Kao što znamo, proteini su polimeri (složeni spojevi) koji su sastavljeni od niza aminokiselina. U sastavu proteina nalazimo ukupno 20 aminokiselina. 9 aminokiselina su esencijalne aminokiseline, što znači da ih tijelo nije sposobno samo sintetizirati, nego ih moramo unijeti kroz prehranu.
Trebaju li nam proteini u obliku suplemenata?
Dosta često se zna čuti pitanje (obično dolazi od skeptika koji, bez da i sami znaju točno zašto, odbacuju bilo kakvu suplementaciju): Što će mi dodatni proteini, kad mogu samo prehranom unijeti dovoljnu količinu proteina?
Razlozi za to su brojni. Prvo, dokazano je da brzoprobavljajući proteini (kao što je whey i esencijalne aminokiseline) imaju veći gradivni učinak nego veliki obrok koji sadrži identičan aminokiselinski profil. To se objašnjava time što brža probava suplementarnih proteina smanjuje mogućnost iskorištavanja aminokiselina u unutarnjim organima, i time ostavlja više aminokiselina na raspolaganju mišićima.
Koliko proteina trebamo?
Sljedeća česta tema kod rasprave o proteinima je koliko proteina treba unijeti na dnevnoj bazi i koliko maksimalno proteina možemo unijeti u jednom obroku? (suplementacijom i prehranom)
Na prvo od ova dva pitanja nije lako odgovoriti jer dnevni unos ovisi o nekoliko varijabli (tempiranje unosa proteina, vrsta unesenih proteina,itd.).
Izuzetno naprednim vježbačima je, npr. bitna količina proteina koja će ostvariti njihov cilj, a to je mišićni rast. Kada je količina dušika koji je zadržan u tijelu veća od količine izgubljenog dušika, tada kažemo da je tijelo u pozitivnoj dušićnoj ravnoteži i stvoreni su uvjeti za mišićni rast. Neko opće stajalište je da osobama koje se bave sportovima snage dnevno treba od 1,2-2,2 g proteina po kg tjelesne mase.
Što se tiče količine proteina u jednom obroku koje tijelo može iskoristiti, vjerovali ili ne, još uvijek nije provedena studija koja bi iznjedrila neku konkretnu brojku ili bar jednadžbu po kojoj bi se ta vrijednost odredila.
Vrste proteina i razlike među njima
Postoje razne vrste proteina. S obzirom na aminokiselinski sastav, razlikujemo potpune (sadrže kompletan spektar aminokiselina) i nepotpune (ne sadrže sve aminokiseline) proteine.
Glavni predstavnici potpunih proteina su bjelančevine životinjskog porijekla. Što se pak biljnih izvora proteina tiče, samo jedna biljka u sastavu ima kompletni izvor proteina, a to je soja. Zato je kod vegetarijanaca bitno kombinirati razne vrste biljnih proteina kako bi u konačnici dobili kompletan spektar aminokiselina.
U svakodnevnoj prehrani i suplementaciji, postoje brzoprobavljivi i sporoprobavljivi proteini i vrlo je važno uzimati ih u pravo vrijeme u toku dana kako bismo iz njih izvukli što više koristi.
Sojin protein je u mnogočemu inferioran u odnosu na ostale vrste proteinskih suplemenata, pa će u nastavku biti govora samo o proteinima sa visokom biološkom vrijednosti, a to su oni životinjskog porijekla.
Sljedeće često pitanje je da li konzumirati brzo ili sporoapsorbirajuće proteine.
Probavljivost utječe kako na izgradnju, tako i na razgradnju proteina u tijelu.
Kao tipičan predstavnik brzoapsorbirajućih proteina, za konzumaciju prije i poslije treninga preporuča se whey protein:
a kao predstavnik sporoapsorbirajućih kazein protein, odnosno za konzumaciju tijekom cijeloga dana:
Proteine naručite već sada na fitness.com.hr web shopu!
U ponudi web shopa možete pronaći više od 700 proizvoda za zdravu prehranu, fitness i zdravlje – sve što je potrebno da budete zdravi i FIT.
Upite i narudžbe možete poslati i na email: shop@fitness.com.hr ili broj telefona: 01/3732-141
