Peru ima daleko najveći broj smrtnih slučajeva od covida po stanovniku. Na svakih 100.000 stanovnika 596 je umrlo od koronavirusa. To je gotovo dvostruko više od Mađarske koja ima 307 smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi te je druga po redu država s najvišom stopom smrtnosti.
Mnogo je razloga zbog kojih je Peru tako loše prošao u pandemiji. Uključuju slabo financiran i nedovoljno pripremljen zdravstveni sustav s premalo kreveta, sporo uvođenje cjepiva, ograničeni kapacitet testiranja i gusto naseljeno stanovništvo.
Zemlju je također zahvatila 'lambda' varijanta. Prvotno je prijavljena u glavnom gradu Limi, u kolovozu 2020., a do travnja 2021. činila je 97 posto svih slučajeva u Peruu.
'Globalna varijanta interesa'
Lambda je započela prelaziti granice Perua te je, prema nedavnom izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pronađena u 29 zemalja, piše Science Alert. "Lambda je povezana sa značajnim stopama prijenosa unutar lokalnih zajednica u više zemalja, s porastom rasprostranjenosti koja je išla istovremeno s povećanim brojem slučajeva obolijevanja od covida", piše u izvještaju WHO-a.
WHO je 14. lipnja 2021. proglasio lambdu "globalnom varijantom od interesa". Englesko javno zdravstvo slijedilo je njihov primjer i 23. lipnja, označilo je lambadu "varijantom koja je pod istragom" zbog "međunarodne ekspanzije i nekoliko značajnih mutacija".
Varijanta od interesa je ona koja ima mutacije za koje se predviđa ili za koje se zna da utječu na prenosivost (koliko se lako virus širi), ozbiljnost bolesti, sposobnost izbjegavanja imuniteta od prošlih infekcija ili cjepiva ili ju je teže dijagnosticirati.
Mnogi znanstvenici govore o "neobičnoj kombinaciji" mutacija lambde koja je može učiniti prenosivijom. Lambda ima sedam mutacija na proteinu i izbočenja u obliku gljive na vanjskoj ljusci virusa koja pomažu da se lakše "prikvači" za naše stanice i napadne ih. Te mutacije mogu olakšati lambdi vezivanje za naše stanice i otežati našim antitijelima da napadnu virus i neutraliziraju ga.
Važno je zapamtiti da neutralizirajuća antitijela nisu jedini alat našeg imunološkog sustava, njih je jednostavno najlakše proučiti.
Pa kakve onda dokaze imamo da ove mutacije čine lambdu opasnijom od izvornog koronavirusa? Ispada vrlo malo.
Ne postoje objavljene studije o lambda varijanti. Trenutno se na Medicinskom fakultetu Sveučilišta New York Grossman proučava učinak cjepiva Pfizer i Moderna na lambda varijantu. Utvrđeno je dvostruko do trostruko smanjenje antitijela izazvanih cjepivom u usporedbi s izvornim virusom.
Što ipak nije masovni gubitak neutralizirajućih antitijela. Stručnjaci zaključuju da će ova mRNA cjepiva vjerojatno ostati kao zaštita i protiv lambda varijante.
Činjenica da je ova studija otkrila da je neutralizacija barem djelomično zadržana izgleda obećavajuće. Prema najnovijoj PHE-ovoj "procjeni rizika" od lambde (8. srpnja), nema dokaza da je lambda nadmašila deltu. Studije su u tijeku, ali za sada lambda ostaje varijanta koja je znanstvenicima zanimljiva, a ne varijanta koja ih zabrinjava.
