Ministarstvo financija priprema Zakon o porezu na imovinu, potvrdio je ministar financija Ivan Šuker. Tek se rade simulacije načina obračuna poreza na nekretnine, ali najvjerojatnije i na vozila.
Premijerka Jadranka Kosor prilikom prijedloga proračuna u Vladi najavila je da novih poreznih opterećenja neće biti, što je djelomično i točno, s obzirom na to da Vlada za takav porez donosi zakonski okvir, a novac od tog poreza slijeva se u blagajnu lokalnih jedinica. Iz tog razloga bi se taj zakon u javnosti mogao predstaviti kao harač lokalnih jedinica, piše Večernji list.
Lokalne jedinice tvrde da će na planiranih 20-ak milijardi kuna proračuna svih lokalnih jedinica, uključujući i Zagreb, imati čak 1,5 milijardi kuna podbačaja. Najveću odgovornost za taj manjak prebacuju na Vladu, koja je sredinom prošle godine promijenila Zakon o porezu na dohodak i ostavila ih, kako tvrde, bez 793 milijuna kuna.
Po svemu sudeći, umjesto novca lokalci će dobiti novi porez, a kako su im obećali, neće s njim na javnu raspravu sve dok se ne donese proračun.
Još nije odlučeno na koji će se način obračunavati porez na imovinu, odnosno hoće li se uvesti više poreznih stopa te hoće li se porez obračunavati iznad određene vrijednosti nekretnine ili, pak, prema njezinoj kvadraturi. Ni za vozila i plovila još nije utvrđen način oporezivanja, odnosno struktura i stope.
U svim europskim zemljama postoji porez na imovinu, njegova se visina kreće od jedan do tri posto – iznad određene vrijednosti ili kvadrature nekretnine, a u to se ne ubraja nekretnina u kojoj se živi.
11.000 kuna poreza za vikendicu od 50 kvadrata
Prema nekim procjenama, od njega bi se kod nas moglo ubrati od pet do sedam milijardi kuna na godinu. Primjerice, prema jednostavnoj računici, za vikendicu od oko 50 kvadrata čija je cijena oko 2.000 eura po četvornom metru i uz prosječnu stopu poreza od 1,5 posto, trebalo bi platiti oko 11.000 kuna poreza godišnje. On se inače plaća jednokratno i sigurno je da bi posebno u vrijeme krize bio velik udarac za građane.
Ako bi se porez obračunavao prema kvadraturi, tada on ne bi mogao biti jednak u svim županijama ili gradovima. Jedan je od problema što se većina vikendica nalazi uz Jadran pa bi te lokalne jedinice bile u boljem položaju što se tiče prihoda nego ostale. No, i za takvo što bi se moglo naći rješenje na temelju stranih iskustava, primjerice, Austrije, u kojoj postoji zajednički fond za izravnanje u koji se stavlja 25 posto zarađenih sredstava od poreza na imovinu.
Mnoge europske zemlje također imaju veće poreze za vozila i plovila. Prosječni godišnji porez na vozila je oko 1.000 eura. Ako je, prema nekim procjenama u Hrvatskoj 1,5 milijuna vozila, uvede li se veći porez od sadašnjeg, moglo bi se godišnje, prema procjenama, naplatiti oko 10 milijardi kuna.
Vezani članci:
arti-201009250388006 arti-201006110801006 arti-201008290160006
