61 posto stanovnika Hrvatske koristi se Internetom, no samo 16 posto ih je adekvatno sigurnosno zaštićeno. Tek nekolicina razmišlja ozbiljno o digitalnoj forenzici.
Danas smo preplavljeni digitalnim informacijama – imamo ih u svojim mobitelima i računalima, u kući, u televizorima i drugim pametnim aparatima, na poslu, svugdje oko nas. Naša komunikacija je digitalna – odvija se uglavnom putem e-pošte i društvenih mreža, naše financije su digitalizirane. Držimo te svoje informacije svugdje, u aplikacijama, na tvrdim diskovima i na servisima za pohranu podataka. I – uglavnom ih ne skrivamo i ne štitimo. I to je problem. Naše informacije – od osobnih podataka, sadržaja poruka e-pošte i povjerljivih poslovnih dokumenata do fotografija i rečenica na društvenim mrežama - dostupne su nam uvijek i odasvud. To znači da su gotovo jednako lako dostupne i onima koji ih ne bi trebali vidjeti i znati. Može se reći da ih svatko može kopirati, modificirati, brisati, mijenjati i – objaviti! Zlonamjerni ljudi danas to čine svaki dan i iz raznih motiva. Najčešći motiv je, naravno, novac. Vi imate ili znate nešto što oni mogu unovčiti. No, može ih potaknuti i neka sasvim obična emocija koju ste u njima (možda čak i nesvjesno) izazvali. Ono, jednostavno vas ne vole. Još od srednje škole. Ili ste im se zamjerili na poslu. Tad posegnu za nekim alatom – virusom ili hakerskim softverom - kojim će vas napasti.
Zato vas sad moramo pitati: Koliko često mijenjate lozinke koje koristite za pristup e-pošti ili društvenim mrežama? Istraživanje Hrvatske udruge banaka (HUB) provedeno na tisuću ispitanika pokazuje da 37 posto ljudi koji imaju pristup Internetu (61 posto stanovništva) u našoj zemlji to ne radi nikada, a 47 posto ispitanika je izjavilo da to radi samo jednom godišnje ili kad zaboravi lozinku. Drugim riječima, samo 16 posto ljudi u Hrvatskoj koji se svakodnevno koriste Internetom brine o svojoj sigurnosti dok komuniciraju putem mreže nad mrežama.
Postoje zakoni koji nas štite od opasnosti na Internetu, postoje ljudi – stručnjaci za informatičku sigurnost i digitalni forenzičari - kojima je posao zaštiti nas od hakera i drugih vrsta kibernetičkih kriminalaca, no oni neće moći pomoći ako se i sami ne štitimo. Zato sad slijedi drugo pitanje: Jeste li bili izloženi nekoj prijevari na Internetu? Sudeći po navedenoj anketi – šanse za to su vam veće od 50 posto. Naime, prema navedenoj anketi, 43 posto ljudi u Hrvatskoj tvrdi da se nikad nije suočilo s pokušajem prijevare, no 57 posto jest. Bar jedanput. I gotovo trećina (28 posto) ih nakon toga nije učinilo ništa. Samo 12 posto ih se obratilo policiji. A štete mogu biti puno veće od neke neugodne fotografije na Facebooku i računa u banci ispražnjenog do iznosa dopuštenog „minusa.“
Zato se morate znati zaštiti. Znate li kako? Što uopće znate o informatičkoj sigurnosti i metodama zaštite? Ono što ste pročitali o tome u novinama? Još uvijek to ne smatrate posebno velikim problemom - kao 27 posto građana Hrvatske, kako pokazuje HUB-ova anketa? Ili, kad se nešto dogodi zapravo ne znate što učiniti pa pitate prijatelje i kolege na poslu – poput 35 posto ispitanika ankete? Uozbiljite se. Savjetujte se sa stručnjacima za informatičku sigurnost i digitalnu forenziku (sada to čini tek deset posto ispitanih u onoj anketi). Informirajte se na specijaliziranim portalima kao što je www.sigurnostnainternetu.hr. I educirajte se.
