Struktura ove društvene mreže obično potiče stvaranje snažnijih prijateljstava, pokazalo je istraživanje koje je proveo Emilio Ferrara s postdoktorskog studija na Sveučilištu Indiana.
Istraživanje je ispitalo milijune Facebook korisnika i njihove društvene odnose. Znanstvenici su mjeri veličine zajednica, intimnost unutar krugova prijatelja i njihove interakcije koristeći Label Propagation Algorithm - statističku formulu koja može prikupljati i obrađivati informacije koje dolaze iz velikih mreža kao što je Facebook.
Rezultati ove studije potvrđuju da vrijeme provedeno na Facebooku nije uzalud bačeno.
Istraživači su pronašli "tendenciju prema samoorganiziranju korisnika u manje ili male zajednice koje su međusovno dobro povezane", kako se navodi u izvještaju.
Elementi Facebooka gaje otvorene komunikacijske kanale, koji imaju koristi od zatvorenosti grupe prijatelja. Za prijatelje prijatelja također je vjerojatnije da će se spojiti na Facebook, šireći na taj način naše postojeće mreže.
Facebook je društvena mreža malih i čvrsto povezanih zajednica. Veze na Twitteru, s druge pak strane, su slabije jer se informacije mogu proslijeđivati u tweetove bez interakcije.
Osim toga, veća je vjerojatnost da korisnici imaju više poznanika na Twitteru nego na Facebooku. Naime, često, postoji značajna razlika u listi onih koji vas prate na Twitteru i onih koje pratite vi. Zbog toga je komunikacija na Facebooku puno učinkovitija i interaktivnija.
U studiji rezultati podržavaju socijalnu teoriju koja ističe "snagu slabih veza", što znači da su naše sekundarne veze (prijatelji prijatelja) naš najveći izvor informacija i ideja.
Ova ilustracija koju su kreirali autori studije pokazuje postojanje "uske jezgre zajednica" na Facebooku:
Mislite li da ovo istraživanje točno opisuje vaše mreže na Facebooku i Twitteru?
Cijelo istraživanje možete pronaći ovdje. >>
