Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>Nakon što mjesecima bezuspješno prosvjeduju na ulicama Tuzle tražeći isplatu jednokratne pomoći od 400 konvertibilnih maraka i pokretanje proizvodnje, radnici Aide su u znak protesta odlučili napustiti BiH.</para>
<para>U srijedu oko 7 i 30 počeli su se okupljati u krugu tvornice, te su organizirano krenuli prema petlji Šićki Brod odakle bi trebali nastaviti prema granici BiH i Hrvatske kako bi, kako kažu, spas od gladi potražili u nekoj od zemalja EU, javlja portal <emphasis>Klix.ba</emphasis>.</para>
<heading2>'Mi više nemamo što čekati'</heading2>
<para>
Na petlji Šićki Brod trebali bi stići i radnici Konjuha i Dite, a s radnicima Aide iz Tuzle su krenuli i radnici Livnice.</para>
<para>"Neka se oni prepucavaju međusobno, mi više nemamo što čekati", rekao je prije dva dana zamjenik predsjednika Sindikata Fabrike Aida Hasan Užičanin.</para>

Očajni radnici napuštaju zemlju, u koloni krenuli prema granici 
Nakon što mjesecima bezuspješno prosvjeduju na ulicama Tuzle tražeći isplatu jednokratne pomoći od 400 konvertibilnih maraka i pokretanje proizvodnje, radnici Aide su u znak protesta odlučili napustiti BiH.
U srijedu oko 7 i 30 počeli su se okupljati u krugu tvornice, te su organizirano krenuli prema petlji Šićki Brod odakle bi trebali nastaviti prema granici BiH i Hrvatske kako bi, kako kažu, spas od gladi potražili u nekoj od zemalja EU, javlja portal Klix.ba.
'Mi više nemamo što čekati'

Na petlji Šićki Brod trebali bi stići i radnici Konjuha i Dite, a s radnicima Aide iz Tuzle su krenuli i radnici Livnice.
"Neka se oni prepucavaju međusobno, mi više nemamo što čekati", rekao je prije dva dana zamjenik predsjednika Sindikata Fabrike Aida Hasan Užičanin. 

Očajni radnici napuštaju zemlju, u koloni krenuli prema granici

<para>Hrvatska bi u roku od mjesec s BiH trebala potpisati ugovor o sezonskom zaposljavanju radne snage u nasoj zemlji. Potpisivanjem ovakvog medudrzavnog ugovora ogroman broj radnika iz BiH, koji sada kod nas rade na crno, moci ce se poceti zaposljavati na regularan nacin.</para>
<para>
 Adnan Delic, direktor Agencije za rad i zaposljavanje BiH, potvrdio je za <emphasis>Nezavisne novine</emphasis> da je ugovor o sezonskom zaposljavanju bosanskih radinika u Hrvatskoj prosao proceduru Savjeta ministara BiH, nakon cega je uskladen s interesima Hrvatskog zavoda za zaposljavanje, koji, navodi list, na ovaj prijedlog nema nijednu primjedbu.</para>
<para>"Tekst ugovora izmedu nas i hrvatske strane ni u kojem smislu nije sporan, a sada se ocekuje da ce se on uskoro naci na dnevnom redu hrvatske vlade. Mi cemo ovih dana uputiti i jednu urgenciju prema njihovom resornom ministarstvu, kako bi ovo pitanje sto prije doslo na dnevni red, odnosno u roku od sljedecih mjesec dana", rekao je Delic.</para>
<para>Kad se potpise ugovor sa susjednom zemljom, hrvatski poslodavci koji zele zaposliti radnu snagu iz BiH ce se obratiti Agenciji za rad i zaposljavanje BiH. Ova agencija ce raspisati natjecaj i u roku od deset dana poslodavcu iz Hrvatske poslati popis ljudi zainteresiranih za odredeni posao.</para>
<heading2>Dozvole za samo 200 radnika</heading2>
<para>
Iz Agencije za rad i zaposljavanje BiH su potvrdili da trenutna kvota za zaposljavanje radnika u Hrvatskoj iz zemalja koje nisu dio EU iznosi svega oko 200 radnika.</para>
<para>S obzirom na stanje na hrvatskom trzistu rada, nasi poslodavci ce u susjednoj zemlji u prvom redu traziti radnike za poslove u turizmu, ugostiteljstvu, a potom u poljoprivredi i gradevinarstvu.</para>

Stize nam jeftina radna snaga Hrvatska bi uskoro mogla sirom otvoriti vrata sezonskim radnicima iz BiH, koji sada, ponajvise u turistickim djelatnostima i gradevinarstvu, kruh zaraduju radeci na crno.
 
Hrvatska bi u roku od mjesec s BiH trebala potpisati ugovor o sezonskom zaposljavanju radne snage u nasoj zemlji. Potpisivanjem ovakvog medudrzavnog ugovora ogroman broj  radnika iz BiH, koji sada kod nas rade na crno, moci ce se poceti zaposljavati na regularan nacin.

   Adnan Delic, direktor Agencije za rad i zaposljavanje BiH, potvrdio je za Nezavisne novine da je ugovor o sezonskom zaposljavanju bosanskih radinika u Hrvatskoj prosao proceduru Savjeta ministara BiH, nakon cega je uskladen s interesima Hrvatskog zavoda za zaposljavanje, koji, navodi list, na ovaj prijedlog nema nijednu primjedbu.
"Tekst ugovora izmedu nas i hrvatske strane ni u kojem smislu nije sporan, a sada se ocekuje da ce se on uskoro naci na dnevnom redu hrvatske vlade. Mi cemo ovih dana uputiti i jednu urgenciju prema njihovom resornom ministarstvu, kako bi ovo pitanje sto prije doslo na dnevni red, odnosno u roku od sljedecih mjesec dana", rekao je Delic.
Kad se potpise ugovor sa susjednom zemljom, hrvatski poslodavci koji zele zaposliti radnu snagu iz BiH ce se obratiti Agenciji za rad i zaposljavanje BiH. Ova agencija ce raspisati natjecaj i u roku od deset dana poslodavcu iz Hrvatske poslati popis ljudi zainteresiranih za odredeni posao.
Dozvole za samo 200 radnika

Iz Agencije za rad i zaposljavanje BiH su potvrdili da trenutna kvota za zaposljavanje radnika u Hrvatskoj iz zemalja koje nisu dio EU iznosi svega oko 200 radnika.
S obzirom na stanje na hrvatskom trzistu rada, nasi poslodavci ce u susjednoj zemlji u prvom redu traziti radnike za poslove u turizmu, ugostiteljstvu, a potom u  poljoprivredi i gradevinarstvu. 

Stize nam jeftina radna snaga

<para>Bez obzira na vrstu posla koju obavljaju u Kataru, radnici iz BiH su zadovoljni zaradom i uvjetima na poslu. Najteže je, kažu, prilagoditi se vremenskim uvjetima, pogotovo ako je radno mjesto pod vedrim nebom. Ekstremne vrućine su za Marka Vujanića iz Gradiške bile nepodnošljive, pa se prije nekoliko mjeseci vratio kući. Ipak, kaže da bi ponovno išao, a razlog je mjesečna plaća od 2.000 KM.</para>
<para>"Bolje je i u Kataru na plus 50 nego ovdje raditi za 400 maraka", kaže Marko.</para>
<para>"Posao nije lak, nova je zemlja, nov način života", kaže za <ulink url="http://www.dw.de/katar-nova-destinacija-za-gastarbajtere-iz-bih/a-17171408">Deutsche Welle </ulink>
 Zoran Lojpur iz Trebinja. Ističe da su iskustva s kojima se vratio iz Katara pozitivna i da se nema na što požaliti.</para>
<para>"Nisam otišao raditi za Microsoft, nego za građevinsku firmu. Mnogo više sam dobio nego što sam očekivao. Živio sam u vili, svi smo imali bazen, internet...", priča Zoran.</para>
<heading2>Nepodnošljive vrućine</heading2>
<para>
Katar je jedno od najvećih svjetskih gradilišta. Pripreme za Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. godine već su počele. U idućih nekoliko godina milijarde dolara bit će uložene u izgradnju infrastrukture. Tu su priliku da se zaposle vidjeli brojni radnici sa svih kontinenata.</para>
<para>
 Goran Radulović je radio na gradilištu i po 12 sati dnevno, a najveći i jedini neprijatelj bila mu je vrućina.</para>
<para>"Preko dana se od 11 do 15 sati ne radi zbog vrućine. Prva smjena je od jedan ujutro do 11 prijepodne", kaže Goran.</para>
<heading2>Najtraženiji informatičari</heading2>
<para>
Na privremeni rad u Katar ne odlaze samo građevinski radnici. Odlaze visokoobrazovani mladi ljudi, najviše stručnjaci iz područja informatike. Posla ima i za arhitekte, među kojima je Jasminka Usanović iz Sarajeva. Prije šest mjeseci je otišla u Dohu, planira ostati još najmanje četiri godine.</para>
<para>"Tamo se mnogo više cijene trud, rad i znanje nego u našoj zemlji, nažalost. U mojoj firmi radi još jedna djevojka iz BiH, a vjerujem da će doći još ljudi u narednom razdoblju", kaže Jasminka.</para>

Gastarbajteri s Balkana otkrili novu 'obećanu zemlju' Katar, najbogatija zemlja svijeta, mamac je za tvrtke, ali i ljude raznih struka s naših područja. 
Bez obzira na vrstu posla koju obavljaju u Kataru, radnici iz BiH su zadovoljni zaradom i uvjetima na poslu. Najteže je, kažu, prilagoditi se vremenskim uvjetima, pogotovo ako je radno mjesto pod vedrim nebom. Ekstremne vrućine su za Marka Vujanića iz Gradiške bile nepodnošljive, pa se prije nekoliko mjeseci vratio kući. Ipak, kaže da bi ponovno išao, a razlog je mjesečna plaća od 2.000 KM.
"Bolje je i u Kataru na plus 50 nego ovdje raditi za 400 maraka", kaže Marko.
"Posao nije lak, nova je zemlja, nov način života", kaže za Deutsche Welle 
   Zoran Lojpur iz Trebinja. Ističe da su iskustva s kojima se vratio iz Katara pozitivna i da se nema na što požaliti.
"Nisam otišao raditi za Microsoft, nego za građevinsku firmu. Mnogo više sam dobio nego što sam očekivao. Živio sam u vili, svi smo imali bazen, internet...", priča Zoran.
Nepodnošljive vrućine

Katar je jedno od najvećih svjetskih gradilišta. Pripreme za Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. godine već su počele. U idućih nekoliko godina milijarde dolara bit će uložene u izgradnju infrastrukture. Tu su priliku da se zaposle vidjeli brojni radnici sa svih kontinenata.

   Goran Radulović je radio na gradilištu i po 12 sati dnevno, a najveći i jedini neprijatelj bila mu je vrućina.
"Preko dana se od 11 do 15 sati ne radi zbog vrućine. Prva smjena je od jedan ujutro do 11 prijepodne", kaže Goran.
Najtraženiji informatičari

Na privremeni rad u Katar ne odlaze samo građevinski radnici. Odlaze visokoobrazovani mladi ljudi, najviše stručnjaci iz područja informatike. Posla ima i za arhitekte, među kojima je Jasminka Usanović iz Sarajeva. Prije šest mjeseci je otišla u Dohu, planira ostati još najmanje četiri godine.
"Tamo se mnogo više cijene trud, rad i znanje nego u našoj zemlji, nažalost. U mojoj firmi radi još jedna djevojka iz BiH, a vjerujem da će doći još ljudi u narednom razdoblju", kaže Jasminka. 

#bih radnici

Očajni radnici napuštaju zemlju, u koloni krenuli prema granici

Očajni radnici napuštaju zemlju, u koloni krenuli prema granici

Stize nam jeftina radna snaga

Stize nam jeftina radna snaga

Gastarbajteri s Balkana otkrili novu 'obećanu zemlju'

Gastarbajteri s Balkana otkrili novu 'obećanu zemlju'