Donedavno se svjetska smotra u 'kraljici sportova' smatrala najvažnijim sportskim događajem godine, što i ne čudi kad se uzme u obzir da u neparnim godinama nema Olimpijskih igara i Svjetskog nogometnog prvenstva. Danas su neke druge stvari možda više medijski eksponirane, ovisno o sportskim preferencijama svake pojedine nacije, ali atletika i dalje ima veliku važnost i široki krug obožavatelja diljem svijeta. A kako je to bilo u proteklih 14 izdanja SP-a, odnosno od prvog prvenstva koje je održano 1983. u Helsinkiju? Bilo je svega, i smijeha i suza, i afera i veličanstvenih dvoboja, i čudesnih rekorda i neobjašnjivih podbačaja. Ovo je naš izbor najupečatljivijih događaja s dosadašnjih prvenstava.
Proklete četiri tisućinke
Prava se drama odigrala u Stuttgartu 1993. u ženskom finalu 'stotke'. U glavnim ulogama Jamajčanka Merlene Ottey i Amerikanka Gail Devers. U cilj su ušle rame uz rame, a ni opetovano prikazivanje snimke na stadionu nije gledateljima dalo odgovor na pitanje čije je zlato. Napokon se oglasio spiker i objavio da je pobijedila Devers i to za jednu stotinku: 10.81 naprema 10.82. Jamajčani su ekspresno uložili prosvjed, a nakon nekoliko sati vijećanja odluka je ostala ista. Zlato ide oko vrata Devers, no njezino je vrijeme ispravljeno na 10.82, a pobjednicom je proglašena zbog prednosti od nevjerojatne 0.004 sekunde ili u prijevodu - jednog centimetra!
"Ja sam prvakinja. Pogriješili su, ali ne žele to priznati", jadala se Ottey, ali nije joj pomoglo.
Johnson konačno srušio Reynoldsa
Veliki Michael Johnson je na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996. postavio novi svjetski rekord na 200 metara, ali na dvostruko dužoj dionici mu je trebalo više vremena da napravi isto. Rekord Harryja Butcha Reynoldsa (43.29) stajao je od 1988. i Johnson ga je godinama pokušavao srušiti. Napokon mu je to uspjelo u vrućoj Sevilli 1999. godine. Zlato je bilo njegovo, u to nitko nije sumnjao, ali semafor je na kraju finala pokazivao 43.18 - novi svjetski rekord! I danas, 16 godina kasnije, još se uvijek drži.
Velika rimska prevara
Ovo je svakako jedna od najružnijih priča u povijesti svjetskih prvenstava. U Rimu 1987. talijanski su suci odlučili pokloniti medalju svome skakaču u dalj Giovanniju Evangelistiju i to na najprljaviji mogući način. U posljednjoj seriji finala izmjerili su mu duljinu od 8,38 metara i ostavili cijeli stadion u šoku. Svi su vidjeli da to nije bio skok dalji od osam metara, ali suci su tvrdili suprotno i Evangelisti je izgurao s pobjedničkog postolja Larryja Myricksa, osvojivši broncu.
Suci o svome besramnom planu nisu obavijestili Evangelistija, ali jesu jednog od trenera u talijanskoj reprezentaciji Sandra Donatija. I to im je bila kobna pogreška. Donati je otišao na policiju i sve prijavio, međutim preliminarna istraga nije dokazala ništa jer su neposredni svjedoci sve demantirali. No, tek kad je otkrivena snimka koju televizijski gledatelji nisu vidjeli, Donati je uspio dokazati da su suci 'izmjerili' skok i prije nego što se dogodio. Evangelisti je morao vratiti medalju, a Donati je dobio otkaz u reprezentaciji i od mnogih bio proglašavan izdajnikom. No, barem i danas može hodati visoko uzdignute glave.
Edwards za povijest
Britanskom troskokašu Jonathanu Edwardsu 1995. je bila odlična godina i prije dolaska na SP u Göteborg. U srpnju je skočio 17,98 metara i za jedan centimetar srušio svjetski rekord, a mjesec dana ranije je letio i dalje (18,43 m), ali uz nedozvoljenu pomoć vjetra (+2,4 m/s). Već u prvoj seriji finala SP-a postao je prvi čovjek u povijesti koji je skočio preko 18 metara (18,16), ali nije se na tome zaustavio. U drugom je pokušaju doskočio još dalje, do nevjerojatnih 18,29 što je i danas svjetski rekord!
"Potpuno nestvarno zvuči da sam rušio svjetski rekord dvaput u jednom danu. To nema nikakvog smisla", pričao je tada Edwards čiji je čudesni doseg prije nekoliko dana proslavio 20. godišnjicu.
Inače, nakon njega su još četvorica troskokaša letjela preko 18 metara, ali nitko ga nije srušio.
Epski dvoboj u Tokiju
Ovo je možda i najveći duel u povijesti atletike. Carl Lewis protiv Mikea Powella u finalu skoka u dalj. U pet ispravnih skokova Lewis je ostvario posve nevjerojatne daljine: 8,68; 8,83; 8,91; 8,87 i 8,84 metara! I što mu je sve to donijelo? Srebrnu medalju. Powellova kompletna serija nije bila tako impresivna, ali je u petom pokušaju odletio na 8,95 metara! Srušio je svjetski rekord Boba Beamona iz 1968. i do danas ostao nedostižan za sve.
Udar 'munje' u Berlinu
Svijet je dobro upoznao Usaina Bolta 2008. na Olimpijskim igrama u Pekingu gdje je odjurio do zlatnih medalja na 100, 200 i 4x100 metara i pritom u svakoj od tih disciplina srušio svjetski rekord. Bilo je onih koji su mislili da će 9.69 na 'stotki' i 19.30 na 200 metara trajati godinama, možda i desetljećima, ali jamajčanska munja je ponovno bljesnula već iduće godine na SP-u u Berlinu. Na 100 metara 9.58, na 200 metara 19.19 sekundi! Zvuči nestvarno, ali kad je Bolt u pitanju, ništa nije nemoguće. Ove sezone nije u posebno dobroj formi, ali možda ga povratak u Peking opet inspirira na nešto veliko.
Blankina Osaka iz snova
Šećer smo ostavili za kraj. Prva hrvatska zlatna medalja na svjetskim prvenstvima i to u kakvom stilu. Blanka Vlašić je 2007. došla u Osaku kao izrazita favoritkinja u skoku u vis, uslijed velikog pobjedničkog niza. I nije razočarala premda vjerojatno ni sama nije očekivala da će se za zlato morati izboriti u najjačem visaškom obračunu ikad. Slavila je Blanka na kraju s preskočenih 2,05 metara, a Osaka će ostati zapamćena kao prvo i jedino Svjetsko prvenstvo na kojem je pet djevojaka u finalu letjelo preko dva metra, a čak tri preko 2,03. I u takvoj je konkurenciji najbolja bila naša Blanka.
