Gotovo svaka druga osoba u Hrvatskoj otkriva lozinku ili PIN drugima ili ih zapisuje na papir, a njih 42 posto ne skriva svoj PIN na bankomatu ili trgovini, pokazalo je u cetvrtak predstavljeno istrazivanje koje je Hrvatska udruga banaka (HUB) provela u sijecnju kako bi utvrdila razinu svjesnosti gradana o vaznosti sigurnosti na internetu, pise Banka magazin.
Istrazivanjem je obuhvaceno 864 osoba, a pokazalo je da se njih svega 27 posto smatra dobro informiranima o zastiti od internetskih napada, dok je cak 41 posto ispitanika odgovorilo da nisu dovoljno ili uopce informirani. To je porazni rezultat koji je potaknuo da se nesto poduzme oko podizanja svijesti gradana o vaznosti zastite od internetskih napada, rekao je direktor HUB-a Zoran Bohacek.
Stoga je HUB, u suradnji s bankama, pokrenuo internetsku stranicu sigurnostnainternetu.hr, koja sadrzi primjere najcescih prijevara te najvaznije savjete za zastitu korisnika.
Istrazivanje pokazuje i da velika vecina ispitanika (84 posto) klika linkove i ucitava privitke iz e-mail poruka koje dolaze od nepoznatih izvora, a njih 88 posto je izjavilo i da se nikad ne odjavljuju sa stranica internet bankarstva. Takoder, iako tvrde da su u rijetkim slucajevima prepoznali da su dobili e-mail poruku s virusom, tek jedna od pet osoba koristi antivirusni softver.
Inicijativa podizanja svijesti o vaznosti sigurnosti na internetu dobila je podrsku i Odjela za visokotehnoloski kriminalitet Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), koji se bavi internetskim prijevarama te kradom osobnih i financijskih podataka.
Prema rijecima voditeljice Odjela Kristine Posavec, racunalni kriminalitet je "u trendu" zadnjih godina i biljezi stalni porast. Stoga je nuzna suradnja MUP-a sa svim partnerskim institucijama, poput HUB-a ili Hrvatske narodne banke, u cilju i suzbijanja i prevencije i rjesavanja ovakvih kriminalnih dijela. Takoder, dodala je, nuzna je i medunarodna suradnja, jer takva djela nikada nisu teritorijalno izolirana.
Kao rezultat tako dobre suradnje, kaze Posavec, u prosloj je godini steta od racunalnog kriminaliteta iznosila nesto vise od 1,8 milijuna kuna, iako je vrijednost pokusaja neovlastenih transakcija bila visa od 30 milijuna kuna.
