Hrvatska nogometna liga napredovala je po koeficijentu s 27. na 16. mjesto, stoji u Uefinom izvještaju o licenciranju. To je četvrti najveći napredak u Europi iza Bjelorusije (+21), Azerbajdžana i Kazahstana (+16), pohvalio se HNS na službenoj stranici. Hrvatska liga je također među osam europskih prvoligaških natjecanja koje su bilježile rast broja gledatelja u rasponu od 5 do 15 posto.

Od 2016. godine 26 europskih liga posluje s profitom, u usporedbi sa samo devet liga pet godina ranije. Prosječan prihod hrvatskih klubova porastao je između pet i deset posto u razdoblju između financijskih godina 2015. i 2016., navodi HNS.

UEFA se može pohvaliti da je financijski fair-play osigurao stabilniju i održiviju poziciju europskih prvoligaša, a rast prihoda 700 klubova obuhvaćenih istraživanjem iznosi 10 posto na godišnjoj bazi. Također, istaknuto je da je ukupan dug klubova smanjen 2016. za šestinu prije uvođenja gore spomenutog pravila.

Što kaže Čeferin

Šef Uefe Aleksandar Čeferin upozorio je rastuće razlike među klubovima.

"Također moramo uočiti da sve brže rastu razlike između vrhunskih klubova te ostatka Europe. Kao zaštitnik nogometa, UEFA mora osigurati natjecateljsku draž bez obzira na rast financijskog jaza uzrokovanog globalizacijom i tehnološkim promjenama", poručio Čeferin.

Dobra je stvar što su europski klubovi manje ovisni o donacijama i drugim jednokratnim prihodima dok rastu prihodi od ulaznica te do sponzorskih i drugih komercijalnih prihoda.

"Prihodi od televizijskih prava porasli su 64 posto, od transfera 105 posto, a od Uefinih nagrada i fondova solidarnosti čak 106 posto. Hrvatski su klubovi, primjerice, zaradili 21 posto više novca od Uefe", stoji u priopćenju Saveza.