Rezultati istraživanja što su ga proveli znanstvenici sa Sveučilišta Pittsburgh upućuju na to da su izgledi da se osobe koje dnevno na nekoj od društvenih mreža provedu dva sata, osjećaju društveno izolirano dvostruko veći nego kod ostalih.
Znanstvenici iz Pittsburgha studiju su proveli na 1787 odraslih osoba u dobi od 19 do 32 godine. Ispitanici su morali odgovoriti na pitanja o korištenju 11 najpopularnijih društvenih mreža i medija - Facebooka, YouTubea, Twittera, Google Plusa, Instagrama, Snapchata, Reddita, Tumblra, Pinteresta, Vinea i LinkedIna.
Ustanovljeno je da su se osobe koje su više od 58 puta tjedno posjećivale društvene mreže osjećale triput usamljenije od onih koji su na spomenutim mrežama bili manje od devet puta tjedno.
Otprije se ukazuje na to da društveni mediji pridonose povećanju broja osoba koje 'boluju' od takozvanog sindroma straha od propuštanja (FOMO, Fear of missing out), no ova studija pokazuje da je problem puno kompleksniji.
FOMO sindrom je postao vrlo izražen posljednjih nekoliko godina, a riječ je o razdoblju tijekom kojega su upravo društvene mreže dobile na značaju u ljudskoj komunikaciji te postale iznimno popularne.
Strah od propuštanja informacija može se definirati kao tip socijalne anksioznosti, odnosno kompulzivna zabrinutost da se propušta prilika za ostvarenje novog iskustva, nove socijalne interakcije, različitih profesionalnih i društvenih dobiti.
Osobe kod kojih je ovo stanje izraženo smatraju da dok nisu na društvenim mrežama mogu mnogo toga propustiti, primjerice različite novosti o svojim prijateljima (što rade, gdje su, s kim su...), kao i poslovne te profesionalne prilike. Da bi uvijek bili u toku neprestano provjeravaju svoje mobilne telefone, društvene mreže, internetske sajtove i stranice.
Znanstvenici kažu da nije u potpunosti jasno jesu li društvene mreže uzrok usamljenosti ili je riječ o tome da usamljene osobe provode više vremena na njima.
"Još ne možemo kazati što je bilo prvo - korištenje društvenih medija i mreža ili zamijećena društvena izolacija", kaže suautorica studije Elizabeth Miller, profesorica pedijatrije na sveučilištu u Pittsburghu.
"Moguće je da su se mladi ljudi koji su se od početka osjećali društveno izoliranima okrenuli društvenim medijima. No s druge strane, njihovo češće korištenje društvenih mreža moglo je rezultirati osjećajem izoliranosti u odnosu na stvaran svijet", kaže Miller.
Znanstvenici podsjećaju na to da studija samo potvrđuje ono što se otprije pretpostavljalo: što dulje mlada osoba koristi društvene mreže, ima manje vremena za stvaran društveni život izvan onog virtualnog.
Upozoravaju i na to da je broj suicida i psihičkih oboljenja kod mladih ljudi i studenata u porastu te da se u istraživanjima o toj pojavi sve češće razmatra i uloga društvenih mreža.
"Po prirodi smo društvena bića, no čini se da nas moderni životni trendovi razdvajaju umjesto da nas zbližuju", smatra profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Pittsburghu, Brian Primack.
