Zdravija prehrana Amerikanaca zahtijevala bi vecu proizvodnju mlijeka, voca, povrca, morskih plodova, a manje mesa, jaja i peradi sto bi dovelo do porasta ugljicnog dioksida, navodi se u studiji.
Prehrana koja sadrzi manje masnoca, sto podrazumijeva unosenje vise junetine i ovcetine, je pogubna po zivotnu okolinu. Ovce zauzimaju 60 posto svjetskog obradivog zemljista, a proizvedu samo pet posto proteina upotrebljenih u ljudskoj prehrani i manje od dva posto kalorija koje hrane svjetsku populaciju. Goveda zauzimaju vise prostora i piju vise vode nego svinje i perad te oslobadaju najmanje pet puta vise ugljicnog dioksida.
Organizacija za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (UN), objavila je izvjestaj u kojem se navodi kako je stoka (s udjelom od 18 posto) odgovorna za vecu kolicinu plinova s efektom staklenika nego sto je proizvode sva prijevozna sredstva zajedno. Kako UN u ovu racunicu stavlja i zagadenja koja su posredno vezana za stoku (ishranu, cuvanje pa i transport), ovo poljoprivredni sektor stavlja odmah iza industrijskog po kolicini ispusnih plinova koji vode globalnom zatopljenju, pise radiosarajevo.ba.
'Metan je plin koji vodi do klimatskih promjena, a one utjecu na globalno zagrijavanje. Kada stoka probavlja unesenu hranu, zelucane bakterije proizvode metan koji 23 puta vise zagrijava atmosferu od ugljicnog dioksida', objasnjava Frank Mitloehner, americki specijalist za kvalitetu zraka.
Americka tendencija uvodenja zdravijih hamburgera u lance brze hrane je bolja za zdravlje ljudi, ali je losa po zivotnu okolinu, navodi se u studiji.
Vegetarijanska prehrana, medutim, koja iskljucuje upotrebu mesa i podrazumijeva unosenje 2.000 kalorija dnevno, dovodi do smanjenja udjela ugljicnog monoksida za 30 posto u odnosu na klasican nacin americke ishrane, zakljucuje se u istrazivanju.
