Prosječan hrvatski automobil star je više od 11 godina. Slično kao i ovaj Stipin. Premda ga redovito servisira, brine ga hoće li na tehničkom pregledu biti sve u redu.
"Treba pogledati kočnice, signalizaciju, ne možete se naći na cesti, a da vam nešto ne radi", govori StipeĐak.
Upravo neispravna vozila uzrokuju oko pet posto nesreća. Ipak, faktor tehničke neispravnosti daleko je manji od utjecaja samih vozača.
Lani se dogodilo 37.000 prometnih nesreća ili oko 13 posto manje nego u 2011. Bilo je 16.000 ozlijeđenih i 390 poginulih, što je opet manje no godinu prije.
"Sami pokazatelji govore da je došlo do podizanja prometne kulture od strane svih sudionika u prometu, ali je jasna stvar da postoji dovoljno prostora za poboljšanje", kaže DarkoGrac iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa Ravnateljstva policije.
Visoke kazne sigurno su jedan od faktora, kažu u policiji, koji je na to utjecao. A od 1. siječnja počinitelje najtežih prometnih prekršaja još se rigoroznije kažnjava. Obijesna vožnja sad ih može odvesti ravno u zatvor, a policija je u proteklih tjedan dana zbog toga prijavila petoricu vozača. Za ovog prometnog stručnjaka to je dobra preventivna mjera, no - kao i ostale - treba ih, kaže, dosljedno i provoditi.
"Mnogi se izvuku ili ih policija ne uhvati jer oni točno znaju gdje se ovi nalaze i onda luduju tamo gdje ih nema. Uz to imaju odvjetnike koji znaju cake i onda se izvuku, a to nije dobro", upozorava ŽeljkoMarušić s Fakulteta prometnih znanosti.
Prošle godine najviše nesreća s poginulim osobama dogodilo se zbog prebrze vožnje, gotovo pedeset posto, potom i oduzimanja prednosti prolaska, a alkohol je kumovao svakoj četvrtoj nesreći u kojoj je bilo smrtno stradalih i svakoj sedmoj uopće.
"I zato predlažem da se vozila onih koji rade teške prometne nesreće oduzimaju jer prestaju biti sredstva za vožnju i postaju oružje za ubijanje. Prešanjem takvih vozila u Švedskoj postižu pozitivan efekt", tvrdi Marušić.
Cilj policije je u idućim godinama, kažu, do 2020. broj poginulih na cestama - prepoloviti.
