putem kojega će gospodarstvenicima Vlada, HBOR i poslovne banke olakšati put do novih kredita.</para>
<heading2>Pomanjkanje oduševljenja po pitanju neradnog petka</heading2>
<para>
Na dnevnom je redu i obnova modela po kojemu je država subvencionirala neradni petak tvrtkama koje su se zbog gospodarske krize našle u teškoj situaciji. Prema izmjenama tog modela pravo na subvenciju će imati i tvrtke koje su se u problemima našle nakon 30. srpnja 2009. godine, kada je ta mjera uvedena. </para>
<para>Prošle je godine za to osigurano 200 milijuna kuna, a iskorišteno je samo 40 milijuna. Razlog tomu je što su tvrtke morale ispuniti niz uvjeta, između ostaloga i da 2007. godine, odnosno prije krize, nisu poslovale s gubitkom, a zabranjeno im je i otpuštanje radnika dok primaju potporu.</para>
<para>Rijetkima koji su tome udovoljili država je pristala platiti doprinos za neradni dan i 10 odnosno 13 posto dnevnice radnika. Tako je država, primjerice, na minimalnu plaću, koja je prije skraćivanja radnog vremena iznosila 2.814 kuna, isplaćivala potporu od 209,92 kune. </para>
<para>Vlada će danas predložiti i smanjenje plaća dužnosnicima u lokalnoj upravi, čiji primici neće smjeti nadmašiti plaće ministara. Osim toga, smanjit će primanja i svim lokalnim činovnicima čije općine primaju pomoć iz državnog proračuna, i to za 20 posto. Podsjetimo da je takvih 15 županija i više od dvjesto općina i gradova.</para>
<para>Tako županica sisačko-moslavačka Marina Lovrić ostaje bez sedam tisuća kuna, jer joj je dosad plaća bila 20 tisuća kuna, gradonačelnik Siska Dinko Pintarić ostaje bez pet tisuća kuna, gradonačelnik Poreča Edi Štifanić bez 4,6 tisuće kuna, a Milan Bandić i Ivan Čehok bez tri tisuće kuna, dok će Željko Kerum ostati bez tristotinjak kuna.</para>
<heading4>Prethodni članci:</heading4>
<para>
arti-201001270775006
arti-201001220641006
arti-201001120118006</para>

Neradni petak pod Vladinim pokroviteljstvom Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade je prijedlog o subvencioniranju doprinosa poslodavcima koji su se odlučili s krizom boriti uvođenjem neradnog petka. 
Vlada danas raspravlja o uvjetima za početak raspisivanja novog natječaja za drugu fazu privatizacije brodogradilišta koji bi trebao biti raspisan do sredine veljače. 
Kako je premijerka Jadranka Kosor najavila jučer u Saboru, Vlada će danas uvesti i kriterije po kojima samo tvrtke koje imaju gospodarsku budućnost i perspektivu mogu računati na subvencije države, odnosno u proceduru će uputiti zakon o jamstvenom fondu putem kojega će gospodarstvenicima Vlada, HBOR i poslovne banke olakšati put do novih kredita.
Pomanjkanje oduševljenja po pitanju neradnog petka

Na dnevnom je redu i obnova modela po kojemu je država subvencionirala neradni petak tvrtkama koje su se zbog gospodarske krize našle u teškoj situaciji. Prema izmjenama tog modela pravo na subvenciju će imati i tvrtke koje su se u problemima našle nakon 30. srpnja 2009. godine, kada je ta mjera uvedena. 
Prošle je godine za to osigurano 200 milijuna kuna, a iskorišteno je samo 40 milijuna. Razlog tomu je što su tvrtke  morale ispuniti niz uvjeta, između ostaloga i da 2007. godine, odnosno prije krize, nisu poslovale s gubitkom, a zabranjeno im je i otpuštanje radnika dok primaju potporu.
Rijetkima koji su tome udovoljili država je pristala platiti doprinos za neradni dan i 10 odnosno 13 posto dnevnice radnika. Tako je država, primjerice, na minimalnu plaću, koja je prije skraćivanja radnog vremena iznosila 2.814 kuna, isplaćivala potporu od 209,92 kune. 
Vlada će danas predložiti i smanjenje plaća dužnosnicima u lokalnoj upravi, čiji primici neće smjeti nadmašiti plaće ministara. Osim toga, smanjit će primanja i svim lokalnim činovnicima čije općine primaju pomoć iz državnog proračuna, i to za 20 posto. Podsjetimo da je takvih 15 županija i više od dvjesto općina i gradova.
Tako županica sisačko-moslavačka Marina Lovrić ostaje bez sedam tisuća kuna, jer joj je dosad plaća bila 20 tisuća kuna, gradonačelnik Siska Dinko Pintarić ostaje bez pet tisuća kuna, gradonačelnik Poreča Edi Štifanić bez 4,6 tisuće kuna, a Milan Bandić  i Ivan Čehok bez tri tisuće kuna, dok će Željko Kerum ostati bez tristotinjak kuna.
Prethodni članci:

arti-201001270775006
arti-201001220641006
arti-201001120118006 

#habor

'Tonski zapisnik sa sjednice treba javno objaviti'

'Tonski zapisnik sa sjednice treba javno objaviti'

Linić u šoku: 'Što da kažem? Sramim se tih ljudi!'

Linić u šoku: 'Što da kažem? Sramim se tih ljudi!'

Na HBOR-ovoj aukciji najviše novca 'uzeli' RBA i PBZ

Na HBOR-ovoj aukciji najviše novca 'uzeli' RBA i PBZ

I Linić bankama udijelio packe zbog kamata

I Linić bankama udijelio packe zbog kamata

Hrvatska na korak do statusa 'smeće'

Hrvatska na korak do statusa 'smeće'

Šuker nas u dva mjeseca zadužio za 15,5 mlrd. kuna

Šuker nas u dva mjeseca zadužio za 15,5 mlrd. kuna

Neradni petak pod Vladinim pokroviteljstvom

Neradni petak pod Vladinim pokroviteljstvom