Svečanu obljetnicu otvorili su veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj, njegova Ekselencija g. Iso Masato te dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa g. Mato Njavro, nakon čega je uslijedila svečana dodjela knjiga. ZŠEM je veleposlaniku poklonio knjigu pod nazivom “Samuraj i vitez: kako se Japan uspio ekonomski razviti - Hrvatski put prema uspjehu”, autora Zorana Stiperskog, Yasua Yamamotoa te predsjednika i osnivača ZŠEM-a Đure Njavre.
Bila je to i prilika poslušati zanimljivo predavanje ekonomske analitičarke i više predavačice Vedrane Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa na temu “The Samurai and the Grenzer: Strategic economic alliance between Japan and Croatia in the post-pandemic world”. U svom predavanju prof. Pribičević osvrnula se važnost ugovora o slobodnoj razmjeni između EU i Japana te jasno identificirala ekonomske koristi koje bi i Japan i Hrvatska mogli imati od produbljenja suradnje, posebice u području direktnih stranih investicija, obrazovanja, tehnologije i znanosti. Nj. E. gospodin Masato Iso, veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj, istaknuo je “Zagrebačka škola ekonomije i managementa značajno je doprinijela promicanju prijateljstva između Japana i Hrvatske kroz međonarodnu razmjenu studenata, osnivanje CroAsiae i organiziranjem raznih događanja za produbljivanje razumijevanja Japana i zemlja Azije. Posebno sam zahvalan Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta, čiji je MBA diplomski studij, koji je visoko ocijenjen, za prihvaćanje određenog broja japanskih studenata svake godine.”
Dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa Mato Njavro, naglasio je važnost održavanja odnosa Hrvatske i Japana, s posebnim fokusom na obrazovanje. ZŠEM do danas broji preko 150 partnerskih sveučilišta diljem svijeta od kojih su se na popisu našlo čak pet prestižnih japanskih sveučilišta. Dekan se osvrnuo na prvu hrvatsku znanstvenu, obrazovnu i poslovnu instituciju kojoj je cilj sustavno i dugotrajno povezivati Hrvatsku i jugoistočnu Europu s Azijom – CroAsia institut (CAI) koju je osnovao ZŠEM. Također, naglasio je kako je od osnutka ZŠEM-a u sklopu međunarodne razmjene oko 150 japanskih studenata studiralo na ZŠEM-u barem jedan semestar.
Japan i Hrvatska uspostavili su službene diplomatske odnose 5. ožujka 1993. Od tada dvije zemlje uživaju pozitivan i konstruktivan odnos temeljen na međusobnom poštovanju i zajedničkim vrijednostima.
Zagrebačka škola ekonomije i managementa ima partnerstvo s Japanom koje uključuje akademsku suradnju i programe razmjene. ZŠEM je potpisao ugovore s nekoliko japanskih sveučilišta, uključujući Akita International University, Nagoya University, Sophia University, Meiji Gakuin University i Ritsumeikan Asia Pacific University. Ovi sporazumi omogućuju programe razmjene studenata i nastavnika, zajedničke istraživačke projekte i drugu akademsku suradnju. Posebna značajka ZŠEM-a je Additional Degree program koji omogućava studentima stjecanja dodatne diplome na jednom od partnerskih sveučilišta. Studenti ZŠEM-a ako odaberu ovaj program godinu dana diplomskog studija provode na ZŠEM-u dok drugu godinu provode na Nagoya University of Commerce and Businessa. Svi NUCB programi rangirani su kao prvi u Japanu i među deset najboljih MBA programa u Aziji prema Eduniversal ljestvici.
Partnerstvo ZŠEM-a i Japana odražava rastuću povezanost Hrvatske i Japana u obrazovanju i poslovanju. Pružanjem mogućnosti studentima i akademicima za suradnju i razmjenu znanja. Tako obje zemlje mogu ojačati svoje veze i promicati gospodarski rast i inovacije.
Održana je panel rasprave naziva “Japanese style management as cornerstone of Japanese economy: Leadership models for 21st century” u kojima su sudjelovali profesori ZŠEM-a te direktorice vodećih japanskih kompanija koje posluju u Hrvatskoj.
Raspravu su otvorili izvanredni profesor Zagrebačke škole ekonomije i managementa i Luxembourg School of Businessa Borna Jalšenjak, viša predavačica ZŠEM-a Vedrana Pribičević, generalna direktorica Balkan Hitachi Energy d.o.o. Nina Dusper Sušić te regionalna direktorica globalne biofarmaceutske kompanije Takeda za Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu Viktorija Zadro Huml.
Koje bi bile glavne razlike u praksi vodstva u Europi, SAD-u i Japanu izvanredni profesor Borna Jalšenjak odgovorio je: “Razlike su vrlo uočljive između kontinenata i kultura. Čak do te mjere da će postojati varijacije između dijelova zemlje, a kamoli kontinenta. Ne postoji jedna veličina koja odgovara svima,uvijek je kontekstualno”. Regionalna direktorica globalne biofarmaceutske kompanije Takeda za Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu Viktorija Zadro Huml naglasila je kako je Takeda Pharmaceuticals japanska multinacionalna farmaceutska kompanija, djelomično američkih i britanskih korijena te najveća farmaceutska tvrtka u Aziji i jedna od 20 najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija po prihodu. Istaknula je kako su glavne vrijednosti njihove kompanije stavljanje pacijenta na prvo mjesto, izgradnja povjerenja u društvu, jačanje ugleda kompanije i razvijanje održivog poslovanja.
Pandemija Covid-19 je postavila dva glavna trenda: održivost i digitalizacija. Generalna direktorica Balkan Hitachi Energy d.o.o. Nina Dusper Sušić na tu temu nadodala je “Nakon pandemije dali smo našim zaposlenicima da izaberu žele li raditi od kuće ili ne, ali velika većina ih se ipak vratila u ured jer tamo imaju bolji fokus i veći mir. Moglo bi se stoga reći da unutar poduzeća slijedimo japansku filozofiju da radimo puno, ali da je posao striktno odvojen od kuće. Japancima je ured ured, a dom je ipak dom i mjesto gdje svoju pažnju posvećujemo obitelji.”
30. obljetnica uspostave diplomatskih odnosa između Japana i Hrvatske bila je prilika da se obje zemlje osvrnu na napredak postignut u posljednja tri desetljeća te da se raduju još čvršćim vezama u budućnosti.
