Prvi njemacki izlazak na burzu ove godine je simbolican. Proslog petka „na parketu“ se pojavila tvrtka iz gospodarske grane koja je do prije par godina bila nepoznata – trodimenzionalno printanje. Tvrtka iz Lubecka je sa 80 zaposlenih relativno mala, ali se bavi poslom buducnosti. Njeni klijenti su zrakoplovna i svemirska agencija NASA i industrijski giganti kao sto su EADS, General Motors, Siemens i BMW. Uz pomoć CAD podataka, vrste elektronskog tehnickog crteza, ona proizvodi metalne dijelove i smatra se vodecom tvrtkom na tom podrucju, pise Deutsche Welle.
Tvrtka za istrazivanje trzista „Canalys“ predvida toj grani za tekucu godinu promet od 1,3 milijardi americkih dolara i dodatnih 2,5 milijardi za neophodne materijale. Do 2018. ocekuje se 16,2 milijarde dolara.
Mlada bransa – brzi rast
Bum nove industrije nije razlog za slavlje za bas sve: strahuje se da bi nova tehnologija mogla potaknuti i piratstvo jer uz pomoc 3D-printera puno toga moze se relativno lako reproducirati. Kupac ne mora uciniti nista vise osim preuzeti, tj. „skinuti“ model iz mreze za razmjene 3D-proizvoda na internetu i zatim ga unijeti u program printera.
Sa site-a thingiverse.com mozete preuzeti modele za stratesku igricu „Settlers of Catan“. Materijali koji se koristi su, osim plastike, jos i keramika, celik ili metalne legure. Model se prvo ubaci u program stampaca, zatim se iz jednog komada proizvod pravi tako sto se sa sirovog materijala skinu nepotrebni slojevi ili se pak gradi, sloj po sloj.
Ono sto je industriji dalo dodatni poticaj je to sto su cijene stampaca za samo nekoliko godina znatno pale. Jednostavni 3D-printeri kostaju manje od 1.000 eura – prije deset godina kostali su vise od 100.000 eura.
Siroj javnosti je tehnologija prije svega poznata zbog printera „Replicator2“ tvrtke „MakerBot“.
Vise fleksibilnosti za korisnike
Pravna situacija u Njemackoj je takva, da je sirenje takozvanih CAD sablona, po 3D-sharing-mrezama ili on-line „trznicama“, pod odredenim okolnostima kaznjivo zbog eventualnog krsenja autorskih prava. Autorsko pravo djeluje automatski i djelo je zasticeno bez posebne registracije – za razliku od patenta i zastitnih znakova.
„Medutim, privatni korisnik ne mora puno brinuti. Problem imaju oni koji proizvode modele i stavljaju ih na internet“, kaze jedan pravnik. „Pored toga, da bi to bilo kaznjivo, stvar mora biti zaista autorskog karaktera, a ne nesto sto bi svatko napravio isto“.
Unatoc tim ogranicenjima, tvtrka za istrazivanje trzista „Gartner“ predvida za vlasnike autorskih prava u iduce cetiri godine gubitak od najmanje sto milijardi dolara. Pesimisti cak strahuju da bi rasprostranjeno uvodenje nove tehnologije imalo slican ucinak kao prije nekoliko godina razmjena file-ova i CD-ova za glazbenu i filmsku industriju.
U raspravi oko krsenja autorskih prava, neki su vec namirisali novi biznis: tvrtka za intelektualne pothvate Nathana Myhrvolda, suosnivaca Microsofta, zeli ponuditi neku vrstu kontrolnog sustava za 3D-printere. Printer prvo provjeri je li model koji mu je ubacen kopija ili ne, slicno kao sto se provjerava je li novcanica krivotvorena. Zastićeni proizvodi tako uopce ne bi ni mogli biti tiskani.
