BASE skakanje
Ako niste upoznati s BASE skakanjem, akronim iz naziva puno otkriva – naziv dolazi od prvog slova engleskih riječi Buildings (zgrade), Antennaa (antene ili radiotornjevi), Spans (rasponi mostova) i Earth (zemlja, ali u ovom slučaju, stijene i litice). BASE, najjednostavnije rečeno, skakanje padobranom s raznih (nepokretnih) lokacija. Za razliku od tradicionalnog skakanja padobranom, BASE skakači često skaču s nižih nadmorskih visina, često s litice ili mosta, zbog čega je mogućnost bilo kakve greške minimalna. Nesporno je kako je uzbuđenje slobodnog pada visoko, ali visok je i inherentni rizik. Blizina tla i jako kratko vrijeme u kojemu je potrebno otvoriti padobran čine ovaj sport jednim od najopasnijih.
BASE skakanje je uglavnom neregulirano, no većina se pridržava smjernica koje je odredila BASE jumping zajednica, a uključuju minimalni broj skokova padobranom prije okušavanje u BASE skoku i poštivanje lokalnih zakona i propisa, budući da je ovaj tip skakanja padobranom na brojnim mjestima zabranjen.
Osim korištenja padobrana, postoji i skakanje bez padobrana, s posebnim odijelima koja imaju krila ispod ruku, čime neodoljivo podsjećaju na leteće vjeverice. U ovoj vrsti skoka skakač može ploviti zrakom velike udaljenosti i doseći brzine do gotovo 200 km/h, a često biraju riskantne rute, leteći u maniri najboljih slalomista između stabala i stijena.
Rekord za najniži skok drži Austrijanac Felix Baumbartner, koji je uspješno skočio s 29 metara visokog kipa Krista Otkupitelja u Rio de Janeiru. Najviši se skok pripisuje Rusu Valeriju Rozovu koji je 2016. skočio s vrha Cho Oyua, šeste najviše planine na svijetu, 20 kilometara zapadno od Mount Everesta, s visine od 7,700 metara. Dvije minute nakon skoka Rozov je sletio na ledenjak na visini od oko 6,000 metara nadmorske visine.
Surfanje na velikim valovima
Posebna kategorija surfanja, u kojoj valovi moraju biti veliki barem 6 metara, a a redovito su veći od 15 metara. Surferi se često sučeljavaju sa snažnim oceanskim valovima na lokacijama koje su poznate po svojim ogromnim valovima, poput Jawsa na Havajima, Mavericksa u sjevernoj Kaliforniji i Nazaréa u Portugalu. Upravo u Nazaréu je jahan i najveći val – rekorder je njemački surfer Sebastian Steudtner koji se od 2020. može pohvaliti time da je uspio jahati valom visokim čak 26.2 metra.
Jedan od velikana big wave surfanja, Laird Hamilton, 2000. u Teahupo'ou na Tahitima, hvata se ukoštac s valom koji je kasnije dobio ime Milenijski val
Primarni rizik kod surfanja na velikim valovima je čista snaga i sila valova. Wipeout, pad s daske za surfanje nakon gubitka kontrole, kad val pomete i poklopi surfera, jako je opasan i može dovesti do ozbiljnih ozljeda, uključujući prijelome kostiju i potres mozga, a osim toga, opasnost od utapanja uvijek je prisutna u ovom sportu, pogotovo kad valovi dezorijentiraju surfera ili ih svojom snagom drže pod vodom.
Jedan od pionira ovog sporta je George Downing, koji je surfao 40-ih i 50-ih godina prošlog stoljeća, i koji je prvi kreirao dasku za surfanje velikim valovima, a među najpoznatijim surferima i jedan od najzaslužnijih za njegovo širenje je havajski surfer Eddie Aikau.
Free solo penjanje
Free solo climbing ekstremna je inačica penjanja po stijenama, u kojima penjači u pravilu ne koriste nikakvu užad, pojaseve niti zaštitnu opremu. Penjači koriste samo cipele za penjanje i tekuću kredu kao zaštitu da im ruke ne proklize, i moraju se pouzdati u svoju fizičku snagu, vještinu i koncentraciju.
Izazov nije samo u usponu, već i u minimiziranju bilo kakve mogućnosti pogreške. Zbog toga penjači često pažljivo isplaniraju svoju rutu uspona i puno vježbaju prije pokušaja uspona. Glavni rizik u ovom ekstremnom sportu je činjenica da i najmanja greška može biti fatalna s obzirom da penjači često savladavaju jako visoke stijene.
Alex Honnold u svom čuvenom usponu na El Capitan, 3. lipnja 2017.
Jedno od najpoznatijih imena u ovom sportu ono je Amerikanca Alexa Honnolda, osvajača brojnih nagrada u sportskom penjanju. Njegovo najveće postignuće je free solo uspon El Capitana, 914 metara visoke okomite stijene u Nacionalnom parku Yosemite u Americi. On je jedina osoba koja se može pohvaliti time da je uspio savladati ovu stijenu free solo načinom penjanja. Godine 2018. snimljen je dokumentarac po ovom događaju, imena Free Solo, koji je dobio Oscara za najbolji dokumentarac.
Egzotični bonus ekstrem: Krokodilski bungee skokovi
Da, dobro ste pročitali. Krokodilski bungee skokovi su vrsta ekstremnog sporta, kod kojeg se skače – uglavnom naglavce – s velike visine u dubinu, a nakon slobodnog pada, skakača od susreta sa tlom spašava elastično uže za koje je zavezan. I, naravno, da ne zaboravimo ključni podatak, skok se odvija iznad voda prepunih krokodila. Ova inačica navodno je popularna među Australcima.
Ako vam se ovi sportovi čine previše ekstremnima, a ipak ste željni adrenalina, preporučamo da iz sigurnosti vlastitog doma posjetite službene stranice Admiral Bet kladionice ili Admiral online Casina, gdje možete ispuniti svoju želju za uzbuđenjem, bez izlaganja vlastitog života i zdravlja riziku.
