Tvrtke i javni sektor u Hrvatskoj uglavnom su prepoznali vaznost informatizacije kao kljuc uspjeha i razvoja, no postoji jos dosta prostora za unapredenje, sto je pokazala i nedavna objava Europske komisije da je Hrvatska po stupnju digitaliziranosti tek 24. medu 28 clanica EU, istaknuo je direktor tvrtke Microsoft Hrvatska Ivan Vidakovic povodom jubilarne 15. WinDays konferencije, koju ta tvrtka organizira u travnju.
Microsoftovi WinDaysi godinama su jedna od najvecih poslovno-tehnoloskih konferencija u Hrvatskoj, koja okuplja oko 1.500 sudionika, a toliko se ocekuje i ove godine.
Konferencija ce zapoceti poslovnim dijelom temama poput novih modela poslovanja, pametnog upravljanja ljudskim potencijalima i nezaposlenoscu mladih, naglasava Vidakovic u razgovoru za Hinu.
IT industrija je jedna od kljucnih
"Na WinDaysima cemo govoriti i o razvoju ljudskih potencijala te specificno o prepoznavanju i razvoju talenata, kao vaznom cimbeniku uspjeha svake tvrtke, a posvecivanjem vec poznatoj i, nazalost, uvijek aktualnoj temi nezaposlenosti mladih zelimo prikazati konkretne pozitivne primjere kako tvrtke pomazu pri zaposljavanju i kako pojedinci mogu sami sebi pomoci", naglasava Vidakovic.
Smatra i da je za ukupni gospodarski napredak nuzno da gospodarstvenici, podrzani javnim sektorom, razviju svijest o kljucnoj ulozi suvremenih tehnologija u razvoju konkurentnosti, te da je kroz primjenu novih poslovnih modela potrebno kontinuirano uvoditi i inovacije u poslovanje i prilagodavati se zestokoj trzisnoj utakmici.
Spominjuci tek 24. mjesto Hrvatske po digitaliziranosti medu 28 zemalja EU-a, Vidakovic istice da je godinama fokus bio na hardveru i infrastrukturi, a premalo na automatizaciji procesa i integraciji vec kupljenih ili razvijanih rjesenja.
"Sada je konacno, barem sto se drzave tice, krenuo proces integracije, a do sada uporno ignorirana IT industrija odnedavno se nasla i u industrijskoj strategiji RH kao jedna od kljucnih industrijskih djelatnosti koje imaju najvecu sposobnost rasta, razvoja i zaposljavanja", kaze Vidakovic, dodajuci da je nedostatak fokusa vidljiv i po malom broju diplomiranih studenata koji zavrsavaju tehnicke i prirodoslovne fakultete, sto smatra posljedicom kontinuirane degradacije matematike i ostalih tehnickih predmeta u skolama.
U privatnom sektoru situaciju oznacava nesto malo boljom, jer su, kako kaze, i prije ulaska Hrvatske u EU velike tvrtke znale da im je suvremena IT infrastruktura presudna za konkurentnost, ali su male i srednje tvrtke 'zaspale', pa je s 1. srpnjem 2013. i ulaskom u EU nastao sok.
S te strane dobrim ocjenjuje sto tvrtke zahvaljujuci mogucnostima koje nudi poslovanje u oblaku ili 'cloud' vise ne moraju biti vlasnici opreme i IT infrastrukture, nego sve mogu imati u oblaku (produktivnost, platformu, kontrolu svih uredaja, odnose s korisnicima-CRM itd.), kao uslugu.
"Dodatni benefit 'clouda' je da tvrtke placaju samo koliko i kada trose, a zahvaljujuci takvom poslovanju danas i najmanje tvrtke u svijetu mogu konkurirati najvecima. Najvece se ustede ostvaruju u javnom oblaku, i do 80 posto", istice Vidakovic.
Trziste vrijedno oko 2,77 milijardi dolara i ocekuje blagi rast
Govoreci o stanju ICT trzista u Hrvatskoj, Vidakovic kaze da po ICT konkurentnosti u svijetu Hrvatska polagano raste, kao i da je po procjenama HUP-a iz prosle godine vrijednost tog trzista oko 2,77 milijardi americkih dolara.
U ovoj godini se ocekuje blagi rast IT trzista, odnosno ukupne potrosnje u gotovo svim kategorijama, a najvise na pametne telefone, tablete i usluge. Domace IT tvrtke, istice, mogle bi nastaviti povecavati i zaposlenost.
"Buduci da je ovo izborna godina, u drugoj polovini godine ce vjerojatno biti smanjen fokus na nove projekte u javnom sektoru, dok komercijalni dio ima kontinuiranu trzisnu utakmicu, a ocekujem i vrlo blago djelovanje EU fondova na ICT projekte u 2015., koji bi s iducim godinama trebali postati glavni zamasnjak infrastrukturnih projekata", dodaje Vidakovic.
Za tvrtku Microsoft Hrvatska kaze da slicno kao i globalni Microsoft prolazi kroz veliku transformaciju u tzv. mobile first, cloud first smjeru, sto potkrepljuje i primjerom da je u odnosu na 2013. prihod od poslovanja u oblaku u Hrvatskoj porastao 240 posto, s tendencijom daljnjeg 3-znamenkastog rasta.
"Da ne bude zabune, transformacija nikad nije jednostavna, jer nije jednostavno prijeci iz modela prodaje licenci koji je vrijedio desetljecima na dominantno usluzni model", otkriva Vidakovic. Pritom istice neke od projekata iz javnog sektora na kojima Microsoft radi poput digitalizacije hrvatskih skola i stvaranja ucionica buducnosti pod nazivom eSkole, softver Startup Akademije koja je dio kurikuluma cetiri fakulteta u Hrvatskoj i pohada ga 600 studenata, BIZSpark programa za poticanje uspjesnosti 'mladih' tvrtki, te Open Data projekt Grada Zagreba, koji ce Zagrebu omoguciti podizanje nove razine transparentnosti i kreiranje nove industrije bazirane na otvorenim podacima.
