Među mjerama od kojih se odustalo je i smanjenje broja zaposlenih u javnim poduzećima – u Banskim je dvorima procijenjeno da u uvjetima kada burzu rada opsjeda više od 330.000 nezaposlenih, ne treba dolijevati novo ulje na vatru, k tome još u izbornoj godini, pa je odustajanje od te mjere objašnjeno potrebom za radnom snagom zbog provedbe investicijskih projekata.
S druge strane, za dio mjera jasno je da su kolateralne žrtve odnosa unutar vladajuće koalicije, jer HSS primjerice baš i nije sklon prodaji državnog udjela u Podravci, dok se s nekim mjerama, poput novih zakona koji bi privukli strane ulagače, jednostavno kasni.
Program gospodarskog oporavka donio je ukupno 131 mjeru i jedini je dokument ove Vlade koji je dobio izuzetno snažnu i gotovo jednoglasnu podršku hrvatske javnosti. Koautor Vladinog Programa Željko Lovrinčević, viši znanstveni suradnik Ekonomskog instituta u Zagrebu, danas je razočaran možda i više od javnosti.
''Program se provodi, ali fragmentarno i sporo i očito je da nema, ali i da nije ni bilo političke hrabrosti da se oštrije reforme provedu u cijelosti'', rekao je prošli tjedan Lovrinčević. Danas, u izbornoj godini, više nitko ne može očekivati da Vlada nastavi s reformama, iako je posve jasno da će sljedeća Vlada morati nastaviti u istom smjeru.
Prije godinu dana Vlada je najavila oštru reviziju povlaštenih mirovina, smanjivanje poreza na dohodak, zaustavljanje isplate regresa i božićnica državnim službenicima, zaustavljanje nelikvidnosti po kratkom postupku i skraćivanje roka plaćanja na 45 dana...
Doista se zagreblo po sustavu poreza na dohodak i neke od povlaštenih mirovina danas su manje nego prošle godine. Vlada je udarila na korupciju, čak toliko tvrdo da se ponekad stječe dojam da je akcija izmakla kontroli i zaživjela samostalnim životom. No, sve to nije dalo nikakve konkretnije rezultate, piše Jutarnji list.
Vezani članci:
arti-201104120007006 arti-201104070149006
