Što je atopijski dermatitis
Atopijski dermatitis je kronična, dugotrajna bolest koja pogađa kožu. Smatra se kako je bolest rezultat međudjelovanja između naslijeđa, okoline, farmakoloških abnormalnosti, poremećaja kožne barijere i imunoloških čimbenika.
Često je udružena s drugim atopijskim bolestima kao što su alergijska astma, alergijski rinitis, alergijski konjuktivitis i alergijski kolitis. Bolest je karakterizirana razdobljima pogoršanja te razdobljima mirne kliničke slike, tzv. remisije.
Simptomi bolesti
Atopijski dermatitis najčešća je kronična bolest u ranom djetinjstvu, pri čemu se procjenjuje da zahvaća od 15 do 20 posto djece, iako se može javiti i u odrasloj životnoj dobi.
Tipična klinička slika ovisi o dobi pojave bolesti. Crvenilo, vlaženje, stvaranje krusta na licu, na tjemenu, nogama i rukama i u pelenskoj regiji glavni su simptomi bolesti u prvih nekoliko mjeseci života. Međutim, u odraslih osoba bolest je najčešće lokalizirana na pregibnim regijama kao što su laktovi i iza koljena ili zapešća.
Svrbež je glavni simptom bolesti, prisutan bez obzira na dob, a pogotovo je izražen u noćnim satima zbog čega su zahvaćena područja kože često izgrebana i zadebljana. Kao posljedica češanja na koži nastaju ogrebotine, pa čak i rane koje su često podložne bakterijskoj superinfekciji.
Osobe s atopijskim dermatitisom gube previše vlage iz epidermalnog sloja, koža postaje jako suha, a obrambena sposobnost je smanjena. Tako je najčešća komplikacija atopijskog dermatitisa pojava različitih infekcija od kojih se ističu bakterijske infekcije kože (najčešće uzrokovane stafilokokom), virusne infekcije kože (herpes virus, bradavice, moluske) te gljivične infekcije kože.
Uzrok bolesti
Iako je točan uzrok bolesti nepoznat, uočeno je postojanje provocirajućih čimbenika koji pogoršavaju bolest, a uključuju svako isušivanje kože (znojenje, plivanje, pretjerano kupanje), pretjerana izloženost tijela toplini, sintetičke tkanine i vuna koja često izaziva svrbež, kontakt s nekim otapalima, omekšivačima vode, sapunima, dezodoransima, deterdžentima, emocionalni stresovi, boravak u zadimljenim prostorijama, alergeni (kućna prašina, perje, životinjska dlaka i pelud) te nutritivni alergeni (jaja, kravlje mlijeko, riba, školjke, soja, pšenica, čokolada, orasi, bademi, lješnjaci i agrumi).
Dijagnoza bolesti, prevencija i liječenje
Dijagnoza se postavlja na temelju anamnestičkih podataka te kliničke slike bolesti, a prema potrebi se može učiniti alergološka obrada koja uključuje testove za dokazivanje IgE protutijela RIST i RAST te prick (ubodne) testove, skarifikacijski test (metoda ogrebotinom), epikutani test, atopijski epikutani test itd.
Ne postoji lijek za ovu bolest te je terapija usmjerena na sprečavanje nastanka suhe kože i ublažavanje svrbeža i prevencije komplikacije bolesti.
Opće mjere sastoje se od izbjegavanja čimbenika koji su prepoznati kao mogući razlozi pogoršanja bolesti koji uključuju izbjegavanje kontakta kože s vunom, sintetikom, jakim sapunima, alkoholnim pripravcima te izlaganja nadražujućim sredstvima (deterdženti, omekšivači, sapuni...).
Suha koža često pogoršava stanje, pa je od iznimne važnosti pri održavanju svakodnevne higijene smanjiti potencijalno pretjerano isušivanje kože u smislu izbjegavanja pretople vode i predugog kupanja te izbjegavanja klasičnih sapuna. Umjesto njih koriste se uljne kupke i sredstva za čišćenje kože ph od 5 do 5,5. Nakon kupanja na još vlažnu kožu nužno je potrebno nanijeti neutralne preparate za zamašćivanje i vlaženje kože u obliku krema, masti ili emulzija koji u sebi sadrže ureju, omega masnih kiselina, lipide, cink i bakar. Pri tome je važno istaknuti kako aplikacija neutralnih preparata na vlažnu kožu pospješuje njihovu apsorpciju. Od koristi mogu biti i vlažni oblozi od prokuhane ohlađene vode.
Svakako je potrebno pripaziti i na izbor deterdženta i omekšivača za rublje, odnosno izabrati hipoalergene deterdžente sa što manje mirisa. Dodatno ispiranje i centrifugiranje odjeće (1000 okretaja u minuti) može biti od velike koristi. Bilo bi poželjno u potpunosti izbjegavati omekšivač pri pranju dječjeg rublja.
Kada govorimo o izboru deterdženta za pranje rublja, na našem tržištu postoji hipoalergeni deterdžent Oliver Futura Sensitive, s mirisom bez alergena i biološki razgradljiv, za koji je dermatološko ispitivanje provedeno u Dječjoj bolnici Srebrnjak u Zagrebu utvrdilo da njegovo korištenje u osoba s atopijskim dermatitisom ne pokazuje značajniji iritativni potencijal u usporedbi sa zdravim osobama kože normalne osjetljivosti. Na osnovi ovih rezultata istraživanja Oliver Futura Sensitive može se preporučiti osobama s osjetljivom kožom te posebno djeci s atopijskim dermatitisom i sklonoj alergijama.
