U nastavku možete pronaći više informacija o tome što su i koji su to viši programski jezici, te za što se isti koriste u programiranju., ali i dobiti odgovor na pitanje koje sve vrste programskih jezika postoje.
Da odmah budemo jasni i kažemo vam da ne postoji najbolji programski jezik za naučiti!
Sve vrste programskih jezika i tehnologije imaju svoje prednosti i mane.
Ljudi najčešće preporučuju ono što su oni naučili i ono što je po njihovom iskustvu dobro. No, ono u što smo 100 posto sigurni je da ako naučite programirati – bez obzira na programski jezik – osim što ćete imati jako naplativu vještinu, počet ćete razmišljati na drugačiji način i otkriti ćete jedan novi svijet.
Usporedo s razvojem računala razvijali su se i programski jezici, bez kojih bi programiranje bilo nemoguće.
Tako su svojim razvojem kroz vrijeme nastali i viši programski jezici, koji spadaju u 3. generaciju programskih jezika.
Vrste programskih jezika možemo podijeliti po generacijama:
1. generacija – strojni jezici (računalo ih «razumije» i može izvršiti naredbe, teško su razumljivi i neprikladni za čovjeka, u binarnom su obliku)
2. generacija – asembleri (naredbe u strojnom jeziku zamijenjene su simboličkim kraticama (npr. LDA – Load Accumulator) i olakšava pisanje programa u strojnom jeziku
3. generacija –viši programski jezici ( imaju naredbe slične engleskom jeziku i tako su oblikovani da se programi mogu (i moraju) prevesti u strojni jezik računala)
Viši programski jezici su :
FORTRAN FORmula TRANslator – prevoditelj formula
BASIC Beginer All purpose Symolic Instruction Code
ALGOL ALGOrithmic Language – algoritamsi jezik
Ada po Adi Lovelace – prvom programeru
Pascal 1968. Niklaus Wirth mu dao ime po Blaise Pascalu
Ako ste donijeli odluku da morate naučiti programirati, nadamo se da će vam ovaj tekst pomoći u odabiru jezika, a vi ćete morati odlučiti hoće li to biti viši programski jezici
Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!
