Prošlo je 18 godina od jednog od najvažnijih događaj u Dinamovoj povijesti i povijesti navijačke grupe Bad Blue Boys, povratka svetog imena. Obljetnica povratka imena Dinamo slavi svoju punoljetnost.
BILO JE TO NA VALENTINOVO! Prije točno 17 godina Zagreb je bio na nogama, legenda je objavila: ‘Imamo Dinamo!’
Na Valentinovo 14. veljače 2000. godine Dinamo se vratio tamo gdje mu je mjesto. Vratio se navijačima, vratio se narodu, duhu zagrebačkih ulica. Tadašnji predsjednik države Franjo Tuđman proglasio je ime Dinamo ostavštinom komunizma i napravio pogrešku koja ga je obilježila kod navijača zagrebačkog kluba.
Boysi ušli u otvoreni sukob s tadašnjim državnim vrhom
Takva odluka nije se svidjela Boysima koji su ušli u otvoreni sukob s tadašnjim državnim vrhom, protiv samovolje jednog čovjeka. Uslijedio je beskompromisni rat u kojem navijači nisu odustajali, a policija pod patronatom Tuđmana htjela je ugušiti glas naroda. Nakon višegodišnje borbe, na Valentinovo 14. veljače 2000. godine čulo se:
“Imamo Dinamo”, uzviknuo je legendarni modri as Velimir Zajec podigavši slavodobitno ruke u zrak.
"Sve mi se čini kao da je bilo normalno da se vrati Dinamo. Jer, bilo je nenormalno kad se promijenilo ime zato što se vidjelo koliko Dinamo znači gradu Zagrebu i svim navijačima", počinje svoju priču za Net.hr Velimir Zajec Zeko, "Dinamovo med i mlijeko", kako mu je svojedobno guslao radioreporter Ivo Tomić za vrijeme njegovih slavnih igračih dana.
Podno zapadne maksimirske tribine bilo je oko 10 000 navijača koji su pjesmom, bakljama i sukobom s policijom dočekali toliko željeni povratak svog Dinama, za koji su se borili osam i pol godina. Kad je Zajec izašao iz kluba, sve je proključalo. Zapalilo se more baklji. Plato ispred zapada Maksimira doslovno je obasjavao. Atmosfera je bila uzavrela...
'Povratak imena Dinamo jedan je od najvećih trenutaka u povijesti kluba'
"Svi koji smo bili oko kluba, u tadašnje vrijeme, bili smo za povratak imena Dinamo. Na kraju se to ostvarilo. Mislim da je to jedan od najvećih trenutaka u povijesti kluba. Dok je podno zapadne tribine atmosfera bila uzavrela, u Plavom salonu, za vrijeme izglasavanja imena Dinamo, bilo je apsolutno sve normalno. Nikakvih diskusija oko imena nije bilo jer su stvarno svi shvatili da je najlogičnije bilo da se ime i vrati. Pa čitav grad, svi navijači Dinama bili su za povratak imena. Nevjerojatno je zajedništvo vladalo oko toga. Bila je jedna slavljenička atmosfera. Imao sam tu čast da odluku o povratku imena Dinamo ja javim navijačima. Naravno da je to bilo prihvaćeno s entuzijazmom i velikom ljubavlju od strane Bad Blue Boysa. Ali ne samo kod Boysa, nego kod svih onih kojima je plava boja bila u srcu", objašnjava nam Velimir Zajec.
15. 06. 2010., Zagreb - U Plavom salonu NK Dinamo predstavljen je novi igrac Dinama Arijan Ademi. Ademi je stigao iz NK Sibenik. Velimir Zajec. Photo: Zeljko Hladika/PIXSELL
Zlatko Canjuga tada je tvrdio kako mu je pokojni Tuđman na samrtničkoj postelji rekao:
“Vrati djeci Dinamo”.
To je, dakako, bio samo pokušaj da se dodvori navijačima. Canjuga je u to vrijeme bio predsjednik Croatije. Organizirana je Skupština kluba, a na tajnom glasovanju od 44 čovjeka, 43 su bila za povratak imena Dinamo, a samo jedan je bio za ime Dinamo-Croatia. Nitko nije bio za ostanak dotadašnjeg imena Croatia koja je postalo omraženo kod zagrebačkih navijača. Što je uistinu nevjerojatno, ako se uzme u obzir što ime Croatia znači, a da se radilo o periodu svega pet godina nakon završetka Domovinskog rata, kad je nacionalni naboj još uvijek u narodu bio prisutan u velikoj mjeri. To najbolje dokazuje kakav su kontraefekt Tuđman, Canjuga i ekipa napravili kod navijača...
"Kad sam koračao prema izlaznim vratima kluba, jako sam bio uzbuđen što će navijači čuti toliko željenu vijest. Jer, sve je trajalo dugo, predugo... Bio je to jedan od ljepših trenutaka u mom životu jer sam ja povezan s navijačima i vezan sam za klub. Svi mi koji smo tad nastupali za Dinamo htjeli smo što poštenije odraditi našu karijeru u Maksimiru. Davali smo sve od sebe za klub, to su isto osjetili i navijači. Bilo je tu dobrih i loših trenutaka, ali uvijek smo pokušali dati sve za Dinamo. Uvijek smo davali sve za plavu boju, za navijače. S tim smo željeli pokazati jednu pripadnost klubu, gradu Zagrebu, Hrvatskoj i navijačima. Osjeti se ta naša povezanost s navijačima. To se ne treba isticati, o tome se ne treba pričati. To se jasno vidi, to je u zraku. Poveznica između mene i navijača, moje generacije i navijača, uvijek je bila prisutna i tako će ostati do kraja, tako će uvijek biti. Dinamo je u nama imao jednu generaciju u kojoj je puno igrača bilo iz Zagreba. Bili smo jako vezani za ovaj grad i to je bio jedan od preduvjeta i uvjeta da dišemo zajedno. Nikad ne bi napravili ono što smo napravili da nije bilo naših navijača".
Boysi vode novu borbu za Dinamo
Navijači su mislili kako je konačno došlo njihovo vrijeme. Vrijeme navijanja za Dinamo, za njihov Dinamo. Međutim, odlaskom Croatije u ropotarnicu povijesti dogodilo se nešto što će se nekoliko godina poslije pokazati kao početak novih sukoba Boysa s čelnim ljudima kluba. Naime, s povratkom imena Dinamo na velika je vrata u maksimirske odaje ušao tada 40-godišnji Zdravko Mamić.
Canjuga je odstupio i Dinamo je od tada u rukama Mirka Barišića i Mamića, ljudi koji su bili predstavljeni kao oni koji imaju viziju kako klub treba izgledati i novac da ga se financijski pogurne. No, ostalo je samo na tome. Dinamo je, sudeći po USKOK-ovim otužnicama, postao poligon za izvlačenje milijuna iz kluba.
Zdravko je odstupio s mjesta izvršnog predsjednika nakon što je uhićen pa optužen zbog sumnji u teške financijske malverzacije, ali ostao je Dinamov čovjek iz sjene, takozvani ‘savjetnik’, bez kojega u klubu ne može proći niti jedna važnija odluka.
Navijači su ušli u otvoreni rat s Upravom kluba na čelu s Mamićem, a ta borba za bolji, demokratskiji Dinamo, kako oni ističu, traje i dan danas kad se s maksimirskih tribina i dalje čuje: "Vratit ćemo Dinamo".
"Gledajte, smatram da svaki klub u Hrvatskoj morat će jednog dana napraviti spoj između privatnog vlasništva i samog kluba, kao što je svugdje u svijetu. Vidljivo je da jedan klub ne može funkcionirati isključivo preko donacija ljudi koji vole klub. Tako da je teško financirati i voditi klub ako nije jedan spoj koji bi trebao biti. Taj spoj je jednostavno neizbježan. Tako da bi se glas navijača u klubu morao slušati i danas", zaključio je Velimir Zajec.
